Nemoguće ih je sve zaliti, pa je jedini izlaz prihrana preko lista. Prihranio sam ih nekoliko puta s kombiniranim gnojivima na bazi dušika i biostimulatora. Prilikom zadnje prihrane dodao sam i bor, ključni element koji pospješuje cvat i zametanje ploda. Pridodao sam i sredstva za suzbijanje moljca, najvećeg štetnika naših maslinika, kaže poznati nagrađivani maslinar Vedran Lupić iz Bala, koji sa suprugom Elenom vodi OPG

Istarsku poljoprivredu ove je godine pogodila nezapamćena suša. Prave kiše nije bilo od studenog prošle godine. Sa sušom se muči i maslina, mitska mediteranska voćka koja je preživjela brojne ekstremne meteorološke mijene. Kako održati urod u ovakvim sušnim uvjetima pitali smo jednog od najnagrađivanijih istarskih maslinara Vedrana Lupića iz Bala, koji sa suprugom Elenom vodi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

- Masline samo što nisu procvale i zadnji je čas da im ublažimo stres koji trpe zbog nedostatka vlage. Nemoguće ih je sve zaliti, pa je jedini izlaz prihrana preko lista. Ja sam ih prihranio nekoliko puta sa kombiniranim gnojivima na bazi dušika i biostimulatora. Prilikom zadnje prihrane dodao sam i bor, ključni element koji pospješuje cvat i zametanje ploda. Pridodao sam i sredstva za suzbijanje moljca, najvećeg štetnika naših maslinika. Čim se začnu plodići opet ću dodati hranjiva, bor i sredstvo za suzbijanje svrdlaša koji napada čim se stvaraju zameci maslina. Ako prebrodimo moljca i svrdlaša, koji voli suho i toplo vrijeme, napravili smo veliki posao jer se od maslinine muhe lakše obraniti, kaže Vedran Lupić uz asistenciju supruge Elene koja je također duboko u maslinarstvu.

Opasne visoke temperature

Pokazuje nam rese koje samo što nisu procvjetale. Kaže da su, obzirom na sušu brojne, pa bi, ostane li samo postotak od zametnutih cvjetova, ova godina bila izvrsna. Sada je međutim najosjetljivija faza i uz sve intervencije za krajnji ishod je odlučujuća priroda. Ako prilikom cvata temperature narastu iznad 30 stupnjeva osjetljiva buža će odbaciti cvijet, pa će prinos biti mali. Zbog toga treba imati više sorti maslina, pa ako jedne podbace štetu će nadoknaditi druge.

- U kontaktu sam sa brojnim maslinarima, koji su vršili pokuse kako pospješiti rod ako su temperature zraka previsoke, što je već postalo pravilo. Neki su, posebno u Dalmaciji, pokušavali oblicu, sličnu našoj buži, u cvatnji hladiti noćnim orošavanjem, ali im je taj postupak pospješivao pojavu paunova oka, pa je maslina u ključnom trenutku gubila lišće i usmjeravala sokove u rast lisne mase. Jedina je mjera koja pomaže maslini dodatna prihrana preko lista, zaključuje Lupić.

Masline, smokve, bademi i lješnjaci

Elena i Vedran Lupić su se maslinarstvom počeli baviti 2000. godine, kada se obavila raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta. Najprije su iznajmili maslinik od pola hektara zarastao u šumu na području Tre laci, na trećini puta između Bala i obale. Među stablima hrasta našli su zakržljale masline za brojnim izdancima, koje su nakon krčenja terena posadili u novo iskopane rupe. Novi maslinik je dobro napredovao, zakupili su i okolne parcele, pa sada na tri hektara imaju 600 maslina.

Javljali su se i na daljnje natječaje pa su uzeli u najam i zapuštene maslinike na predjelu Canole nadomak Barbarigi. Malo pomalo došli su do tridesetak hektara maslinika i preko četiri tisuće stabala. Usput su zasadili 400 stabala smokve bijele bružetke, pogodne za sušenje, isto toliko stabala badema i 150 lješnjaka, a na kraju su se usmjerili i u vinogradarstvo.

„Profesionalni smo poljoprivrednici i u sustavu PDV-a. Vodimo knjigovodstvo i bilježimo sve troškove. Precizno smo utvrdili da, ne računajući naš rad, po litri ulja utrošimo 87,49 kuna. Najveći su nam troškovi za plaćanje radnika prilikom branja, prerada maslina, potom i za gnojidbu, prihranu i zaštitu. Amortizaciju ne računamo, a tek smo sada, nakon velikih investicija, počeli slobodnije disati. Ne žalimo se, imamo troje djece i uspijevamo živjeti od poljoprivrede, jedino se sada bojimo zbog ove pandemije jer 90 posto naših proizvoda prodajemo na kućnom pragu, pa je to teško nadoknaditi internetskom prodajom, kojoj smo se sada okrenuli“, kaže Elena Lupić, koja je u obitelji zadužena za financije i marketing.

Sade vinograd sa 6000 loza

Svi poljoprivrednici ističu da se od maslina teško živi i da je veća zarada u povrtlarstvu i vinarstvu. Budući da na području Bala nema bušotina za vodu, a nasadi su im na 60 do 120 metara nadmorske visine, preostaje im vinogradarstvo. Novi nasadi su skupi, naročito ako treba krčiti teren i razbijati kamen. Potrebno je i izgraditi podrum sa skupom opremom, ali je zarada veća, pa se ta ulaganja brže amortiziraju.

- Ove godine smo posadili prvi dio vinograda koji će u konačnici imati šest tisuća loza. U Italiji smo nabavili cijepove istarske malvazije, merlota, žutog i rose muškata, koji je nekad bio sinonim za Bale. Općina Bala nam je omogućila da se priključimo na šaht nekadašnje javne špine, pa preko OPG-a imamo pravo korištenja poljoprivredne vode po povlaštenoj cijeni. Sa tom vodom smo podizali nasade badema i lješnjaka, a sada nam treba i za loze, pa su nam se primili svi cijepovi. Bale su oduvijek poznate po maslinarstvu, ali je nekad bilo razvijeno i vinogradarstvo pa je neupitno da možemo i u tome biti uspješni“ kaže Vedran Lupić.

Autohtone sorte

Kad je riječ o maslinama Lupići uglavnom gaje autohtone sorte koje su zatekli u starim napuštenim maslinicima i sa njima su dobili najviše nagrada. Najviše imaju zahvalne rošinjole i buže, od muške i ženske, puntože do minude, potom moražole, koja ima najveće guke sa zalihama hrane, pa bolje podnosi sušu. U starim maslinicima zatekli su i rijetku vrstu negrolina, koju je Đani Benčić, profesor na zagrebačkom Agronomskom fakultetu locirao kao autohtonu baljansku sortu. Ova sorta zrije već u rujnu, prva pocrni, pa se može brati već početkom listopada.

- Za nas je najzahvalnija maslina rošinjola. Otporna je na bolesti, ima manji rendman od devet do deset posto, ali je konstantno rodna i rijetko podbaci. Daje kvalitetno uravnoteženo pikantno ulje, cijenjeno u gastronomiji. Prateći nove tendencije u maslinarstvu posadili smo nešto maslina talijanskih sorti leccino, pendolino, carolea i coratina. Većinu naših maslina beremo monosortno, a ove, koje imaju bolji rendman oko 14 posto, prerađujemo kao miješano ulje. I njega dajemo na ocjenjivanje, ako dobije ocjenu u kategoriji srebrne medalje koristimo ga za proizvodnju sapuna, kojeg oplemenjujemo mirisom ekstrakta lavande sa imanja obitelji Pekica iz Savičente, kaže Vedran Lupić.

Inače, za Lupiće maslinarska godina započinje prije berbe jer sredinom rujna vrše glavnu jesenju gnojidbu. Budući da im je dosta maslinika na kamenitim terenima, koje je nemoguće orati, koriste mineralna gnojiva NPK 7 20 30, koji pokrivaju malčem. Nakon berbe masline tretiraju bakarnim preparatima da bi zaliječili rane na granama i prevenirali pojavu paunovoga oka. Proljetnu gnojidbu preduzimaju prije prvih kiša u ožujku sa NPK 15 15 15. Potom ih prihranjuju preko lista, ako je sušno vrijeme češće jer iz zemlje dobivaju malo vlage.

Internetskom prodajom izvezli 700 litara ulja

Svoja maslinova ulja u OPG Lupić prodaju pod brandom Bembo. Obitelj stanuje na središnjem baljanskom Trgu Bembo, nazvao po Matteu Bembu, posljednjim gradonačelnikom iz redova venecijanske obitelji koja je obilježila povijest Bala. Uz monosortna ulja prodaju i aromatizirana sa okusom limuna, češnjaka i čilija te liker od masline. Manja su im pakiranja u staklenim bocama, veća u limenkama. Nude i masline u salamuri. Od smokava rade marmelade a i suše ih, pa se dio koristi za zanatsku proizvodnju čokolade. U OPG-u nude i visokoenergetski namaz od suhe smokve sa bedemom i lješnjakom. Od suhe smokve proizvode i liker.

Na kućnom pragu kod obitelji Lupić kupovali su turisti iz cijele Istre. Najvjerniji kupci im se javljaju preko web stranice. Internetskom prodajom ove godine izvezli su 700 litara ulja, najviše u Austriju i Njemačku, potom Sloveniju i Poljsku.

Nagrade iz cijeloga svijeta

Najveći uspjeh OPG Lupić je ostvario u New Yorku, gdje je 2018. njihovo ulje od buže osvojilo prvo mjesto među monosortnim uljima. Zlatne medalje dobili su na izložbama u Izraelu, Japanu i Kini. Posebno ih raduje nekoliko zlatnih medalja sa izložbi u Italiji, koja ima najveću tradiciju i tržište ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Jedno od njihovih nagrađenih ulja je za svoja istraživanja izabrao Institut za maslinarstvo Sveučilišta u Firenci. U institutu su bili oduševljeni rezultatima, pa su ih pozvali na predstavljanje svojih istraživanja.

- Osvojili smo toliko nagrada da ih više nemamo gdje izložiti, pa ih sada slažemo u katalog. Počeli smo prvim mjestima na izložbama u Medulinu i Krasici, a potom su zaredali uspjesi u Splitu, Zadru, Vodicama, Omišu i Zagrebu. Praktički, gdje god izlažemo plasiramo se među prvih deset u kategoriji zlatne medalje. Zbog sve većeg obima posla manje se takmičimo, ali smo na nekim natjecanjima redoviti, posebno na onima gdje se vrše analize ulja, tako da možemo vidjeti gdje imamo prostora za napredak. Uz to dragocjena je razmjena iskustava sa kolegama s kojima se nalazimo na izložbama“, kaže Vedran Lupić.

Najvažnija ljubav prema maslinama

- Za uzgoj masline najvažnija je ljubav prema tom poslu, upornost i puno truda. Valja je stalno pratiti i po potrebi intervenirati. Ako je moguće najbolje je obrađivati zemlju da se spriječi nastanak kaverni kroz koje se isušuje vlaga iz zemlje. Ako je teren nepogodan za strojnu obradu valja ga zatraviti i nakon košnje odlagati malč oko stabla, čime se također prevenira pucanje zemlje. Za maslinu je bitna obrada zemlje i rezidba ali je najvažnija gnojidba i prihrana. Po mojoj procjeni prihrana nosi 30, pravovremene berba 20, a sve ostalo, posebno prerada, preostalih 50 posto kvalitete ulja“, kaže Vedran Lupić.

Ističe da su za kvalitetu ulja važni brojni detalji. Tako oni ne koriste plastične kanistre pa već u uljaru spremaju ulja u manje spremnike od inoxa. Prilikom berbe odlažu masline u kontejnere jer svaka dodatna manipulacija pridonosi oksidaciji plodova. Prerađuju ih istu večer u vodnjanskoj uljari San Antonio, za koju kažu da je veoma profesionalna i drži se dogovorenih termina. U ukopanom podrumu sa klimom reguliranom na 18 stupnjeva ulje čuvaju u inox bačvama. Od oksidacije ga čuvaju dušikom.

Druga najstarija maslina u Istri

Nakon ozljede kuka Aldo Pepe Cergna, nekadašnji ronilac u Uljaniku, je obitelji Lupić prepustio obradu najstarijeg maslinika u Balama na području Canole. Masline u ovom masliniku su tako ogromne da su ih istraživali stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Na opće iznenađenje za jednu je DNK metodom utvrđeno da je stara 1700 godina. Tako je službeno, nakon one na Brijunima, ova maslina druga najstarija u Istri.

Poticaji po urodu a ne površini zemljišta

Za najam državnog poljoprivrednog zemljišta Lupići godišnje plaćaju tisuću kuna po hektara ili ukupno 30 tisuća kuna. Zanimljivo je da im je ove godine zakupnina smanjena na 954 kuna, a ista je cijene utvrđena i za plodnu Slavoniju, gdje se do sada plaćalo samo 400 kuna po hektaru. Rokovi najma od raznoliki, od pet do 25 godina. Vedran Lupić kaže da unajmljena polja obrađuju, redovno plaćaju najam, pa se ne boje da će im se po isteku najma oduzeti.

„Sustav poticanja u maslinarstvu je nepravedan. Sredstva za poticaje se stalno povećavaju, a proizvodnja je sve manja. Nekad smo dobivali poticaj po težini prerađenih maslina, a potom se prešlo na poticanje prema površini zemljišta. Od tada zemljom se mešetari, uzimaju se u najam velike površine zemlje, nešto posadi i ubire novac. Agencije ne stignu kontrolirati što se dešava na terenu pa se potiču nasadi koji se ne obrađuju“, ističe Vedran Lupić.

Povezane vijesti

• Poljoprivrednici, prijavljujte štete od suša!
• Izniman uspjeh Istrana u Zagrebu: ŠAMPIONSKO ULJE OBRTA MAGRAN IZ LIŽNJANA
• Mladi poljoprivrednik iz Vodnjana i nositelj OPG-a počeo je s 200 jako starih maslina. Danas ih ima tisuće, a PLANIRA PROIZVODITI I VINO