Posljednjih godina svjedoci smo sve većeg broja manifestacija koje se održavaju u svim općinama i gradovima Istre - kulturne, umjetničke, sportske, isključivo turističke... Kakva je situacija na terenu, jesu li sve te manifestacije dovoljno i kvalitetne, koji su izazovi organizacije održivih događanja, zašto su doživljaji posjetitelja toliko bitni, razgovaramo s dr. sc. Klarom Trošt Lesić, stručnjakinjom za evaluaciju manifestacija i održivi turizam.

Doktorirala je 2012. godine na temi "Vrednovanje manifestacija u funkciji održivog razvoja turističke destinacije", radila na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču, vanjska je suradnica na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" pulskog Sveučilišta, a svoje znanje dijeli i na radionicama te pišući blog na web stranici Eventor.hr (dolazi od: event+mentor). U svom desetogodišnjem znanstvenom radu surađivala je s brojnim organizatorima manifestacija, a ima i osobnog iskustva u organizaciji kulturnih i poslovnih događanja.

- Kažete da se u Istri godišnje održi oko 2.000 događanja, u špici sezone, tijekom srpnja i kolovoza čak 13-14 svakoga dana. Pokazuju li ove brojke popularnost manifestacija ili pretjeranu festivalizaciju?

- Velik izbor manifestacija u Istri pokazuje koliko smo bogati, svako mjesto može organizirati svoje jedinstveno događanje. Prevelika ponuda, međutim, posjetitelje dovodi u stanje tzv. paradoksa izbora, kada s porastom mogućnosti opada razina zadovoljstva. Kako bi izbjegli stanje stresa, organizatori pribjegavaju sve popularnijoj metodi pričanja priče ili storytellinga pomoću čega ističu posebnosti svoje manifestacije.

- U sklopu doktorata koji ste obranili na Ekonomskom fakultetu u Splitu 2012. godine, proveli ste istraživanje o manifestacijama u svim priobalnim županijama u Hrvatskoj. Do kakvih ste rezultata došli?

- Rezultati su bili vrlo zanimljivi jer su pokazali visoku razinu amaterizma kod pojedinih organizatora, lošu promociju i dijeljenje informacija o održavanju manifestacija, gdje u pojedinim turističkim destinacijama kalendar manifestacija nije postojao ili nije bio ažuriran. Analizom tih kalendara po mjesecima na razini cijelog primorja dokazano je da manifestacije ne produžuju predsezonu i posezonu, već dodatno utječu na sezonalnost turističke ponude budući da ih je najviše u dva vršna ljetna mjeseca, kada je i turista najviše. U Istri, moram istaknuti, situacija se u posljednjih sedam godina promijenila nabolje, u korist razdoblja predsezone i posezone kada se organizira sve veći broj manifestacija. (Duška PALIBRK)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti

• HRVATSKA JE U PROTEKLIH NEKOLIKO GODINA DOŽIVJELA FESTIVALSKI BOOM: Istrani odlaze na festivale u vlastitom angažmanu
• OUTLOOK I DIMENSIONS: ZAPLJENJENO NEŠTO DROGE, zabilježeno samo pet narušavanja javnog reda i mira, tri krađe i jedna BLUDNA RADNJA
• Poziv za dodjelu potpora manifestacijama: DANAS ISTIČE ROK ZA DOSTAVU PRIJAVA