PRIJEDLOG NOVE PODJELE ZEMLJE
IDS NE ŽELI ISTRU U REGIJI S RIJEKOM! Poručuju: "Ako je neki dio Hrvatske pokazao da može skrbiti o sebi, onda je to Istra. Pokazao je to i koronavirus!"
Jedan od kriterija eventualnog administrativnog prekrajanja granica mora biti i lokalna specifičnost, odnosno regionalna posebnost pojedinog područja kojeg čine ljudi, njihov identitet i tradicija, poručili su iz IDS-a. Očekivano, kažu i da su im posve neprihvatljivi prijedlozi koji Istru brišu kao samostalnu jedinicu - županiju ili regiju, te odbacuju sve prijedloge da Istra postane dio riječke makroregije, Zapadne Hrvatske ili Zapadnog Kvarnera
Pandemijska kriza očito je i brojne političare natjerala da ostanu doma te prionu smišljanju raznih strategija i planova koji nisu zaobišli ni temu teritorijalnog preustroja Hrvatske. Iako se o promijeni broja i opsega jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave raspravlja u navratima posljednjih dvadesetak godina, korona kriza iznijela je pred javnost nekoliko novih zamisli o tome kako bi u budućnosti mogao izgledati novi politički zemljovid Hrvatske sa smanjenim brojem općina, gradova i županija.
Posljednji prijedlog stigao je iz nove "Stranke s imenom prezimenom" čiji su najzvučniji članovi i osnivači - koji i potpisuju prijedlog podjele države na pet regija - bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i predsjednička kandidatkinja Dalija Orešković, nekadašnji gospodarski strateg HSLS-a Josip Budimir, bivši ideolog Mosta koji je danas neovisni politički analitičar Ivica Relković te gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić. Po njihovoj zanimljivoj viziji Hrvatske u pet regija, Istra bi se trebala nalaziti u regiji Zapadna Hrvatska, zajedno s Rijekom i Liburnijom, odnosno Primorsko-goranskom županijom. Druge zamišljene regije su Južna Hrvatska, Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska i Sjeverna Hrvatska u koju spada i Zagreb. Gradova bi bilo 111 i oni bi "pokrivali" dosadašnjih 128 gradova i 428 općina.
Dosadašnja Istarska županija imala bi, umjesto dosadašnjih deset, samo osam gradova - Pulu, Labin, Pazin, Rovinj, Poreč, Umag, Buje i Buzet - što znači da bi Vodnjan i Novigrad izgubili taj status. Vodnjan bi, zajedno s okolnim općinama, potpao pod Pulu, dok bi Novigrad spadao u područje grada Umaga. Postojeće 33 općine također bi potpale pod obližnju gradsku vlast.
Konkretno, grad Buzet obuhvaćao bi Buzet Lanišće i Lupoglav, u Buje bi se spojili Buje, Grožnjan, Oprtalj i Vižinada, dok bi
Umag činili sadašnji grad Umag te grad Novigrad, Brtonigla, Kaštelir-Labinci i Tar-Vabriga. Pod područje Poreča uvrstile bi se Funtana, Sveti Lovreč, Višnjan i Vrsar, a u Rovinj i Bale, Kanfanar i Svetvinčenat. Pazin bi okrupnio najveći broj općina na svom gradskom području - Cerovlje, Gračišće, Karojba, Motovun, Pićan, Sveti Petar u Šumi, Tinjan i Žminj. U grad Pulu pripadali bi Vodnjan, Fažana, Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat, a u Labin još i Barban, Kršan, Raša i Sveta Nedelja.
Istarski političari različito su reagirali na tako radikalni prijedlog teritorijalnog preustroja. U IDS-u naglašavaju kako je besmisleno predlagati teritorijalni preustroj bez postavljanja jasnih kriterija poput učinkovitosti poslovanja, održivosti, racionalnosti, ekonomsko-financijskog kapaciteta, dostupnosti usluga i uključenosti u procese suodlučivanja.
"Jedan od kriterija eventualnog administrativnog prekrajanja granica mora biti i lokalna specifičnost, odnosno regionalna posebnost pojedinog područja kojeg čine ljudi, njihov identitet i tradicija", poručili su iz IDS-a. Očekivano, kažu i da su im posve neprihvatljivi prijedlozi koji Istru brišu kao samostalnu jedinicu - županiju ili regiju, te odbacuju sve prijedloge da Istra postane dio riječke makroregije, Zapadne Hrvatske ili Zapadnog Kvarnera.
"Ako je neki dio Hrvatske pokazao da zna i može sam skrbiti o svom razvoju, infrastrukturi i brinuti se o demokratskim standardima u trideset godina samostalnosti, onda je to Istra. U konačnici i situacija s koronavirusom je pokazala da Istra može jako dobro upravljati čak i izvanrednim situacijama i da smo i ovoga puta u mnogočemu, od pravovremenih odluka do organizacije života, bili korak ispred", tvrde u središnjici IDS-a.
SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin smatra kako je Hrvatska zrela za teritorijalni preustroj te podržava značajno smanjenje broj općina i gradova te ukidanje sustava županija.
"Više puta sam ponovio pa ću reći i sada: postojeći teritorijalni ustroj Republike Hrvatske je toliko loš da ga je bolje izgubiti nego naći. Smanjenje broja jedinica lokalne samouprave, dakle općina i gradova, na nekakvih stotinjak podržavam. Uostalom, do prije nekih tridesetak godina to smo imali i funkcioniralo je. S druge strane, ako se broj općina i gradova smanji na tih stotinjak, tada one bez ikakvih problema mogu preuzeti ovlasti županija. Mogle bi preuzeti i niz drugih poslova koje bi im država prepustila pa, imajući u vidu da Hrvatska ima samo četiri milijuna stanovnika, ne vidim neku posebnu potrebu za regijama ili županijama", naglašava Peđa Grbin u komentaru najnovijih prijedloga teritorijalnog preustroja Hrvatske.
Prijedlog te nove i u javnosti dosta nepoznate stranke nije jedini o kojem se proteklih dana - uz objašnjenje da se proteklih tjedana pokazalo kako je postojeći sustav javne uprave preglomazan u kriznom upravljanju te preskup za dalje održavanje - svoje su vizije iznijeli još neki stručnjaci i političari poput profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivana Koprića, predsjednika Instituta za javnu upravu ili bivše ministrice u Vladi HDZ-a i Mosta dr. Dubravke Jurline-Alajbegović iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Da se i u Banskim dvorima razmišlja o određenim izmjenama u teritorijalnom preustroju Hrvatske potvrdio je i Ivan Malenica, ministar uprave, ali teško je očekivati kako bi Vlada Andreja Plenkovića do kraja mandata stigla donijeti tako složene zakonske propise, posebice ako onI, dođe li do ukidanja županija, iziskuju ustavne promjene.
Politički analitičar Davor Gjenero kaže kako je neprikladno da se "na kabinetski način i bez uvida u stvarno stanje u svim dijelovima zemlje uđe u reformu jedinica lokalne i područne samouprave".
"Reforme te vrste ne rade se preko noći. Prije lokalnih izbora Vlada to sigurno neće moći provesti. Svaku promjenu u sustavu lokalne samouprave treba početi pilot-projektom - dakle na manjem uzorku ispitati kako će prijedlog funkcionirati. Osim toga, treba imati vrlo ozbiljnu javnu raspravu o promjenam", kaže Gjenero i upozorava "da pri regionalnom preustroju treba obratiti pažnju na dvije najuspješnije županije, Istarsku i Međimursku, koje najbolje funkcioniraju. "One čine i jasno organiziran teritorij i uopće nema potrebe da se u Hrvatskoj, pri preustroju lokalne samouprave, radi na jednak način u svim dijelovima Hrvatske. Istra ima tradiciju malih gradova koji kao općine dobro funkcioniraju", rekao je.
Promjene teritorijalnog preustroja i pojeftinjenje države obećala je još Vlada Ivice Račana, gdje je strategiju preobrazbe teritorijalne uprave vodio pokojni dr. Stjepan Ivanišević, tadašnji ministar uprave. Nakon toga, Vlada Zorana Milanovića najavila je teritorijalni preustroj kada je došla na vlast 2011. godine, dok je s obećanjem nastavila jednogodišnja Vlada Tihomira Oreškovića 2015. godine. Plenkovićeva vlada nije do sada intenzivnije govorila o tom problemu, iako bi u trenutačnom državnom deficitu smanjenje broja općina i gradova moglo doći na red jer se dio jedinica lokalne samouprave ne može sam financirati. Vlada je prije nekoliko godina napisala, a Hrvatski sabor izglasao zakon o dobrovoljnom spajanju općina, ali u praksi se niti jedna općina nije ujedinila sa susjednom kako bi uštedjela.
Činjenica kako postojećoj Vladi mandat istječe najkasnije u prosincu, kad je posljednji "tehnički" rok za parlamentarne izbore, ne ide u prilog brzim promjenama teritorijalnog ustroja Hrvatske. Štoviše, ni nova vlada neće stići donijeti zakonske izmjene prije lokalnih izbora u svibnju 2021. godine - na kojima će se izabrati lokalni čelnici na četverogodišnji mandat. Ali, do 2025. i novih lokalnih izbora velike stranke mogle bi se, bude li političke volje, dogovoriti o teritorijalnom preustroju Hrvatske koji bi značio jeftiniju javnu upravu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
