PROBLEMATIČAN CENTAR

PREMALO OTPADA ODVAJAO: Koviljka Aškić: Kaštijun ne smije biti talac lošeg sustava upravljanja na nivou Istre!

Postoci odvajanja otpada su nam vrlo mali. Centri za gospodarenje otpadom tako postaju nefunkcionalni, i to ne svojom krivnjom, nego zbog sastava i velikih količina otpada koje dobivaju, pogotovo tijekom turističke sezone. Posljedično, gorivo iz otpada loše je kvalitete. Dakle, treba pojačati primarnu selekciju, izdvajati biootpad te odvajati tokove proizvodnog i komunalnog otpada, kaže Koviljka Aškić  

| Autor: Marcello ROSANDA
(Snimio Duško Marušić)

(Snimio Duško Marušić)


"Kaštijun ne smije biti talac lošeg sustava upravljanja otpadom na nivou Istre", kazala je jučer savjetnica za zelene politike gradonačelnika Pule Koviljka Aškić na okruglom stolu "Energija iz otpada - snaga otpada" u sklopu 13. Susreta gradonačelnika i poduzetnika u organizaciji Udruge gradova u RH i poslovnog tjednika Lider. Uz nju, bili su tu i Anamarija Matak iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Maja Feketić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Tajana Tomašević iz tvrtke C.I.O.S. i Vjekoslav Majetić iz tvrtke Dok-ing.Koviljka Aškić

 "Moja tvrtka već 20 godina radi poslove savjetovanja u zaštiti okoliša i gospodarenja otpadom, pa samim time imam iskustvo u privatnom sektoru. S druge strane, savjetnica sam pulskog gradonačelnika za zelene politike i predsjednica Nadzornog odbora Kaštijuna. Kao prvo, ono što svakako moramo poštivati je hijerarhija u gospodarenju otpadom. Primarna selekcija iz otpada podrazumijeva korištenje svega onog što je korisno i što će pokrenuti gospodarstvo u smislu zelenih tehnologija, a to posljedično dovodi do novih radnih mjesta. Proizvodnja energije iz otpada je, pak, nadogradnja samog tog sustava", pojasnila je Aškić.

Ona tvrdi da su se centri za gospodarenje otpadom pokazali kao problematični, ali ne zbog njih samih, već zbog sustava u kojem djeluju.

"Imamo dva takva centra (Kaštijun i Marišćina op.n.), a postoci odvajanja otpada su nam vrlo mali. Centri tako postaju nefunkcionalni, i to ne svojom krivnjom, nego zbog sastava i velikih količina otpada koje dobivaju, pogotovo tijekom turističke sezone. Posljedično, gorivo iz otpada loše je kvalitete. Dakle, treba pojačati primarnu selekciju, izdvajati biootpad te odvajati tokove proizvodnog i komunalnog otpada", kazala je Aškić.

Ipak, zaključila je da postoji mogućnost da Županija, kao koordinator, kroz javno ili javno-privatno partnerstvo može početi upravljati s biootpadom i s onim reciklabilnim. "Treba se dogovoriti u kojem smjeru želimo ići i koju soluciju odabrati. Krajnji je rok za to", poručila je.

Aktivna uloga gradova i lokalne samouprave u poticanju poduzetničke djelatnosti bila je glavna tema 13. susreta gradonačelnika i poduzetnika koji tradicionalno organizira poslovni tjednik Lider u suradnji s Udrugom gradova, a domaćin je ovog puta bio Grad Pula.

Na ovogodišnjem susretu raspravljalo se i definiralo mogućnosti suradnje javnog i privatnog sektora radi poticanja razvoja lokalnih jedinica, a predstavljeni su uspješni primjeri i iskustva u područjima od zajedničkog interesa gradonačelnicima i poduzetnicima.

 Domaćin susreta, gradonačelnik Pule Filip Zoričić govorio je o primjerima dobre prakse najvećeg istarskog grada, istaknuvši da je, nakon propasti Uljanika i pokušaja ponovnog uspostavljanja brodogradnje u Puli, pred gradom velika, nova prilika koju treba iskoristiti.

"Sve je teže financiranje projekata gradskih i lokalnih potreba te je potrebno pronalaziti nove modele suradnje gradskih vlasti i poslovne zajednice", zaključili su organizatori te istaknuli nužnom mogućnost da gradovi generiraju poslovnu aktivnost koja će doprinijeti održivom razvoju.

 Do kraja veljače će sanirati stari Kaštijun

Koviljku Aškić smo upitali što se trenutno zbiva na Kaštijunu te kako napreduju radovi na sanaciji "starog Kaštijuna". "Radimo plan i kalkulacije cijena, a malo prije sam razgovarala i s ljudima iz Fonda. Cijena preuzimanja otpada za redovne količine neće se mijenjati, već samo za prekomjerne. Gospodarstvenici i iznajmljivači proizvode takve viškove, pa tako moraju podnijeti malo veći teret u rješavanju ovog problema. Nadalje, povećat ćemo proizvodnju SRF-a budući da je sada bila jako mala. Također, u SRF-u spuštamo količinu vlage i zbrinjavamo otpadnu vodu. Kada je riječ o starom Kaštijunu, tamo je i dalje u tijeku proces sanacije, odnosno otplinjavanja. Još nismo došli do faze baklje, trenutno se postavljaju cijevi, ali vjerujem da će do kraja veljače taj dio biti saniran", pojasnila je Aškić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter