Hrvatske bi luke u bližoj budućnosti mogle postati groblja ribarskih brodova. Možda to predviđanje istarskih ribara nekome može djelovati previše apokaliptično, ali činjenica je da će, ukoliko nastavi rasti cijena plavog dizela, malokomu pasti na pamet otisnuti se na more. Jer svaki bi odlazak na pučinu mogao koštati pravo malo bogatstvo
(Foto arhiv Glasa Istre)
Ribar sam 34 godine. Sin sam, unuk i otac ribara, u obitelji smo četiri generacije ribara. Stanje u ribarstvu nikada nije bila ovako teška, kazao nam je Danilo Latin iz Savudrije nakon što je među istarskim ribarima jučer počela kolati neslužbena informacija da bi danas plavi dizel mogao s nešto malo više od osam kuna skočiti na gotovo deset. Poskupljenje je to od oko 25 posto koje će teško izdržati i oni najjači u ovom poslu. Ta ih je vijest zatekla na trosatnom sastanku u Opatiji, gdje se okupilo stotinjak ribara iz Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije, koji su razgovarali s ravnateljem Uprave za ribarstvo Antom Mišurom te vodstvom Ceha ribara Hrvatske.
Hrvatske bi luke, ako se nastavi ovakvo divljanje cijena goriva, u bližoj budućnosti mogle postati groblja ribarskih brodova. Možda to predviđanje istarskih ribara nekome može djelovati previše apokaliptično, ali činjenica je da će, ukoliko nastavi rasti cijena plavog dizela, malokomu pasti na pamet otisnuti se na more. Jer svaki bi odlazak na pučinu mogao koštati pravo malo bogatstvo. Ribari su na sastanku, doznajemo, upozorili na, u ovakvim okolnostima, nemogućnost pozitivnog poslovanja, pogotovo ako cijena goriva nastavi rasti, a ulov ostane mršav kao što je to u posljednje vrijeme slučaj. No, rečeno im je da EU ne dozvoljava državne subvencije za gorivo, što ih stavlja u poziciju u kojoj imaju malo izbora - ili nastaviti ribariti i poslovati s gubicima, ili čekati neka bolja vremena privezani u lukama, ili pak staviti ključ u bravu svojih obrta i firmi i ostaviti brodove da trunu na vezovima. Doduše, mogli bi se odlučiti i za predavanje brodova u rezališta, za takozvani scraping, odnosno trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti koju financira Europski fond za ribarstvo, no pritom moraju zadovoljavati određene kriterije, poput broja dana provedenih na moru, što će teško ispuniti uz ovakve okolnosti u kojima su se našli. Sadašnjost im je, dakle, prilično tmurna.
- Morat ćemo ostati na vezu čekajući neka bolja vremena. Kada će ona stići i koje će do tada biti posljedice u smislu plaćanja svih obaveza, od kredita bankama, do doprinosa za nas i radnike, to su pitanja na koja trenutno nitko nema odgovore. Mi ne možemo ni sada, kada još ponešto i izlazimo na more, ispunjavati vlastite financijske obaveze. Mnogi od nas će nažalost propasti. Tako od uspješnih obrtnika i poslodavaca postajemo socijalni problem za ovo društvo, kaže Latin.