GASTRO RENESANSA
Pitomi kesten, manji ali slađi od maruna, zaštitni je znak Oprtlja. Na Kestenijadi su pripremljene DVIJE TONE JESENSKOG PLODA
Oprtalj je prije jedanaest godina započeo novu priču kojom želi prezentirati prirodni resurs koji je u jednom trenutku bio zapostavljen. Zahvalan sam svima koji sudjeluju u organizaciji jer smo mi jedna mala općina, računajte da nas je zaposleno šest, a uključilo se preko pedeset ljudi da bi manifestacija uspjela, kazao je oprtaljski načelnik Aleksander Krt
Za pitomi kesten iz kestenovih šuma u okolici Oprtlja, domaćini će posve pristrano reći da je doduše manji, ali zato slađi i od maruna. Beru ga od pamtivijeka i njima podebljavaju kućni budžet. U bodljikavom oklopu ili velikom ježolikom tobolcu, zapostavljen kao autohtoni resurs podneblja, zadnjih godina doživio je gastro renesansu na Kestenijadi, jedinstvenoj istarskoj manifestaciji u čijem je središtu upravo njegovo veličanstvo kesten, omiljena jesenja poslastica u svim varijantama i pečenim, i kuhanim i slanim i slatkim. Dok u Lovranu slave Marunadu, u Oprtlju održavaju Kestenijadu. Domaći šumski kesten koji spada u rod europskog kestena latinskog imena Castanea sativa postao je zaštitni znak Oprtlja.
Za ovogodišnje 11. izdanje Kestenijade u Oprtlju su pripremili oko tonu i pol do dvije kestena, od toga petstotinjak kilograma samo na dva štanda oprtaljske općine gdje se kilogram kestena prodavao po 30 kuna, a mjerica pečenog kestena po 15 kuna. Martinu i Joannu zatekli smo kako zarezuju kestene prije pečenja, njih dvadesetak izmjenjivalo se u tome nezahvalnom poslu. - Nije lako, ali preživjet ćemo, našalile su se simpatične djevojke.
Sezona kasni
Sezona kestena na istarskom sjeveru ove godine kasni, kumovale su tome i vremenske prilike. Kestena doduše ima, počeli su sazrijevati, a prava sezona, kako nam je rekao Edo Vižintin iz Oprtlja, očekuje se od idućeg tjedna. Šumske površine sjeverozapadnog dijela oprtaljske općine većim su dijelom privatne pa su mještani zabrinuti stoga što su napadnute osama šiškaricama. Stabla se suše i trebati će pronaći način kako bi ih se što efikasnije zaštitilo.
Jesenji plod ponovno se degustirao u kratkim rukavima kao usred ljeta, a upravo je topla nedjelja motivirala kestenoljupce iz čitave Istre, ali i susjedstva, pa i prekograničnog, da dođu na Kestenijadu. Gužva je bila na oba prilaza, a u Oprtlju zaslužuju pohvale za odlično riješeno parkiranje i besplatan prijevoz kombijima i turističkim vlakom od parkirališta do oprtaljskog središta. Susreli smo i jedno obitelj iz Njemačke koja se odmara na istarskom priobalju. Na internetu je saznala za Kestenijadu i nije odoljela a da ne dođe u Oprtalj. Poput mnogih koji su pohrlili provesti topli jesenski dan uz čašu mladog vina i uz porciju pečenih kestena.
Kestenijadu je s ciljem valorizacije prirodnih resursa oprtaljskog kraja pokrenula oprtaljska Turistička zajednica koja je uz ovogodišnje pokroviteljstvo Općine Oprtalj i Istarske županije osigurala obilje zabave i gastronomije, stoga su je otvorili oprtaljski načelnik Aleksander Krt i županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković.
- Oprtalj je prije jedanaest godina započeo jednu novu priču kojom želi prezentirati prirodni resurs koji je u jednom trenutku bio zapostavljen. Zahvalan sam svima koji sudjeluju u organizaciji jer smo mi jedna mala općina, računajte da nas je zaposleno šest, a uključilo se više od pedeset ljudi da bi manifestacija uspjela, poručio je Krt.
Jedina je to manifestacija u Istri koja slavi kestene, kaže Prodan Mraković, ali i u vrijeme posezone motivira goste da dođu u Oprtalj, na njegovih 378 metara nadmorske visine.
- Istarska županija već niz godina, potiče, organizira, sufinancira manifestacije, općenito događanja usmjerena na pred, ali i posezonu poput oprtaljske Kestenijade da bi motivirali goste na dolazak u posezoni kada Istra ima što ponuditi. Već i sami rezultati desetak godina unatrag potvrđuju da idemo u pravom smjeru, jer su se i pred i posezona brojčano povećale u omjeru od 20 do 25 posto u dolascima i noćenjima, što znači da prebacujemo lagano fokus s sunca i mora na Istru kao lifestyle, gourmet destinaciju, izjavila je Prodan Mraković.
Kestenijada se s trga kod lođe proširila i na druge lokacije pa su štandovi s kestenima i domaćim proizvodima, od vina, maslinovog ulja, češnjaka, meda, pršuta, sira, žestica…, bili postavljeni i na trgu kod župne crkve te uz cestu sve do parkinga kod oprtaljske osnovne škole. Lođa je bila rezervirana za ponudu kolača i slastica s kestenima. U obrtu Ošo iz Buzeta uz standardnu ponudu pripremili su i poseban kolač od kestena i roladu od kestena. Irma Pernić kaže da je kesten zahvalna namirnica te da bi mogao biti puno više zastupljen u slastičarstvu. Đeni Šavko, vlasnica obrta za slastičarstvo Damiani iz Svetog Martina, odlučila se za kocke u kombinaciji oraha, čokolade i kestena te za roladu s čokoladom i kestenom. Umjesto klasičnog kesten pirea, pripremila je tortice u čaši. - Zapravo je to moja verzija torte koja je "pakirana" u čaši, reklo bi se po principu Coffee to go, Torta to go, torta za van, našalila se Đeni.
Gljivarski kotlić
Na štandu Kampanjola u kužini, porcija fuži s vrganjima, lisičarkama i kostanjima, bila je po 55 kuna. Lovačko društvo "Vepar" Oprtalj, rekao je Maurizio Basaneže, pripremilo je lovački kotlić, od mesa divljači, divlje svinje i srne te domaće svinje i junetine, ukupno 30 litara.
U gljivarskom kotliću kuhalo se deset vrsta gljiva, od vrganja, sunčanica, do lisički, šampinjona, bukovača. Željko Ružić predsjednik Udruge Boletus Bujštine zadovoljan je što petu godinu za redom na Kestenijadi kuhaju gljivarski kotlić, a ove su se godine odlučili za 120 litara, odnosno za oko 250 do 300 porcija. Na izložbi gljiva u Lođi, u sklopu male istarske turneje, predstavili su osamdesetak vrsta gljiva.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
