Rovinj je, bez pretjerivanja, najbolja lokacija za velike jahte u Hrvatskoj

Vlasnici megajahti su vjerojatno najzahtjevnija klijentela na svijetu koja puno traži i puno dobiva. Jako puno troše gdjegod idu. Destinacije gdje megajahte borave, a posebno gdje im je zimovalište i gdje se pripremaju za sezonu, od njih imaju velike koristi. Godišnje ukupni iznos koji se troši na održavanje magajahti mjere se u stotinama milijuna eura. Postavlja se pitanje zašto te poslove i te vrste usluga ne preusmjeriti u Istru.

„Naš core business je davanje usluga i asistencija u interakciji s jahtama, njihova smo produžena ruka na kopnu. Vlasnicima za njihove brodove sređujemo vezove i prateću dokumentaciju, navigacijske i charter dozvole, pripremamo brodove za servise, brinemo o posadi… Kad sve to obavimo vlasnicima megajahti, na koje smo poslovno orijentirani, na raspolaganju smo za sve što požele. Što god im padne na pamet, mi im to pokušamo omogućiti. Pokušavamo kreirati nezaboravne trenutke, osjećaj plovidbe koji se nikada ne zaboravlja… Moja tvrtka Simmor, koja je dio Cosulich grupe, najveće pomorske agencije na svijetu, ima koncesije po cijelom Jadranu i strateški raspoređeno pet ureda u Puli, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Radimo sa šeicima, svjetskim biznismenima, ultrabogatašima, sa svima kojima je naša usluga na Jadranu potrebna, a takvih je sve više“, kaže 42-godišnji kapetan Andrija Šimić, Riječanin zahvaljujući kojem je riječka luka u overbookingu – veća je potražnja za vezovima za megajahte u odnosu na kapacitete.

Nautički potencijali

Situacija je to koja se do prije koju godinu nije mogla zamisliti. Riječka luka je bila zapuštena, a u lutanju oko njenog razvoja njome se loše gospodarilo. Pojavom ambicioznog Andrije Šimića, koji je dio svoje pomorske karijere bio kapetan na 56-metarskoj megajahti jednog talijanskog milijardera, sada su na najatraktivnijim vezovima brodovi čija se pojedinačna vrijednost penje i do 250 milijuna eura. Takav je, naprimjer, 93 metara dugačak Royal Romance, jedan od top 50 brodova u svijetu.

S kapetanom Šimićem, koji se upravo vratio s putovanja na Maltu gdje je održao stručno predavanje i koji živi stalno u pokretu, između Rijeke, Viareggia, Monte Carla i, po ljeti, cijelog Jadrana, razgovarali smo o nautičkim potencijalima sjevernog Jadrana, dakle Rijeke s najbližim otocima i Istre. On tvrdi da su, posebno južni, a dobrim dijelom i srednji Jadran s megajahtama u ljetnim mjesecima prekapacitirani te da to otvara nove mogućnosti za sjeverni Jadran.

- Ljeti su na jugu nevjerojatne gužve, a na srednjem i sjevernom Jadranu su one puno manje. Statistički, dolazak jahti na sjeverni Jadran nije velik i daleko je manji od onoga na jugu. Naprimjer, od hipotetskih 100 megajahti, svih 100 će posjetiti Dubrovnik, Split i Hvar. Nakon Splita, za megajahtaše postoji jako slaba percepcija da su tu srednji i sjeverni Jadran. Od tih 100, možda ih 30 dođe do Zadra i Kornata, a nakon toga, što idu sjevernije, to je osipanje veće, kaže Šimić.

Tvrdi da Istra ima pozitivnu situaciju zbog koncentracije megajahti u Veneciji koje gravitiraju prema toj regiji. No generalno, situacija je za Istru i sjeverni Jadran takva da je se mora i može popraviti. Istodobno, dok ovdje nedostaje takvih brodova, na jugu je veliko nezadovoljstvo jer previše jahti ostaje na sidru i ne mogu do adekvatnih vezova. Prostor na jugu je prezasićen i prenapučen.

- Sve ovo ide u korist Istri koju treba brendirati kao novu i poželjnu lokaciju za megajahte. Moramo predložiti, a to ćemo učiniti i preko svjetske jahtaške organizacije, nove itinerare za tjedne chartere koji bi započinjali od Umaga i završavali u Zadru, odnosno od Dubrovnika do Splita. Na taj način nitko ne bi ostao zakinut. Uskoro planiram sastanak sa svim lučkim upravama da vidimo kako bismo to pokušati izvesti. Planiram i jednu publikaciju koja bi pokrivala i promovirala sjeverni Jadran i Istru, a sve s ciljem privlačenja oko 4.000 megajahtaša, naših potencijalnih klijenata za ovo područje. No ljetno je razdoblje, o kojem se najviše razmišlja kao o ključnom dijelu godine, tek jedna poslovna dimenzija. Drugi dio se odnosi na pokušaj zadržavanja megajahti u zimskim mjesecima. Što više njihovih vlasnika budemo upoznavali s Istrom, to je veća vjerojatnost da će te megajahte sa zadnjim charterom u sezoni tražiti mogućnost ostanka na tom području. Cilj nam mora biti da ih tu stacioniramo, da više ne idu za Italiju, Francusku, Crnu Goru i Grčku. (Robert FRANK, snimio Milivoj MIJOŠEK)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU