Tunel Učka nije jedina velika investicija u Istarskoj županiji, kaže u razgovoru za naš list Oleg Butković, potredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture. Planira se obnova željeznice, dolazi sedam novih vlakova te nekoliko važnih cestovnih prometnica. Ulaže se i u istarske morske luke. U cijeloj Hrvatskoj, infrastrukturne investicije iznose 25 milijardi kuna, a potpredsjednik Vlade Butković konkretno objašnjava o kojim projektima se radi.

- Koji su najveći strateški projekti na kojima sada radi Vaše ministarstvo?

- Godina čiju smo polovinu sada već i prošli zasigurno će ostati obilježena otvorenjem Pelješkog mosta. To je generacijski projekt, projekt svih projekata koji će obilježiti noviju hrvatsku povijest, kako mandat ove Vlade, tako i moj ministarski. Međutim, više puta sam spomenuo i da na tome naš posao ne staje, očekuju nas brojna druga ulaganja u prometnu infrastrukturu, u koju već sada ulažemo oko 25 milijardi kuna. Upravo u Istri radi se na jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekata danas u Hrvatskoj, Istarskom ipsilonu, a tu radovi idu jako dobro i moram istaknuti da sam zaista zadovoljan kako to sve izgleda. Treba reći i da se u ostalim dijelovima Hrvatske nastavlja s izgradnjom nedovršenih dijelova autocesta. Tu je i izgradnja obilaznice Novog Vinodolskog, kao prve faze buduće autoceste Rupa - Rijeka - Žuta Lokva, gradi se i nastavak autoceste prema Sisku, dok će Slavoniju bolje prometno povezati završetak izgradnje Vc koridora. Od ostalih cestovnih projekata, rekao bih da je velik iskorak napravljen s početkom izgradnje Multimodalne platforme splitske aglomeracije Mravince - Stobreč - Dugi Rat – Omiš, a svakako treba spomenuti i jedan od značajnih i vjerojatno najkompleksniji među njima, a to je projekt izgradnje D403 u Rijeci. Radi se na puno cestovnih projekata, ponajviše obilaznica, brzih cesta, mostova...

- A morski putovi?

- S druge strane, nikad veća ulaganja nismo imali u lučku infrastrukturu, a tu govorim o renesansi na hrvatskoj obali, investicijskom ciklusu vrijednom više od dvije milijarde kuna, koji je najvećim dijelom financiran europskim sredstvima. Tim će se ulaganjima, kroz 21 projekt diljem naše obale, obnoviti ili sagraditi luke i u konačnici preobraziti lica i naličja svih tih priobalnih i otočnih mjesta i gradova. Bez obzira na sva ova pokrenuta ulaganja, moram reći kako će ipak najviše sredstava i napora biti usmjereno upravo na željezničke projekte.

- Da, najavili ste obnovu željezničke mreže do 2030. godine. Koliko će tome pridonijeti fondovi Europske unije i, uz prugu Zagreb – Rijeka, gdje će biti glavnina ulaganja?

- Taj je prometni sektor dosta zapušten, treba i to reći, jer opredijelili smo se za ulaganja u autoceste i nismo mogli istovremeno ulagati na dva kolosijeka. Želimo da Hrvatska ima željeznički sustav i infrastrukturu na zavidnoj razini kao što ima i izgrađene moderne autoceste. Desetljeće koje je pred nama bit će stoga desetljeće željeznice, usmjereno na to da Hrvatska dobije suvremenu željeznicu.

- Kreće izgradnje nizinske pruge Zagreb – Rijeka?

- Tome u prilog govore i radovi na prigradskim željeznicama i na dionicama od mađarske granice do Dugog Sela, a konačno je potpisan i ugovor za radove na dionici od Zagreba prema Rijeci. Sa zadovoljstvom mogu reći da radovi kreću na jesen i to će označiti početak izgradnje nizinske pruge, strateškog i dugo najavljivanog projekta koji je konačno pokrenula ova Vlada. Svi ti projekti, uz završene teretne kolodvore Brajdica i Zagrebačko pristanište, doprinijet će konkurentnosti luke Rijeka i poboljšati njezinu povezanost s tržištima srednje Europe.

- Kolika se sredstva ulažu u obnovu željeznice?

- Moram spomenuti i da se sada u izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture ulaže više nego u proteklih pola stoljeća, a ukupna planirana ulaganja u željezničku infrastrukturu do 2030. trebala bi iznositi oko 5,7 milijardi eura, s planom obnove i modernizacije 766 kilometara pruga. Neke projekte sam već spomenuo, a HŽ Infrastruktura trenutno provodi 23 velika projekta i gotovo 70 posto ih sufinancira se europskim sredstvima. Ti projekti su u različitim fazama, za neke dionice još se izrađuje projektna dokumentacija, a na nekima su radovi već u tijeku. Svi oni trebali bi promijeniti način prijevoza željeznicom u Hrvatskoj, a plan nam je u potpunosti modernizirati postojeći i dograditi drugi kolosijek na dva osnovna međunarodna koridora, RH1 i RH2.

- Vlakovi kojima putujemo ponekad izgledaju kao da su iz muzeja?

- S druge strane, imamo i nabavu novih vlakova za HŽ Putnički prijevoz, a do kraja godine bit će gotov prvi od ukupno 21 vlaka, čija se nabava financira europskim sredstvima, njih 11 namijenjeno je gradsko-prigradskom, a deset regionalnom prijevozu. Proces proizvodnje vlakova u Končaru ide jako dobro i do sredine 2025. godine u prometu će biti 70 novih vlakova u floti HŽ Putničkog prijevoza. Iako je pred nama još dosta posla da željeznica u Hrvatskoj dođe na zadovoljavajuću razinu, mislim da je ipak i u tom smjeru napravljen pomak.

- Što će biti sa željeznicama u Istri, putnički promet je skroman i željeznica malo pridonosi turističkom prometu? Nema vlaka Prag-Pula, na primjer, kakav postoji za Split?

- Na istarskom području voze vlakovi prosječno stari više od 40 godina, a kako sam već spomenuo nabavu vlakova, drago mi je reći da će jedan od sedam vlakova biti pušteni u promet u Istri. Uz to, izrađuje se studija za nabavu dodatnih novih vlakova za neelektrificirane pruge, a nakon realizacije te nabave, ti će vlakovi voziti i na istarskom području što bi svakako trebalo doprinijeti unaprjeđenju željezničkoga putničkog prometa.

- A pruga kojom će voziti?

- Što se tiče željezničke infrastrukture, HŽ Infrastruktura je pokrenula postupak javne nabave za izradu Studije obnove i modernizacije željezničke pruge državna granica – Buzet – Pula i ona bi trebala sagledati potrebe i mogućnosti modernizacije, analizirati opcije te, u konačnici, služiti kao podloga za daljnju razradu projekta i prijavu za potencijalno europsko sufinanciranje. Osim toga, rade i na aktivnostima vezanima uz obnovu pruge Lupoglav – Raša i na uspostavi prometa do luke Bršica i u tijeku je natječaj za izradu studijske dokumentacije. Studijom će se razmotriti i analizirati opravdanost revitalizacije pruge s obzirom na predviđene količine teretnoga prijevoza za terminal Bršica i odrediti smjernice za izradu daljnje dokumentacije, a razmatra se i mogućnost prijave projekta za sufinanciranje iz europskih fondova. Na području Istarske županije krajem godine bi trebali početi i radovi na obnovi sedam željezničko-cestovnih prijelaza Roč, Borut 1, Lovrečići, Cerovlje, Pazin Novaki, Sveti Petar u Šumi i Stancija, vrijednosti 10,4 milijuna kuna.

- Veliki strateški projekt je druga cijev cestovnog tunela kroz Učku koji znači konačni dovršetak Istarskog ipsilona. Kada će krenuti automobili kroz taj tunel i koliko će sve to stajati državu i koncesionara?

- Nakon što smo u prosincu 2020. probili drugu cijev tunela Učka, nekoliko puta smo obišli gradilište, a posljednji puta krajem srpnja ove godine s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem i to je bila prilika da se ponovno uvjerimo kako je riječ o jednom od najvrednijih gradilišta danas u Hrvatskoj. Dnevno se s obje strane prosječno probije do 26 metara tunela i čestitam koncesionaru, Bina Istri jer to rade zaista odlično, a plan je da se svi radovi završe i druga cijev tunela Učka u promet pusti krajem lipnja 2024. godine. Ukupna vrijednost građevinskih radova druge cijevi tunela Učka, ceste od čvora Vranja do tunela Učka te odmorišta Kvarner, odnosno, pod-faze 2B2-1 iznosi oko 1,5 milijardi kuna.

- Dovršit će se i sve pristupne ceste?

- Mi nastavljamo dalje pa, nakon potpisanog Memoranduma o razumijevanju i svih potrebnih pripremnih faza da se završi u cijelosti Istarski ipsilon, očekujemo da će do kraja godine sve proceduralne stvari biti gotove i onda bi početkom slijedeće godine krenuli radovi na završetku cijelog Projekta, zadnje 2B2 faze i 2B3 faze. Dovršetak punog profila istarskog ipsilona puno će značiti za sigurnost prometa, ali i za razvoj turizma, imajući na umu da više od devedeset posto gostiju u Istru dolazi upravo Istarskim ipsilonom, a tu je i razvoj ostalih povezanih grana i, naravno, povezanost same Istre s ostatkom Hrvatske. Ponavljam, ovo je zaista veliki projekt, ne samo za Istru, već i za ukupna ulaganjima u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj, a model suradnje i financiranja sa Bina Istrom jako dobar.

- Željeznički tunel kroz Učku nije u planu, iako je već jednom započeta izgradnja?

- Povezivanje željezničke mreže u Istri s ostatkom željezničke mreže u Hrvatskoj je dugoročni projekt za koji je potrebno dokazati isplativost i osigurati odgovarajući izvor financiranja, a nakon toga izraditi tehničku dokumentaciju i ishoditi sve potrebne dozvole.

- Planira li se dalje ulaganje u cestovnu infrastrukturu, uz dovršetak hrvatskog dijela koridora 5C i stonske obilaznice?

- Što se tiče Stonske obilaznice, to je zahtjevna dionica i dio projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, koju planiramo završiti do kraja godine. A do kraja godine, odnosno, krajem listopada trebala bi biti završena i dionica međunarodnog 5C koridora do Belog Manastira. Mi očekujemo da bi hrvatska dionica tog koridora, u duljini od 88 kilometara, u cijelosti bila izgrađena tijekom 2024. godine. To je prometni koridor koji ima veliku perspektivu jer će spojiti Budimpeštu s lukom Ploče, a njegov dovršetak, u prometnom smislu, jedan je od prioriteta Vlade i osigurat će bolju prometnu povezanost Istočne Hrvatske.

- Mogu li građani očekivati i izgradnju skromnijih, ali njima važnih prometnica?

- Uvodno sam se osvrnuo na sva ulaganja koja nas očekuju u prometnoj infrastrukturi Hrvatske pa tako i jednim dijelom cestovnih projekata, za koje treba reći da će se sigurno nastavit i dalje, ali će potrebe za izgradnjom novih državnih cesta biti većinom na pravcima gdje postojeće ceste prolaze kroz naselja, gdje tranzitni promet ugrožava sigurnost i kvalitetu života. Ulagat će se dalje i u nove spojne ceste prema lukama, željezničkim terminalima i slično, prema tome, ne staje se s gradnjom cestovne infrastrukture. Kada govorimo o Istri, onda treba spomenuti i izgradnju spojne ceste Istarski ipsilon čvor Rogovići – Lindarski Križ, koja je pred završetkom, kao i pripremu natječajne dokumentacije za državnu cestu Veli Vrh – Pula, koja bi se trebala raditi u etapama, a u izradi je i natječajna dokumentacija za prvu fazu rekonstrukcije D75 Vodnjan-Pula.

- Lučke uprave u Istarskoj županiji planiraju velike investicije, jedna od njih je putnički terminal u luci Pula. Sve je to pod nadležnosti Vašeg ministarstva, kako napreduju ti projekti?

- Danas svjedočimo, rekao bih, nikad većim ulaganjima u lučku infrastrukturu. Diljem Jadranske obale ulažemo oko dvije milijarde kuna, većinom europskih sredstava, a više od 100 milijuna kuna dajemo iz proračuna Ministarstva za projekte lučke infrastrukture i sanacije pomorskog dobra. I iz toga je na području Istarske županije od 2017. do danas županijskim lučkim upravama i gradovima i općina na tom području dodijeljeno ukupno više od 52 milijuna kuna.

- Putnički terminal Pula obećan je u izbornoj kampanji?

- Što se tiče putničkog terminala u luci Pula, to je projekt koji se nalazi na listi strateških projekata. Proglašenjem tog projekta strateškim moglo bi se privući potencijalne investitore koji se bave kruzing turizmom, a njegovom izgradnjom luku Pula pozicioniralo bi se kao home port luku za kruzere, odnosno luku iz koje brodovi kreću na put i u koju se vraćaju. Ostaje nam za vidjeti koje bi bile mogućnosti financiranja projekta.

- Posljednjih dana diže se velika buka oko novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Udruga Pokret otoka smatra da će se njime ograničiti i početi naplaćivati ulazak na plaže. Kako to komentirate?

- Prije svega, želim reći kako je nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama još u izradi, dakle, nije završen i nije još stavljen ni u proceduru javnog savjetovanja. Izjave koje su se proteklih dana mogle pročitati u medijima, a koje su vezane upravo za nacrt tog Zakona, očito su pogrešne interpretacije određenih članka i paušalno se donose zaključci kako će doći do možebitne naplate plaža, ograđivanja plaža, privatizacije i slično, a o tome nema govora.

- Nema ograničavanja pristupa plažama?

- Dakle, intencija toga zakona ni u kom smislu nije da dođe do privatizacije na pomorskom dobru, ograđivanja i onemogućavanja građana da koriste pomorsko dobro. Koristim ovu priliku da pozovem sve gradove, općine, županije, sve zainteresirane, da se uključe svojim primjedbama kad nacrt zakona bude stavljen u javno savjetovanje, a nakon čega će se na razini ministarstva, uključujući radnu skupinu, naći najbolje rješenje i s takvim prijedlogom zakona ići ćemo u daljnju proceduru.

- Poskupljenje, odnosno stalne promijene cijena goriva dovode u pitanje funkcioniranje javnog prijevoza. Kako se s time nose HŽ, Jadrolinija i Croatia Airlines kao državne tvrtke, hoće li poskupjeti svoje usluge?

- Rastom cijena goriva i poremećajima na tržištu najviše je pogođen prometni sektor, što zbog rasta cijene građevinskog materijala tako i zbog rasta cijene goriva. Vlada je više puta intervenirala kako bi zaustavila još veći rast cijene goriva i zaista činimo sve da rast bude čim manji. Od državnih prijevoznika, HŽ Putnički prijevoz je je u prvoj polovici ove godine zabilježio više od 36 posto više putnika pa samim time zasad uspijevaju anulirati poskupljenja. Vidjet ćemo kako će se situacija razvijati u nastavku godine i hoće li biti potrebne intervencije. Cijene nisu povećavali od 2013. i zasad se ni neće povećavati. Cestarina na autocestama je isto ostala ista i većeg udara nije bilo, turistička sezona je dobra, a promet na autocestama rekordan.

- A zračni promet?

- Cijena karata u zračnom prijevozu, i prije porasta cijene goriva, bila je uvjetovana s više faktora, a upravo je civilni zračni promet u Europi pretrpio najveće udarce i tek se počeo blago oporavljati krize uzrokovane korona virusom. No zbog aktualne situacije u Ukrajini europski avioprijevoznici, pa tako i Croatia Airlines, trenutno su suočeni i s povećanjem cijena mlaznoga goriva koje čini značajan udio u ukupnoj strukturi troškova pa će u nadolazećem razdoblju trebati dodatno optimizirati poslovanje kako bi ublažili negativne efekte ukrajinske krize.

- Ne smijemo zaboraviti na brodski prijevoz i cijene usluga koje on pruža?

- Situacija s malim brodarima koji održavaju linije stalno se prati, oni su u kontinuiranoj komunikaciji i kontaktu s Agencijom za obalni linijski prijevoz i tu sve funkcionira. Situacije se rješavaju i korigiraju na mjesečnoj razini. Ono što je ključno reći jest to da se situacija kontinuirano prati i za sada funkcionira.

- Postoje li planovi za prodaju Croatia Airlinesa, o tome se dugo govori?

- S ciljem pronalaska strateškog partnera Croatia Airlinesa, Vlada je u veljači 2019. godine donijela Odluku traženja strateškog partnera i osnivanju Povjerenstva za provedbu tog postupka. Taj je proces bio pred finalizacijom kad je došlo do korona krize u ožujku 2020. godine pa je proces tada prekinut, odnosno Povjerenstvo ga je zbog nepovoljne situacije i okolnosti stavilo u mirovanje. Očekujemo da će se s vraćanjem u normalu i postupnim oporavkom zrakoplovnog sektora poslovanje Croatia Airlines stabilizirati, no cilj pronalaska strateškog partnera je još uvijek aktualan.

- Uz Učku, koje projekte namjeravate dovršiti do kraja mandata ove Vlade, dakle do ljeta ili jeseni 2024. godine?

- Ove godine očekuje nas završetak projekta obnove dionice pruge od Zaprešića do Zaboka te dionice pruge Savski Marof – Zagreb. Radovi su pred završetkom i na spojnoj cesti čvor Rogovići – Lindarski Križ, a ove godine bit će završena i izgradnja dijela obilaznice Omiša te obilaznica Turnja kod Karlovca. Državna cesta DC403 bit će dovršena tijekom slijedeće godine, kao i tri projekta razvoja širokopojasne infrastrukture na području Istarske županije, ukupne vrijednosti veće od 206 milijuna kuna. Početkom sljedeće godine završit ćemo i projekt elektrifikacije i modernizacije pruge od Vinkovaca do Vukovara, a očekuje nas i raspisivanje natječaja za radove na dionici od Dugog Sela do Novske i za radove na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Uz to, u 2024. godini trebali bi biti završeni radovi na dva vrlo značajna projekta od Zagreba prema mađarskoj granici, a to su dionice Križevci – Koprivnica - državna granica i Dugo Selo – Križevci.

- Znači, Hrvatska se gradi unatoč krizi koja nadolazi?

- Cijeli je niz projekata na kojima se radi, koje nisam spomenuo, a koji će zasigurno doprinijeti boljoj prometnoj slici i kvalitetnijoj povezanosti Hrvatske. Ulaganja u prometnu infrastrukture su velika, rekao sam kako ona trenutno iznose oko 25 milijardi kuna, a ono što me posebno veseli kao potpredsjednika Vlade i ministra prometa, resora u kojem se grade neki od najvećih infrastrukturnih projekata danas, jest to da promet može biti i jest pokretač gospodarskog rasta svakog kraja u kojem se razvija i daje direktan doprinos rastu BDP-a.

Povezane vijesti

• OZBILJNO SE RAZMIŠLJA O IZGRADNJI ŽELJEZNIČKOG TUNELA KROZ UČKU: Oleg Butković ističe da se iz Istre puno uplaćuje u državni proračun i da je zaslužila velike infrastrukturne projekte
• HRVATSKE ŽELJEZNICE NA METI ISTRANA: Mogućnost ukidanja željezničkih linija u Istri izazvala burne reakcije. OGLASIO SE MINISTAR BUTKOVIĆ
• ISTRA ĆE DOBITI VLAK ZA PRIJEVOZ BICIKALA: Inovativna ponuda za turističko istraživanje Istre na drukčiji način