Komemorativnim skupom posvećenim najvećoj rudarskoj tragediji odana je počast za 185 smrtno stradalih rudara u velikoj rudarskoj nesreći koja se dogodila u Raši 28. veljače 1940. Skup na kojem su govorili domaći i strani povjesničari te predstavnici raznih udruga održan je danas u sjedištu RKUD-a Rudar u Raši umjesto na dan tragedije 28. veljače kada je odgođen zbog lošeg vremena. Pozdravljajući nazočne, zamjenica načelnice općine Raša Tina Damijanić pozvala je na minutu šutnje za stradale, istaknuvši rudarsko zajedništvo koje i danas povezuje sve općine Labinštine.

Najveći iskopni pogon

- Naša je odgovornost cijeniti svoju povijest i sačuvati je za one koji će doći, rekla je Damijanić. Talijanski konzul u Rijeci Paolo Palminteri zahvalio je općini Raša, Zajednici Talijana u Labinu te klubu Istria iz Trsta što godinama njeguju ovu tradiciju i prisjećaju se rudara koji su stradali u velikoj rudarskoj nesreći 1940. Suprotno raširenom uvjerenju, nije nesreća u Marcinellu najveća talijanska rudarska katastrofa, premda se dogodila u Belgiji. Najveća tragedija bila je ona u Raši 28. veljače 1940., unutar teritorija koji je u ono doba bio talijanski državni teritorij, sa 185 poginulih, čak stotinu više nego u Marcinellu. Prema izvještajima kraljevskih karabinjera, užasna tragedija prouzročena je smanjenjem sigurnosnih mjera u svezi potreba za intenzivnijom proizvodnjom. Izbijanje rata uzrokovalo je blokadu njemačkih brodova za prijevoz ugljena prema Italiji, koja još nije bila u ratu ali je već odlučila stati uz Hitlera, ustvrdio je Livio Dorigo, predsjednik udruge Circolo di cultura istro-veneta "Istria" iz Trsta.

Dorigo ističe da je Raški bazen bio najveći iskopni pogon Italije a zatim i Hrvatske. Dorigo je podsjetio na govor talijanskog premijera Alcida De Gasparija koji je izjavio da je Italija spremna prihvatiti bolne gubitke teritorija koje je zatražila Jugoslavija, ali ne i odreći se pogona u Raši. "Događaji vezani za promjenu granice gurnuli su u stranu sjećanje na poginule u Raši koje je Italija smatrala Hrvatima, a Hrvatska Talijanima i, što je još gore, fašistima. U stvarnosti među radništvom i među poginulima bilo je Talijana, Slovenaca i Hrvata te doseljenika sa sjevera Italije, iz Toscane i Sardinije", kaže Dorigo.

Profesor povijesti i bivši voditelj Narodnog muzeja u Labinu Tulio Vorano izvijestio je kako je u Narodnom muzeju pohranjen svežanj uvezane dokumentacije o rudarskoj nesreći u Raši.

- Prema postojećim popisima, navečer 27. veljače u trećoj radnoj smjeni u rudniku u Raši, u Komori 1 i u Sekciji 1 pod vodstvom nadzornika Fiorellija bilo je 109 rudara. U Sekciji 2 nadzornik Anton Načinović raspolagao je sa 178 rudara. U Sekciji 3 nadzornik Ivan Brezac mogao je računati na 48, a u Sekciji 4 nadzornik Jakov Paliska na 97 rudara. Proizlazi da su u Komori 1 te tragične noći radila 432 rudara i četiri nadzornika. Vođa smjene bio je rudarski tehničar Attilio Pianezze. Sve to saznajemo iz Popisa radnika sa specijalnim zaduženjima nazočnih na radu u noći 27. veljače 1940. U ovom popisu ne spominje se nadzornik Fiorelli, već Josip Mikuljan pa se pretpostavlja da su zamijenili smjene. Od predradnika samo su se dva spasila, od kopača nijedan. Od tri spomenuta ložača jedan se spasio. Temeljem ovog popisa proizlazi da je radnika sa specijalnim zaduženjima poginulo 48, što govori da je istovremeno poginulo 137 običnih rudara, rekao je Vorano.

Inicijativa Marš bola

Na skupu su još govorili Mario Caporale iz udruge Majstori rada iz Udina, Michele Maddaleno iz Formie, umirovljeni nastavnik koji je prošle godine pokrenuo inicijativu "Marš bola" koja obuhvaća sve gradove pogođene rudarskim tragedijama, Giulia Millevoi iz Padove, predsjednica Radničkog potpornog društva, Rinaldo Rakovac, Rašanin koji živi u Trstu i drugi. (Branko BIOČIĆ)

Povezane vijesti

• DA SE NIKAD NE ZABORAVI U eksploziji metana i ugljene prašine poginulo čak 185 rudara
• TRUJU LI DOISTA ČUVENI LABINSKI RUDNICI OKOLIŠ? Neki smatraju da će vladajući sada sigurno umanjivati problem, ali da je riječ o pravoj opasnosti za zdravlje ljudi
• Projekt uređenja i prenamjena potkopa Karlota u turističke svrhe RUDNIK ĆE PONOVNO BITI MOTIV DOLASKA U RAŠU