Prošle godine bila su čak 702 naleta vozila na divljač u Istri! Krivac je ljudski nemar i - bankrot lovaca

Ilustracija (Foto arhiv Glasa Istre)

Nekad teško zamislive slike šetnje divljih svinja po Verudi, trčkaranje srna po Nazorovoj i odlazak lisice u kupovinu na Stoju sada su postale uobičajene. Ljudski faktor zadiranja u prirodne resurse i staništa s godinama je doveo do toga da divlje životinje sve češće pronalaze put i do istarskih gradova i ulica. Poseban problem to postaje kada na divljač naiđu vozači, što se događa gotovo pa svakodnevno.

Prema podacima PU Istarske u 2021. godini su evidentirana čak 702 naleta vozila na divljač, dok je u prvih osam mjeseci ove godine bilo 497 takvih događaja. Pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribolovstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije Graciano Prekalj ističe da je uzrok sve češćoj pojavi divljači u gradovima neodgovorno ponašanje ljudi.

"Nažalost, ima sve manje obrađenih poljoprivrednih površina, a sve više divljači koja traži hranu na koju se navikne ako je netko neodgovorno baca u kantu ili šumu, i onda sve manje ima strah", objašnjava Prekalj, potvrđujući da upravo glad tjera divlje životinje na izlazak iz svojih staništa.

Graciano Prekalj (Foto arhiv Glasa Istre)

Prekalj dodaje da je sve više površina koje su pravno ili bespravno izgrađene, a postoji i zakonom propisana nemogućnost vršenja odstrela 300 metara od gradova ili naselja većih od 10.000 stanovnika i 100 metara za manja.

Šefica krda

"Kad imate puno kuća, tih 100 metara se jako protegne i onda se divljač navikne da na tim područjima ima mir, hranu i zaštitu, pa idu i korak dalje, u gradove i ulice, svuda", kaže Prekalj dodajući da to nije nikakva specifičnost Istre, već globalni problem, pa tako primjerice u širem području Berlina ima preko 5.000 svinja.

Prekalj je istaknuo da još od 2018. postoji uredba Ministarstva poljoprivrede koja je dozvolila da se značajno smanji broj divljih svinja u lovištima zbog činjenice da je u susjednim državama poput Mađarske i Srbije utvrđena afrička svinjska kuga.

"Međutim, tu se javljaju i drugi problemi. Divlja svinja živi u krdu, šefica krda je najstarija krmača koja regulira razmnožavanje, odnosno ne dozvoljava mlađim ženkama parenje. Ako nju netko odstrijeli namjerno ili nenamjerno, ako pogine u prometu, ili je iz bilo kojeg razloga više nema, onda dolazi do naglog parenja i u jednom trenutku umjesto smanjenja imate suprotan efekt", pojasnio je Prekalj, dodavši da smanjenje broja divljači ipak nije tako jednostavno.

"I poljoprivrednici, i lovci, i gradovi - svi moramo naći način i uložiti određene napore da se tom problemu priđe stručno. U lovačkim društvima i udrugama svi su volonteri, a divljač je u vlasništvu države do trenutka odstrela. Njome se gospodari, a nije u vlasništvu lovačkih udruga", kaže Prekalj, ističući da je veliki problem nastao kada su sudstvo i osiguravajuća društva počeli svaljivati krivicu za prometne udese na lovce.

"U Istri ima 4.000 lovaca i prosječna godišnja članarina je oko 1.000 kuna, od čega 300 ide Hrvatskom lovačkom savezu, 100 županijskom lovačkom savezu, a ostalo za funkcioniranje lovačke udruge. One moraju platiti zakupninu, provoditi desetogodišnji program i pomoći poljoprivrednicima kroz podjelu repelenata ili zaštitnih pastira, da se smanji šteta", kaže Prekalj, napominjući da lovačke udruge odlaze u stečaj jer sve to ne mogu plaćati, a drugih koji preuzeli njihov posao - nema.

Domaći i stranci

Prekalj je najavio da se pokreću izmjene Zakona o lovstvu kojima bi se odgovornost lovaca prebacila na vozače.

"U Istri boravi mnoštvo turista, ali niti jedan problem nismo imali sa strancem. Oni su osigurani i nemaju pitanja tko će to platiti", kaže Prekalj, navodeći primjer gdje je vlasnik automobila imao kasko osiguranje koje je platilo vlasniku, a onda je vlasnik regresnim zahtjevom tražio naknadu dodatnih troškova s kamatama od lovačke udruge. "Toga nema nigdje u svijetu", veli Prekalj, dodajući da su takvi zahtjevi završavali na sudu i išli na štetu lovačkih udruga, a to je, kaže, postalo neizdrživo.

"Mi smo u Istri lani imali 702 naleta. Da je samo 10.000 kuna po vozilu, to je sedam milijuna kuna! Koliku bi lovci morali imati članarinu da to plate?", pita se Prekalj, ističući da je Istarska županija, budući da na ovom području ima najviše naleta divljači u državi, unazad 10-15 godina u više navrata predlagala da uz obavezno osiguranje vozila svaki vozač plati iznos od 25, 30 ili 40 kuna godišnje, što bi kroz poseban fond pokrilo takve štete.

"Dobili smo odgovor bivšeg ministra Tolušića da je to atak na građane", navodi Prekalj, dodajući da apsolutno shvaća one koji imaju nezgodu i ne mogu to riješiti, ali ne shvaća državnu administraciju.

"Dogovoreno je da će se izmijeniti zakonske regulative, prvenstveno Zakon o lovstvu, a do tada će se raditi po modelu preko hrvatskog lovačkog saveza, jer drugog nema", kaže Prekalj.

Plava svjetla pomažu

Posebno su problematične dnevne i sezonske migracije, kada divljač ide za hranom.

"Jednostavno, divljač se tada ničim ne može zadržati. Lovački savez Istarske županije je lanjske godine na pet kritičnih lokacija u Istri, gdje se događalo najviše nezgoda, postavio plava svjetla na stupiće uz cestu i informacije koje imam do lipnja govore da je to značajno smanjilo broj udesa na tim područjima. Nakon toga su i Hrvatske ceste pokrenule program kako iskoristiti ne samo ta plava svjetla, nego i neke druge uređaje koje puštaju signale visokih frekvencija da se to može koristiti na određenim dionicama", pojašnjava Prekalj, napominjući da nije moguće zaštititi sve ceste. Dodao je da postoje i razmišljanja da se takvi ili slični uređaji montiraju na vozila, no to je tek u fazi istraživanja.

Kritične točke

Kritične točke na kojima su postavljena plava svjetla, koja djeluju noću šaljući odbljesak prema šumi, a na koja divljač reagira, nalaze se u Poreču, Rovinju, na potezu Pula - Medulin, u Buzetu te na potezu Brtonigla - Umag.