dan škole
FOTO / Žminjski osnovci predstavili zavičajni projekt "Srednjovjekovni Žminj"
(Foto OŠ Vladimira Gortana Žminj)
U sklopu obilježavanja Dana škole, 16. travnja 2025. u osnovnoj školi Vladimira Gortana, Žminj predstavljen je zavičajni projekt Srednjovjekovni Žminj. Na predstavljanju projekta bio je nazočan i Načelnik Općine Žminj Željko Plavčić.
Uradak je rezultat predanog rada učitelja i učenika škole koji su istraživali bogatu povijest, kulturnu baštinu i tradiciju Žminja. Istraživanjem se nije namjeravalo stvoriti dokument prošlih vremena, već i živi dokaz kako se nasljeđe može prenijeti, razumjeti i ponovno oživjeti kroz entuzijazam i kreativnost novih generacija.
Projekt Srednjovjekovni Žminj dio je šireg projekta institucionalizacije zavičajne nastave, kroz koji želimo očuvati i predstaviti kulturne i povijesne vrijednosti našega kraja. Kroz različite aktivnosti- istraživanje povijesnih izvora, izradu rukotvorina, likovne radove, dramske prikaze, radionice i terenske posjete – učenici su imali priliku upoznati i istražiti ključne sastavnice odabrane teme.
Srednjovjekovni Žminj obiluje ostacima prošlosti koji svjedoče o njegovoj strateškoj i kulturnoj važnosti. Brojni arheološki nalazi potvrđuju da je područje Žminja bilo naseljeno još u prapovijesnom razdoblju. Tijekom ranog srednjeg vijeka ovo je mjesto imalo značajnu obrambenu ulogu, posebice u zaštiti bogatog južnog dijela Istre.
Iako je to povijesno razdoblje slabo dokumentirano, poznato je da su tada u Istru pristizale slavenske zajednice, a njihova prisutnost na području Žminja može se pouzdano potvrditi upravo kroz arheološke nalaze. Pretpostavlja se da su obrambeni elementi, uključujući i zidine, postojali već u ranosrednjovjekovno doba.
Učenici su istraživali srednjovjekovni kaštel, njegovu ulogu u obrani mjesta, kao i ostatke kule koja i danas dominira vizurom Žminja. Poseban interes izazvala su arheološka nalazišta, poput starohrvatskog groblja ispod školskog igrališta te predmeta sačuvanih u Arheološkom muzeju Istre. Mlađi učenici su, kroz kreativne radionice, istraživali značaj Žminjskog rićina.
Budući da je Žminj smješten na uzvisini, on predstavlja primjer akropolskog naselja. Učenici su analizirali njegov geografski položaj i prostorni razvoj kroz srednji vijek, uspoređujući ga s drugim istarskim naseljima. Također su izrađivali reljefne profile i interaktivne karte s fotografijama srednjovjekovne ostavštine, istražujući kako se naselje razvijalo kroz stoljeća.
Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosio se na kulturnu baštinu, pri čemu su učenici kroz proučavanje kulturno-povijesnih spomenika, običaja, tradicije i glazbe otkrivali kako su nekadašnji stanovnici Žminja živjeli. Posebna pažnja posvećena je srednjovjekovnoj glazbi i instrumentima, čiji su prikazi sačuvani na freskama.
U sklopu projekta istraživana je i sakralna arhitektura, pri čemu su učenici proučavali crkvene spomenike poput Crkvice sv. Trojstva i Crkve sv. Antuna Opata te njihov značaj u duhovnom i društvenom životu zajednice. Poseban fokus bio je na freskama, među kojima se ističe najljepši prikaz sv. Petra, Kristološki ciklus u Crkvi sv Trojstva naslikan u tzv. "mekom stilu" i prikaz Krunjenja Bogorodice okružen osmoricom muzicirajućih anđela koji sviraju srednjovjekovne instrumente u crkvi sv. Antuna. Ovo su najstariji prikazi glazbenih instrumenata u Istri. Upravo je zbog ovih fresaka Žminj postao vrijedan dio istarske sakralne baštine.
Istraživanje obrazovanja i pismenosti obuhvatilo je proučavanje glagoljaške baštine, koja predstavlja ključni segment kulturnog identiteta Istre. Učenici su se bavili proučavanjem glagoljskih grafita pronađenih na freskama. Što je jako važno u očuvanja pismenosti i jezika u srednjovjekovnom kontekstu.
S obzirom na presudnu ulogu crkve u svakodnevnom životu stanovnika srednjovjekovnog Žminja, učenici su kroz istraživanje sakralnih građevina, fresaka i pisanih izvora otkrivali kako su vjera i duhovnost oblikovali zajednicu.
Jedan od najzanimljivijih segmenata istraživanja bio je svakodnevni život u srednjovjekovnom Žminju. Naši vrijedni učenici su također proučavali medicinske prakse i korištenje ljekovitog bilja te gastronomske običaje, pripremajući tradicionalna jela prema starim receptima. Kroz ove aktivnosti stekli su dublje razumijevanje života u prošlosti i važnosti očuvanja kulturne baštine.
Učitelji predmetne i razredne nastave uložili su veliki trud u pripremu sadržaja, izradu likovnih uradaka te vođenje istraživačkog rada s učenicima. Kroz temeljito proučavanje povijesnih izvora, kreativne radionice i terenski rad, učenici su stekli dragocjena znanja o bogatoj baštini svoga kraja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
