Obitelj Segher von Weissenhaus primila je plemstvo od cara Josipa II., a za njegove je vlasti i dobila posjede u Grdoselu gdje je imala ladanjsku kuću i mlin na obližnjem potoku Butoniga. Segherovi potječu iz Tirola, a u Istri ih je najviše živjelo u Pazinu i Žminju

Nakon 20 godina provedenih u Francuskoj u Grdoselo se vratio grb obitelji Segher von Weissenhausa. Taj se veliki i teški kameni grb nalazio na njihovoj kući u Grdoselu, a kad je kuća srušena Grdoseljan Josip Mogorović odnio je grb u Francusku u Nimes u kojem živi. Nakon dva desetljeća odlučio je grb vratiti u rodno selo, a svečano ga je župi predao nakon prošlonedjeljne mise, što su Grdoseljani proslavili zakuskom uz vino i kolače. Grb je primio župnik Maksimilijan Ferlin koji će pronaći prikladno mjesto na kojem će biti izložen.

Dio ovdašnje povijesti i tradicije

Mogorović se dobro sjeća kuće Segherovih na kojoj je, kako kaže "na svaken kantunu bila jena grota, ali nisu bile iste". Otkako se skućio u Francuskoj želio je da mu jedna od tih "grota" krasi dom. Nekoliko je puta Darija Duškovića, koji je naslijedio kuću Segherovih, pitao da mu proda taj grb. No Dario se nećkao, sve dok mu za jednog ljetnog boravka u Grdoselu na boćalištu nije rekao: "Jože, ako te još zanima ona grota, tvoja je".

Oduševljeni Mogorović uzeo je grb i odnio ga u svoj dom u kojem ga je u dnevnoj sobi držao na zidu. Svi koji su dolazili u njegovu kuću imali su prilike vidjeti ovaj grb, a on se njime ponosio. Međutim, kaže, pokojna mu je supruga znala govoriti: "Josipe ovaj ćeš grb morati vratiti jer pripada Grdoselu".

Tijekom ljetnih dolazaka u Grdoselo o tomu je razgovarao i sa svojim nećakom Vojkom Mogorovićem koji mu je također preporučao da grb vrati u Grdoselo gdje će se primjereno izložiti kao dio ovdašnje povijesti i tradicije. Tako je minule nedjelje Josip Mogorović grb obitelji Segher von Weissenhaus vratio Grdoselu u kojem će se, budući da je njihova kuća srušena, naći mjesto na kojem će se izložiti. On bi osobno volio da to bude u crkvi u kojoj se već nalazi jedan grb Segherovih i još nekoliko epigrafskih spomenika iz ovog kraja.

Emigrirao u Francusku 1958. godine

Josip Mogorović emigrirao je u Francusku 1958., kada su mnogi Istrani "bižali priko granice". Pri prvom pokušaju prelaska granice 1956. uhićen je, nakon čega je dva mjeseca proveo u zatvoru u Rijeci, a potom četiri u Zagrebu. To ga nije obeshrabrilo pa je pokušao ponovo i napokon se uspio dokopati Italije. Ondje je neko vrijeme proveo u sabirnom centru u Cremoni, odakle je prešao u Bari, a budući da je želio život nastaviti u Francuskoj samoinicijativno se iz Barija uputio u Francusku u kojoj i danas živi.

U početku mu nije bilo lako, ali se kasnije snašao i zaposlio u poduzeću koje proizvodi betonske cijevi, oženio se zasnovalo obitelj i dobio četiri kćeri. Prvi put je, nakon odlaska u Francusku, rodni kraj posjetio 1967. nakon što je dobio francusko državljanstvo, prije toga nije se, kaže, usudio dolaziti da ne završi u zatvoru. Nakon toga često je dolazio, jedino je propustio pet - šest godina dok mu je žena bolovala. Sada svake godine dolazi u Grdoselo kod nećaka Vojka i Adriana Mogorovića i prijatelja iz djetinjstva i mladosti s kojim se rado druži.

- Volin Grdoselo. Volin ove ljude i svoje prijatelje, razdragano poručuje Mogorović. Ovamo vole dolaziti i njegovi prijatelji jer, kaže u Grdoselu još živi tradicija, ovdje se živi mirnije i za razliku od Francuske ljudi se više druže. U Francuskoj se posljednjih godina sve promijenilo, nitko ne drži do tradicije i vrijednosti koje su se nekada cijenile. Danas je, dodaje, ondje sve drugačije i zato mu se sviđa Grdoselo, a budući da je i ovaj grb dio tradicije Grdosela Josip Mogorović želi da ostane u mjestu za koje je izrađen.

Obitelj Segher von Weissenhaus

Obitelj Segher von Weissenhaus primila je plemstvo od cara Josipa II., a za njegove je vlasti i dobila posjede u Grdoselu gdje je imala ladanjsku kuću i mlin na obližnjem potoku Butoniga. Segherovi potječu iz Tirola, a u Istri ih je najviše živjelo u Pazinu i Žminju. Tako je zahvaljujući njima u Grdoselu završio stari oltar iz žminjske crkve. Segherovi ili Šegari, kako su ih u Istri nazivali, obnašali su važne dužnosti u lokalnoj zajednici kao ugledni političari i svećenici. Stariji Grdoseljeni pripovijedaju kako su "Šegari" za vrijeme Drugog svjetskog rata spasili selo od Nijemaca koji su već bili počeli strijeljati i vješati mještane i paliti im kuće. "Šegarice", žene koje su boravile u kući na kojoj je bio grb koji je Mogorović vratio, budući da su govorile njemački, uspjele su odvratiti vojnike od zle nakane. Tako ja zahvaljujući njima selo spašeno, ali nažalost jedna je kuća ipak spaljena, a ubijeno je desetak seljana. Nakon Drugog svjetskog rata obitelj Segher odselila je iz Istre. (NAPISAO I SNIMIO Mirjan RIMANIĆ)

Povezane vijesti

• Do kraja siječnja mogu se predložiti kandidati za najviša gradska priznanja
• HNS će tražiti odgovornost od tvrtke koja je tiskala pogrešan grb
• DODJELA NAGRADA GRADA PULE Prijedlozi za gradska priznanja do 28. veljače