Uz gunjce, harmonike trieštine i male orkeštrine, vratila se u punom sjaju i pokazala zašto je nazivaju sajmom dobrih vibracija. Teško je reći jesu li se Subotini po starinski više razveselili Buzećani, koji svoju tradicijsku pučku feštu doživljavaju posebno emotivno, ili njihovi gosti koji su u velikom broju došli u Stari grad Buzet i uživali u isprepletenosti zvukova, okusa i mirisa, toplini staroga buzetskog govora, baš onakvom ugođaju kakav se na Loparu, a potom i Pjacaletu, Veloj šterni, Baštionu, na ulicama i trgovima mogao osjetiti tijekom pučke fešte kakva se uz blagdan Male Gospe, ili po domaće Sv. Marije Male, slavila na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Središnja fešta uoči jesenje berbe grožđa ugasila se početkom Drugog svjetskog rata, a potom je prije ravnih dvadeset godina ponovno pokrenuta i obilježava se uz gradski praznik.

Na Velim vratima podignuta je zastava Subotine po starinski. U starogradsku jezgru prva je ušla stoljetna "Sokolska" glazba, a za njom kostimirani šetači, dame i gospoda u haljinama i odijelima s kraja 19. stoljeća, plesači tradicijskih plesova, podeštat, notajo, meštrice sa starinskom školom, svirači, kantaduri, ulični zabavljači... Vesela povorka kostimiranih sudionika uputila se prema Titovom trgu gdje ju je dočekao notajo od Subotine Matija Nežić Maruška, a gradonačelnik Damir Kajin potpisao dečižjon.

"Z Bojžon milosti Podeštuar oud buzetskiga komuna Damir Kajin Matićev od Milana iz Kajini i Marije Škrbinerke je deštinau da se utpre Samanj pu starinski, i preženta koku so delali na samjeh stari meštjeri, artišti, merkanti, kogeti, malinari, žnjidari, kuvači, medigi et četra. Dok je zdinjena bandjera na Velih vratah je anka samanj utprt".

Otvorena je tržnica s lokalnim proizvodima na Loparu, najizvornijem dijelu Subotine kao sajma, prezentirani su stari zanati i sačuvane obrtničke radionice. Konačno, specifičnost rujanske manifestacije je upravo u tome što želi biti autentična, izvorna. Cijeli grad živi sa svojom Subotinom, od onih najmlađih školaraca u Školici od Subotine do najstarijih.

Na buzetsku Subotinu stigao je i austrijski car Franjo Josip I, doduše član opatijske udruge statista i otvorio valcer.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU GLASA ISTRE OD NEDJELJE

Povezane vijesti

• Kampelanje i laser show u gradu tartufa
• TRADICIJA U KORONA IZDANJU Najposjećeniji dio buzetskih rujanskih svečanosti, Subotina po starinski, NEĆE BITI ODRŽANA
• URUČENA PRIZNANJA LAUREATIMA: Vesni Tolušić Zlatni grb za dugogodišnji humanitarni rad