S današnjim danom, 27. studenoga, jedanaesti mjesec u godini ima još samo četiri dana, u srijedu počinje zadnji mjesec u godini, dvanaesti - prosinac. Rijetko se koji narod poput hrvatskoga može pohvaliti da za sve mjesece u godini ima vlastita narodna imena. Nazivi mjeseci kojima se danas koristimo u hrvatskom standardnom jeziku prihvaćeni su nakon Hrvatskoga narodnog preporoda kada se kod nas nazivlje ustaljuje i u praksu ulaze nazivi mjeseci iz Kućnika, djela iz 1796. godine, čiji je autor slavonski svećenik i pisac Josip Stjepan Reljković.

U hrvatskim je govorima nekoliko naziva za dvanaesti, posljednji mjesec u godini: prosinac, božićnjak, velikobožićnjak, gruden, dvanaestik, dvanaesnik, prosunac, prosjenac, prasinac, decembar i dečember. Latinski naziv toga mjeseca koji ima 31 dan (december) dolazi od riječi decem što znači deset; prema starom rimskom kalendaru to je bio deseti mjesec.

Praslavensko podrijetlo

Naziv gruden stari je kajkavski naziv, a njegovo se podrijetlo može tumačiti na dva načina: možemo ga povezati sa staroslavenskim nazivom gruditi, što znači gristi pa bi to bio mjesec u kojem studen grize, a možemo ga povezati i s riječju gruda pa bi to bio mjesec u kojem se prave grude. Nazivi božićnjak i velikobožićnjak u vezi su s Božićem, svetkovinom rođenja Isusa Krista. Naziv prosinac praslavenskoga je podrijetla i jedini je naziv koji pripada hrvatskome standardnom jeziku. Pučka etimologija povezuje ga s glagolom prositi jer je priroda u tom mjesecu pusta, bez plodova, stoga prosinac prosi da bi se preživjelo, a na to upućuje i pučka izreka "Ljeto nosi zima prosi". Međutim, etimolozi kažu da bismo ga trebali povezati s pridjevom sin u značenju siv: u tom su mjesecu dani tamni, sivi pa je pridjev sin u tom značenju uvršten u naziv prosinac.

U Istri prosinac je prosunac (prasunac ili, identično, prosinac) s različitim tumačenjima etimologije (od prošnje do suncostaja), kao i dicembar, odnosno decembar (uz još nekoliko inačica) po istom nazivu ovog mjeseca, ali je i božićnjak (božitnjak, božićni mesec, buzićnjak) prema blagdanu Božića (25. prosinca), te advienšćak (advient) po adventu (došašću), četverotjednom liturgijskom razdoblju prije Isusova dolaska (Božića).

Prosinac je mnogima najčarobniji mjesec u godini, mjesec blagdana i darova; mjesec koji dočekuje zimu i u kojem padaju prvi snjegovi; mjesec u kojem se ušuškao najkraći dan i najduža noć u godini; mjesec koji privodi kraju jedan životni ciklus i najavljuje novi početak, nove nade i nove ciljeve; mjesec koji miriše na cimet i medenjake; mjesec u kojem zvijezde svjetlucaju kako na nebu, tako i na zemlji; mjesec velikih iščekivanja, ali i velikih razočarenja kada se blagdanska čarolija rasprsne i ostavi za sobom realnost svakodnevnog, odgovornog, odraslog života.

Spomendani istarskih župa

Sv. Barbara, 3. prosinca, Raša. U novom rudarskom naselju crkva posvećena Sv. Barbari, zaštitnici rudara, gradila se od 1937. do 1942. godine. Ima oblik prevrnutog vagoneta; zvonik u sklopu crkve visok je 25 metara. U obližnjem Krapnju opekom je sagrađena 1905. godine crkva Sv. Barbare, s preslicom.

Sv. Saba, 4. prosinca. Jednobrodna župna crkva Sv. Sabe u Kaštelu temeljito je obnovljena 1869. godine. Sv. Nikola, 6. prosinca, spomendane slave Barban i Pazin. Jednobrodna župna crkva Sv. Nikole u Barbanu dograđena je i posvećena 1701. godine.

Trobrodna župna crkva u Pazinu sagrađena je 1266. godine, potom u više navrata proširivana i obnavljana.

Crkve sv. Nikole podignute su na groblju u Rakotulama; Rovinju (1364.); Španidigi kod Rovinja (12. st.);   Drenju kod Skitače; grobljanska u Senju kod Sovinjaka (1790.); na groblju u Grožnjanu (19. st.).

Bezgrešno začeće BDM, 8. prosinca, blagdan koji se slavi u Sv. Ivanu nad Rašom/ Sutivancu. Župna crkva sagrađena je u 18. stoljeću, vjerojatno na mjestu ranije, u lipnju ove godine proslavljena je 300. obljetnica.

Sv. Lucija, 13. prosinca, slavi se u Skitači i Sv. Luciji (Pazin).

Jednobrodna župna crkva Sv. Lucije na Skitači sagrađena je 1616. godine na mjestu ranije. Nedovršeni zvonik visok je 4 metara.

Kapelanska crkva Sv. Lucije (Pazinsko Polje) sagrađena je u 16. stoljeću, ima lopicu i preslicu. Crkve Sv. Lucije sagrađene su u istoimenom mjestu kod Oprtlja 1605. godine; u Vodnjanu, na mjestu trobrodne bazilike iz 6. stoljeća; Trsteniku kod Bresta (obnovljena 1839.); u Funtani 1750. godine.

Sv. Stjepan, 26. prosinca

Sv. Stjepan, 26. prosinca, spomendan slave Krasica, Motovun i Petrovija. Jednobrodna župna crkva u Krasici sagrađena je u 19. stoljeću na mjestu ranije, manje građevine. Zvonik-kula odvojen od crkve visok je 18 metara.

Motovunska župna crkva, trobrodna građevina, sagrađena je na mjestu ranije između 1580. i 1614. godine. Zvonik-kula odvojen od crkve podignut je u 13. stoljeću, visok 27 metara. Crkva u Petroviji kod Umaga, samostalnoj kapelaniji, sagrađena je 1639. godine; zvonik je visok 15 metara. Crkve posvećene Sv. Stjepanu sagrađene su u Istarskim Toplicama (Toplice sv. Stjepana). Ranija crkva spominje se 1580. godine; u Lesiščini kod Dolenje Vasi sagrađena je u 17. stoljeću; u Peroju u 6. stoljeću; Škopljaku, nekadašnjem feudu pićanskih biskupa, na groblju. Sv. Ivan apostol i evanđelist, 27. prosinca, slave u Savudriji i Valturi.

Župna crkva Sv. Ivana u Savudriji, vratima Jadrana, najzapadnijoj župi u RH, sagrađena je u 11. stoljeću i obdarena oprostima pape Aleksandra III. godine 1177. i Pija II. godine 1408. u povodu bitke kod Savudrije. Obnovljena je 1826. godine. Zvonik u sklopu crkve podignut je 1829. godine, visok 20 metara, a obnovljen 2020. godine. Crkva u Valturi sagrađena je 1899. godine, kada i zvonik na pročelju crkve, visok 28 metara.

Crkve posvećene Sv. Ivanu nalaze se u Bujama (15. st.); Malom Mlunu na Buzeštini (1555.); na groblju u Dolenjoj Vasi (1581.); u Fažani, također na groblju (16. st.).

Sv. Silvestar, 31. prosinca, patron je kanfanarske župe. Župna crkva sagrađena je 1696. godina na mjestu ranije iz 13. stoljeća. U crkvi je smještena propovjedaonica iz 13. stoljeća iz bivše crkve Sv. Sofije u Dvigradu. Zvonik odvojen od crkve visok je 25 metara, sagrađen 1730. godine. Dvigradski zborni kaptol preselio se u Kanfanar odlukom biskupa Vaire 1714. godine.

Crkva posvećena sv. Silvestru papi sagrađena je u 15. stoljeću kod Oprtlja.

Izreke

Jedna ljubazna riječ može ugrijati tri zimska mjeseca.

Sjetite se ovog prosinca da je ljubav teža od zlata.

Pitam se da li snijeg voli drveće i polja, kada ih ljubi tako nježno? Onda ih pokriva, znate, bijelim pokrivačem i možda im savjetuje: Spavajte, dragi moji, sve dok ljeto ne dođe ponovno.

U vrijeme sijanja uči, u vrijeme žetve uči druge, u vrijeme zime – uživaj.

Boja proljeća je u boji cvijeća. Boja zime je prepuštena mašti.

Zima nije godišnje doba. Ona je okupacija.

Korupcija je poput kugle snijega; jednom kada se zakotrlja, samo može postajati veća.

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke