Opći dojam pojačane nervoze među građanima, pogotovo u prometu, samo je individualni osjećaj građana, ili ta nervoza zaista i postoji, ali ne eskalira u prekršajna i kaznena djela.

Tako barem pokazuju podaci o stanju sigurnosti u Istarskoj županiji za prošlu godinu koji su zaista dobri u odnosu na ranije godine. Naime, pandemija virusa covid-19 u protekloj je godini utjecala na sve segmente života, pa tako i na stanje kriminaliteta.

Na području Policijske uprave istarske u protekloj je godini zabilježen pad problematike po svim segmentima rada pa je tako evidentirano smanjenje broja kaznenih djela za 14 posto, smanjenje prekršaja protiv javnog reda i mira za 10 posto, smanjenje ostalih vrsta prekršaja za 45 posto i smanjenje broja prometnih nesreća za 25 posto. Najviše evidentiranih kaznenih djela odnosi se na krađe i teške krađe, pa iako ti događaji utječu na subjektivni osjećaj sigurnosti građana, treba istaknuti da ih je prošle godine zabilježeno čak 28 posto manje. Pad kriminaliteta zabilježen je i u domeni organiziranog kriminaliteta, zlouporabe opojnih droga, nasilja u obitelji te kibernetike. Povećanje je zabilježeno jedino u sferi gospodarskog kriminaliteta, što je rezultat proaktivnog rada i većeg angažmana policijskih službenika na otkrivanju ovih složenih oblika kaznenih djela.

Vršnjačko nasilje

Što se tiče maloljetničke delinkvencije, ona je također u padu, i to za 29 posto. Za maloljetničku delinkvenciju karakteristično je da maloljetni počinitelji kaznena djela čine u skupini te da na njihovo ponašanje znatno utječe društvo u kojem se kreću, odnosno njihova vršnjačka grupa. Maloljetnici se najčešće pojavljuju kao počinitelji imovinskih delikata, a bilo je i slučajeva tjelesnog nasilja, prijetnji, prijevara i krivotvorenja novca. Osim za počinjenje kaznenih djela, policija je prošle godine prijavila i deset maloljetnika radi počinjenja prekršaja remećenja javnog reda i mira, što je za 38 posto manje nego u 2019. godini, navodi Suzana Sokač iz Odjela za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću.

Vršnjačko nasilje među mladima također je u padu, i to za čak 76 posto. Prošle je godine u Istri evidentirano tek sedam kaznenih djela koje su počinili maloljetnici među sobom, a u tri slučaja radilo se o tjelesnom nasilju. Dobri rezultati po pitanju vršnjačkog nasilja nastavljeni su i u ovoj godini pa je tako u prva tri mjeseca 2021. godine evidentirano samo jedno kazneno djelo tjelesnog nasilja među mladima, dok su u prva tri mjeseca prošle godine evidentirana dva takva kaznena djela. Nasilje među mladima uključuje širok spektar neprihvatljivog ponašanja među djecom – od nazivanja pogrdnim imenima, prijetnji, ogovaranja, ignoriranja, omalovažavanja pa sve do fizičkih sukoba. Među mladima je osobito zabrinjavajući tzv. bullying, a radi se o obliku agresivnog ponašanja, koje obično traje duže vrijeme te je usmjereno na istu osobu, od strane jednog ili više učenika (jači protiv slabijeg ili grupa protiv pojedinca). Bullying obično uključuje i publiku koja vrlo često na zlostavljanje reagira smijehom i pažnjom, podupirući tako nasilnika i ohrabrujući nasilje. Djeca se uglavnom boje istupiti iz gomile i time riskirati da i sami postanu žrtve, šute i igraju ulogu za koju procjenjuju da je sigurna.

Ono s čime se policijski službenici u posljednje vrijeme sve češće susreću je i nasilje među mladima koje se događa u virtualnom svijetu, odnosno putem interneta, a koje se odnosi na vrijeđanje i omalovažavanje. Nasilje na internetu je objava statusa ili poruka zbog koje se osoba osjeća neugodno ili joj se na taj način prijeti. Osim pisane poruke, može se raditi o snimanju neprimjernih sadržaja mobitelom i postavljanju takvih sadržaja na Internet, bilo da se radi o videozapisima ili fotografijama, a kojima je cilj uvrijediti, poniziti, zaprijetiti, nanijeti bilo kakvu štetu. Zbog korone su i edukativne aktivnosti MUP-a u školama zaustavljene, premda se i sada održavaju pojedina online savjetovanja s učenicima i roditeljima.

- Nažalost, takvih je edukacija u dalekoj mjeri manje i ne mogu se usporediti s edukacijama kad ste u istoj prostoriji s osobom kojoj želite prenijeti neku poruku. Ovi dobri statistički podaci pokazuju samo da su epidemiološke mjere koje su na snazi dovele zapravo do nemogućnosti da se velik broj mladih okuplja na istom mjestu do kasnih noćnih sati, da se u većoj mjeri negdje druže, pogotovo uz alkohol ili slično, a samim time uvelike je smanjena i mogućnost za nastanak konfliktnih ili nekih drugih nepoželjnih situacija. Međutim, s druge strane, djeca i mladi su nam više u online svijetu u koji također prenose neka svoja nepoželjna ponašanja, no srećom, nismo zaprimili veći broj takvih prijava. Uvijek sugeriramo i djeci i odraslim građanima da svakako prijavljuju sve nepravilnosti ili neugodne događaje koje bilo gdje uoče, u trenutku kada se to dogodilo.

Anonimne prijave

- Policija tijekom godine evidentira i određen broj događaja u kojima nisu utvrđeni ni elementi kaznenog djela ni prekršaja, no o svim takvim slučajevima redovito obavještava nadležne centre za socijalnu skrb i državno odvjetništvo za mladež koji imaju postupanja iz svoje nadležnosti, kaže voditeljica Odjela prevencije Alica Rosić-Jakupović.

Osim što djeluje represivno kad se nasilje dogodi, policija ima i preventivnu ulogu u suzbijanju vršnjačkog nasilja. Policijski službenici sudjeluju u raznim radionicama s djecom, drže predavanja u školama za učenike i roditelje, organiziraju radne sastanke svih mjerodavnih institucija i direktnim kontaktom s građanima nastoje ukazati na ozbiljnost problema i stvoriti s njima osjećaj povjerenja. Građani mogu pozivom na 192 prijaviti bilo koji događaj, ali i putem aplikacije „MUP – sigurnost i povjerenje“ gdje mogu potpuno anonimno poslati poruku o događaju, pa i fotografiju ili video snimak sa lokacijom i tako policiji dojaviti prekršaje, od nepropisnog parkiranja do nasilja na javnom mjestu.

- Za djecu i roditelje uvijek ističemo da na MUP-ovim stranicama postoji vidljiva aplikacija „Red button“ putem koje se može prijaviti i online putem nekakvo zlostavljanje, u bilo kojem obliku. Sve prijave se provjeravaju, a u eventualno postupanje uključeni su i drugi dionici. Uvijek ističemo roditeljima, pa i učiteljima i profesorima, da je bitno uočiti određene promjene u ponašanju djece, jer fizičke ozljede je najlakše zapaziti. One su vidljive. Međutim, kada govorimo o nekakvom obliku psihičkog vršnjačkog psihičkog zlostavljanja, teško ga je prepoznati jer ne postoje vidljive ozlijede niti vidljivi uzroci. Zato treba biti jako dobar roditelj-promatrač koji će znati prepoznati promjene u ponašanju svog djeteta, na primjer, da li se ono osamilo odjednom, ili su se ocjene pogoršale, ili odjednom ne želi odlaziti na aktivnosti kojima se prije rado bavilo, i slično. Bilo bi dobro poznavati prijatelje s kojima se dijete druži i njihove roditelje, jer i oni mogu signalizirati roditeljima da se s djetetom nešto događa. Nažalost, jako puno vršnjaka budu promatrači, i znaju da se nešto dešava, no međutim ne znaju zauzeti ispravnu stranu i imati vlastiti stav. Da li zbog srama, zbog straha da će možda sutra oni postati žrtve, ili zbog pritiska društva, najčešće budu samo pasivni promatrači, što je nije dobro. Upravo zato da ne bi sutra oni ili netko drugi postali žrtve istog ili drugog zlostavljača potičemo ih da zauzmu stav i prijave zlostavljača, ističe Rosić-Jakupović.

Društvene mreže

No, ne odabiru samo djeca takvu poziciju. Nerijetko to čine i roditelji koji svojoj vrlo maloj djeci dozvoljavaju nekontrolirano korištenje mobitela i društvenih mreža i aplikacija, pravdajući to na način da imaju povjerenje u svoje dijete, te da ne žele zadirati u njegovu privatnost. Iz tog razloga, djelatnici MUP-a podsjećaju roditelje da su oni zakonski obavezni brinuti o svojoj djeci i podučiti ih odgovornom ponašanju, te spriječiti nepoželjna ponašanja. Jedna pojava u današnje doba osobito zabrinjava i policiju i druge stručnjake, a to je što nailaze na dosta malodobne djece koja imaju otvorene profile na društvenim mrežama. S obzirom da za korištenje određenih mreža postoji dobna granica, činjenica da dijete od, primjerice, 7 ili 8 godina ima otvoren vlastiti profil na Facebooku koji izričito zahtjeva potvrdu da imate barem 13 godina jasno ukazuje da su roditelji sami djetetu otvorili profil ili mu dozvolili da svjesno laže o godinama. A upravo je to neprihvatljivo i rizično ponašanje koje bi vrlo lako dijete moglo dovesti u opasnost.

- Imali smo, nažalost, i na našem području situacija da roditelji ne znaju s kim se njihovo dijete dopisuje, a radilo se o odrasloj nepoznatoj osobi. Situacija je bila realno jako zabrinjavajuća i opasna, a za slučaj smo doznali za vrijeme edukacije. Učiteljica je odlučila nakon toga organizirati tematski roditeljski sastanak. Zato podsjećamo i roditelje kolika je njihova odgovornost u nadzoru i brizi za dijete, a isto tako i njih i djecu podsjećamo da ona zakonski postaju kazneno i prekršajno odgovorna za svoja djela već sa 14 godina. Dakle, ne kad postanu punoljetni, iako će se ta djela drugačije tretirati i kazniti, ali oni postaju zakonski odgovorni i za sebe i za druge već tada. S druge strane, roditelj ne samo po moralnoj, već i po zakonskoj osnovi mora do određenih godina biti upućen u to s kim mu se dijete druži, kako i gdje, pa i u virtualnom svijetu. Na žalost, imamo jako puno situacija da djeca nekoga nazivaju prijateljem samo zato što im je poslao zahtjev za prijateljstvo, pa čak i da misle da su ostvarili nekakvu virtualnu ljubavnu vezu, a ne poznaju tu osobu u živo, što sve može biti jako opasno, napominje Rosić-Jakupović.

Dostupnost interneta, osjećaj usamljenosti i izoliranosti, i primamljivost društvenih mreža velika su opasnost za sve, a pogotovo za djecu, u cijelom svijetu. Mnogi bi se roditelji možda i trgnuli samo kad bi se povremeno usudili pogledati povijest pretraživanja iza svog djeteta. Jakupović je u tom pogledu pohvalila svoje Njemačke kolege koji su snimili kratki video film upravo o predatorima na internetu koji se djeci lažno predstavljaju, a za koji smatra da bi ga svako dijete trebalo pogledati da shvati realnost. Drugi edukativni i vrlo jasan filmić napravila je britanska policija, a prikazuje točno na koji način djeca izlažu široj javnosti svoj privatan život otvaranjem profila i objavljivanjem podataka o sebi na društvenim mrežama. Oba se filma povremeno koriste prilikom edukacija u školama. Treća stvar na koju policija upozorava i roditelje i djecu jest dijeljenje osobnih podataka i intimnih fotografija s osobom s kojoj su trenutno u vezi, jer kad dođe do prekida a nekih veze, ili prijateljstava, povrijeđena osoba zna iz osvete javno objavljivati takve intimne stvari. Zbog toga je nužno naučiti ih oprezu, predostrožnosti i podvlačenju granica, jer uvijek je bolje ne riskirati kasnije neugodnosti.

- Zapravo je jako širok spektar toga kako se nekome može nauditi i zato je jako bitno da se angažira što više osoba i stručnjaka koji rade s djecom i da ih poduče kako da se zaštite, da preuzmu odgovornost i prepoznaju potencijalno opasne situacije kako bi se spriječile određene neugodnosti. Jedino tako možemo postići željene rezultate, poručuje Rosić-Jakupović.

Povezane vijesti

• NAPAD NOŽEM U QUEBECU: Dvoje mrtvih i petero ranjenih - napadač je bio "odjeven u srednjovjekovnu odjeću"
• PRIJETIO SMRĆU 35-GODIŠNJAKINJI PA ZAVRŠIO IZA REŠETAKA: Porečka policija uhitila 67-godišnjaka
• POLICIJA OBJAVILA DETALJE O MASOVNOJ TUČNJAVI NA VERUDI: Istragom utvrđeno i što je uzrokovalo sukob