Danas bilježimo mnoge pozitivne pokazatelje. Nezaposlenost je pala ispod tri posto, a Pazin je primjerice samo jedan od devet hrvatskih gradova koji je 2017. godine zabilježio pozitivni demografski prirast. Pripremamo se za istraživanje interesa za poticanu stanogradnju, a nedavnim izmjenama komunalnog doprinosa pokušali smo svima, a ne samo našim stalnim stanovnicima, omogućiti jeftiniju izgradnju obiteljskih kuća. Tu su kvalitetne usluge dječjih vrtića u javnom, a uskoro i u privatnom sektoru, naglasio je pazinski gradonačelnik

S pazinskim gradonačelnikom Renatom Krulčićem sastali smo se u nezgodno vrijeme. Dan nakon poplave Pazinske jame i nove devastacije deponija inertnog otpada Lakota, uslijed čega je velika količina kamenog mulja, ali i drugog otpada završila u vodotoku Pazinčice.

- Prošlu godinu obilježilo je uvođenje novog sustava gospodarenja otpadom koje je zbog značajnog, za mnoge trostrukog poskupljenja cijene odvoza smeća, ali i novih obaveza kućanstava, doživjelo dosta kritika. Smatrate li da mogao adekvatnije provesti i kako to da je baš Pazin prvi u Hrvatskoj krenuo s tim?

- Kao legalisti, mi smo se držali uvjeta i vremenskih okvira za njegovo uvođenje koji su bili definirani zakonom i uredbom. S 1. srpnjem krenuli smo sa sustavom i isporukom otpada ŽCGO-u Kaštijun s bojazni da ne bi došlo do nekakve penalizacije. Svi smo u Istri krenuli manje-više u isto vrijeme i mislim da ćemo mi biti jedina županija koja će ispuniti propisane uvjete EU-a i nadam se da država neće kazniti i građane Istre kad dobije penale od EU-a. A građanima smo novi sustav najavili na brojnim tribinama po Pazinštini još u rujnu 2017. kada smo istaknuli da će on značiti mnogo odgovornije gospodarenje otpadom i cjenovne korekcije koje su neminovne. Čim je sustav nov, naravno da postoje poteškoće u implementaciji. Prije svega, izostalo je kvalitetnije informiranje građana, što ćemo sada nadoknaditi. Kasnio je i natječaj Fonda za zaštitu okoliša za nabavku spremnika za selektivni otpad koji još uvijek nije zaključen. Ono što pozdravljam je aktualna izmjena legislative za održivo gospodarenje otpadom kojom će se moći kvalitetnije regulirati fiksna cijena.

- Kakav je planirani slijed izgradnje staračkog doma, projekta kojeg se čeka desetljećima, kako ste rekli na Gradskom vijeću? Kada se može očekivati početak i završetak izgradnje?

- Za gradsku upravu je to najznačajniji gradski projekt, a o njemu se govori već 50 godina, dakle, prije nego što sam se rodio. Početak gradnje možemo planirati početkom 2020. godine. Dom bi se gradio otprilike 18 mjeseci, uz još šest mjeseci za opremanje. U ovoj ćemo godini dovršiti projektnu dokumentaciju i pripremiti zatvaranje financijske konstrukcije paralelno s raspisivanjem natječaja za izvođača radova. Prva faza izgradnje doma na lokaciji današnjeg Društvenog centra "Veli Jože" u vojarni procijenjena je na 38 milijuna kuna. Grad se planira zadužiti, jer ne postoji fond kojem bi se mogli prijaviti za kompletnu gradnju. Očekujemo i pomoć Istarske županije na sličnoj razini kao prilikom gradnje sportske dvorane. U međuvremenu se pripremamo prijaviti na skorašnji natječaj Ministarstva demografije kojim bi se financirala izgradnja objekata izvaninstitucionalne skrbi, odnosno dnevnog boravka i njege u kući za starije osobe. Time bi Grad smanjio razinu zaduženja za nekih deset milijuna kuna što bi svakako dobro došlo za gradski proračun. Završetak izgradnje i početak rada doma može se očekivati u drugoj polovici 2021. Vjerujem da ćemo to zajednički izgurati.

- Je li bivša vojarna doista primjerena lokacija za takav objekt, budući da je prethodno planirano Lešće izvan grada?

- Lokacija je definirana i napravljeni su geoistraživački radovi. Neću reći da su najpovoljnija, ali dat će se tu lijepo uklopiti dom za starije. Želja nam je da starije osobe ne dislociramo, da ne napravimo geto smješteno na jednom proplanku, doduše lijepom, ali koji nije uopće povezan s gradom. Prednosti odabrane lokacije su blizina autobusnog i željezničkog kolodvora, Doma zdravlja i svih ostalih društvenih i kulturnih sadržaja. Na Lešću je geomehaničkim istraživanjima utvrđeno i potencijalno klizište, zbog čega bi se značajna sredstva morala utrošiti u temeljenje, trebalo je sagraditi kompletnu prometnu infrastrukturu, izmjestiti dalekovod, a i vodovodni cjevovod.

- Optimistično, bilježi se nikad manja nezaposlenost na području Pazina, no s druge strane Grad Pazin još od 1991. godine bilježi pad broja stanovnika, to se događa i u drugim dijelovima Hrvatske, ali ne i u Istri. Ima li gradska uprava plan kako taj trend zaustaviti, stanogradnja?

- Pazin je doživio devedesete godine kada je zbog gospodarske tranzicije i privatizacije u gradu naprasno ugašen velik broj radnih mjesta i naravno da je trebao proći određeni broj godina da se to stabilizira. Danas bilježimo mnoge pozitivne pokazatelje. Nezaposlenost je pala ispod tri posto, a Pazin je primjerice samo jedan od devet hrvatskih gradova koji je 2017. godine zabilježio pozitivni demografski prirast. Pripremamo se za istraživanje interesa za poticanu stanogradnju, a nedavnim izmjenama komunalnog doprinosa pokušali smo svima, a ne samo našim stalnim stanovnicima, omogućiti jeftiniju izgradnju obiteljskih kuća. Tu su kvalitetne usluge dječjih vrtića u javnom, a uskoro i u privatnom sektoru. Nadalje, Pazin je zasigurno jedan od najsigurnijih gradova u Hrvatskoj. Sve te kvalitete trebale bi se sada pretočiti u pozitivan pomak na demografskom planu, a da bi se to dogodilo treba još veći gospodarski rast i više poduzetničkih inicijativa.

- Najavljena je izgradnja novog autobusnog kolodvora. O čemu se radi?

- Svjesni smo da je kolodvor prvi doticaj putnika s gradom, a postojeći kolodvor, ako ga možemo tako nazvati, ne odražava pravo stanje. Drugo, osim tranzitnih putnika, na kolodvor dnevno stiže veliki broj đaka putnika kojima želimo poboljšati prometnu sigurnost. Treće, željeli smo nesmetanom pješačkom vezom, pothodnikom, spojiti bivšu vojarnu, odnosno Društveni centar "Veli Jože" s gradom, i četvrto, htjeli smo dobiti dodatna parkirališna mjesta za stanare Dobriline ulice (nebodera), kao i ostvariti kvalitetniji prometni izlaz. Tako smo došli do rješenja - sagradila bi se nova zgrada kolodvora, dva kružna toka (prije i poslije Inine postaje) i pomicanje ulaza u kolodvor. U međuvremenu smo otkupili zemljište za novo parkiralište i dio županijske ceste te naručili svu projektnu dokumentaciju koja se dovršava. Sada od Ministarstva prometa s kojim intenzivno komuniciramo čekamo da objave Program državnih potpora za cestovni promet, a zatim i natječaj koji će se raspisati tijekom ove godine.

S tim u vezi, u tom dijelu grada planiramo da u nekorišteni dio glavne zgrade vojarne smjestimo pazinski Općinski sud, Prekršajni sud, Državno odvjetništvo, Katastar i Gruntovnicu. Želja nam je da na jednom mjestu objedinimo sve ove službe, da građani Istre sve mogu riješiti na jednom mjestu. Ministarstvu pravosuđa smo ponudili ustupiti polovicu zgrade, kao i okolno zemljište za dogradnju, i Vlada se u rujnu na sjednici održanoj u Puli složila s tim planom. Trenutno razgovaramo o balansiranju udjela u toj investiciji između Grada, Županije i ministarstva u što će ući i postojeće zgrade u kojima se nalaze ustanove.

- Projekt zabavnog parka na Lindaru, Istra Inspirit Fantasy park, najavljen je još 2013. godine. Neki su ga proglašavali ambicioznim, a drugi megalomanskim i neostvarivim projektom. Može li se očekivati njegova realizacija s obzirom da još nema nijednog zainteresiranog investitora?

- Upravo je to najveći problem - potencijalni investitor. I rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Naime, velika većina bivšeg vojnog poligona Lindar u vlasništvu je države. Jedina mogućnost da nam ga ustupi bilo je kroz neki razvojni projekt. Mislim da ćemo tijekom ove godine izraditi studiju utjecaja na okoliš te da ćemo ishoditi lokacijsku dozvolu. S državom onda treba ispregovarati zemljište koje će nam se ustupiti i potom investitorima ponuditi gotov projekt zabavnog parka. Taj projekt ne može voditi Grad, već neki investitor koji u njemu vidi ekonomsku isplativost, a na nama je da mu osiguramo svu potrebnu podršku uključujući cestovni odvojak za novu obilaznicu koja se gradi, te vodovodne i električne priključke.

- Pazinsko dječje odmaralište u Špadićima (Poreč) ocjenjeno je sigurnosno neuvjetnim za boravak djece u njemu, pa proteklog ljeta u njemu nisu boravili đaci, a neće ni ovog ljeta. Što se radi da se ta zgrada osposobi i kada pazinska djeca mogu očekivati ponovo otvorenje objekta?

- Bili smo naručili nadzor nad funkcionalnošću i sigurnošću zgrade i dobili smo negativan nalaz. Zbog predostrožnosti smo zatvorili objekt, a paralelno naručili projekt rekonstrukcije čiji je troškovnik pokazao da bi ona koštala tri milijuna kuna. Trenutno razmišljamo o tome da taj novac dijelom namirimo prodajom okoliša odmarališta i susjednog građevinskog zemljišta koje je u vlasništvu Grada i općina središnje Istre. Rekonstruirano bi odmaralište čitave godine radilo kao hostel, dok bi krajem lipnja i u cijeli srpanj služilo kao dosad za pazinsku djecu. S time bi se osigurao novac za njegovo održavanje odnosno tu vidimo priliku za javno-privatno partnerstvo.

- Kakvi su cestovni prioriteti na Pazinštini?

- Trenutno nam je u fokusu potpora Bina Istri zbog izgradnje autoceste Pazin - tunel Učka. Moramo utvrditi deponije za višak građevinskog materijala od iskopa, trenutno razmišljamo o kamenolomu kod Rusijana, depresijama na Starom Pazinu kuda bi trebale prolaziti buduće prometnice. Zatim je potrebno definirati prometnice koje će trebati sanirati nakon izgradnje, jer će biti potrošene i oštećene. Tijekom prve polovice godine očekuje nas odabir izvođača za izgradnju ceste Lindarski Križ - Rogovići (poslovna zona Ciburi), što je investicija Hrvatskih cesta u vrijednosti od 50-ak milijuna kuna. Time dobivamo novu pazinsku obilaznicu čime ćemo grad rasteretiti teretnog prometa u tranzitu. Gradnja će početi tijekom ove godine. Očekuju nas potpuna rekonstrukcija raskrižja ulica Štefanije Ravnić, 43. istarske divizije (državna cesta) i Frana Novljana vrijedna tri milijuna kuna, a koja je predstavljala "crnu točku". S Hrvatskim cestama dogovorili smo početak sanacije državne ceste Pazin - Pula uz koju bi se gradila pješačko-biciklistička staza. Ove godine Grad će financirati geodetske radove na dionici Rogovići - Trošti, a HC bi završio projektnu dokumentaciju i krenuo s radovima. No, najveći prioritet nam je proširenje lokalne ceste Ježenj - Ciburi zajedno s odvojkom za selo Frančini ukupne vrijednosti pet milijuna kuna. Tu smo uspjeli riješiti imovinsko-pravne odnose zahvaljujući tome što su se svi vlasnici odrekli vlasništva u korist ceste. U planu nam je i cesta do sela Klemenići. Tu moram napomenuti da smo prije nekoliko godina, pod zakonskom obavezom kao sjedište županije, u svoju nadležnost od ŽUC-a preuzeli veliki broj cesta za čije održavanje dobivamo neadekvatna sredstva. To ćemo morati nekako riješiti s Ministarstvom prometa, HC-om i ŽUC-om koji ni sam nema dovoljno sredstava za održavanje svoji cesta.

- U kojoj je fazi dogradnja matične zgrade Dječjeg vrtića "Olga Ban"?

- S Agencijom za plaćanja u poljoprivredi Dječji vrtić "Olga Ban" potpisao je ugovor za dogradnju matičnog vrtića. Do školskog raspusta očekujemo izbor izvođača za vrtić, a oko nove godine završetak građevinskih radova. S proširenjem dječjih soba i ostalih prostorija za administraciju približit ćemo se državnom pedagoškom standardu za kvalitetnije boravak djece u vrtiću.

- Dogradnja Gradskog stadiona?

- Taj smo projekt prijavili kada i proširenje dječjeg vrtića na Program ruralnog razvoja, ali rezultate natječaja još očekujemo. Ako ne prođemo, nadamo se da ćemo barem uređenje pomoćnog igrališta realizirati putem natječaja Agencije za sport ili Hrvatskog nogometnog saveza, a kasnije i sve ostale faze.

- Što je s arhivskim depoom u Bertošima?

- U tijeku su dogovori da istarski gradovi i općine zajedno s Istarskom županijom osiguraju izgradnju tog depoa, a da će Ministarstvo kulture osigurati financiranje sve potrebne opreme. To bi omogućilo premještaj građe iz Državnog arhiva u Pazinu, ali sve one koja se nije deponirala od 1968. godine. Muzej Grada Pazina žudi za svojim stalnim prostorom i taj bi prostor on dobio da bi mogao prezentirati fundus Pazina i Pazinštine.

Plana upravljanja Pazinčicom još na čekanju

- Još se čeka donošenje Plana upravljanja Pazinčicom, što traje duži niz godina. Hoće li Grad i dalje čekati ili će započeti s uređenjem staza, plaža ili okoliša na Pazinčici?

- Plan koji treba donijeti Natura Histrica je nulta točka za bilo kakvo planiranje daljnjih zahvata, jer će on definirati sve aspekte. Građevinski institut u Rijeci radi studiju vezano za hidrologiju i hidrografiju Pazinčice. Nadamo se da će dati buduća rješenja kako doskočiti tome da se Pazinska jama rastereti tih silnih količina vode koja stignu sa širokog sliva Pazinčice, da se pomoću novih retencija izbjegnu ili smanje poplave, ali i stvore rezerve vode za ljetni period kada je intenzivnije zalijevanje poljoprivrednih površina uz vodotok. Na to se trebaju nadovezati softverska rješenja koja će poljoprivrednicima kazati kada i koliko zalijevati pojedinu poljoprivrednu kulturu. A kroz javno savjetovanje s građanima moramo doći i do rješenja u kojem kontekstu Pazinski potok i sva njegova prirodna bogatstva otvoriti i široj zajednici, možda i turistima koji su već prepoznali vrijednosti tih prirodnih objekata: govorimo o Pazinskom i Zarečkom krovu ili nekim drugim sadržajima. No, preduvjet je tome studija.

Za odvodnju i vodoopskrbu središnje Istre 350 milijuna kuna

Započela je izgradnja kanalizacije u naselju Lindar (IVS) s kojom se polaže optička infrastruktura za širokopojasni internet, a Grad će istodobno ondje proširiti javnu rasvjetu i realizirati nova prometna rješenja. IVS nastavlja s gradnjom pročistača u Zarečju i Trvižu. Započinjemo s izradom studije izvedivosti za odvodnju i vodoopskrbu središnje Istre gdje želimo kroz studiju obuhvatite sve potrebe sustava. Preliminarno se procjenjuje da je to projekt vrijedan 350 milijuna kuna. Tijekom ove godine očekuje se završetak i otvorenje poduzetničkog inkubatora u adaptiranoj bivšoj upravnoj zgradi komunalnog poduzeća na tržnici. Ovogodišnji prioritet nam je i stavljanje u funkciju reciklažnog dvorišta, i to do lipnja, kaže Krulčić. (Anđelo DAGOSTIN)

Povezane vijesti

• Izbor najboljih gradova u kategoriji Smart city i Eco city: PAZIN, KAO I 2018. GODINE PROGLAŠEN "NAJPAMETNIJIM" MALIM GRADOM U DRŽAVI
• ODLUKA GRADONAČELNIKA PAZINA Za one s penzijama manjim od 1.500 kuna potpore od 200 i 400 kuna
• Bivši gradonačelnik Pazina o predstojećim izvanrednim izborima za Gradsko vijeće: Ljudi s IDS-ove osvojit će najmanje 6 mandata. MOŽDA ĆE IMATI I VEĆINU