Usporedi li se na Google Map zračna snimka iz 1968., koja je u Hrvatskoj uzeta kao polazna točka za (ne)sretnu legalizaciju kuća izgrađenih na poljoprivrednim površinama, odmah pada u oči da se obrađuje puno manje polja. Razlog je poznat. Preseljavanjem velikog broja seoskog stanovništva u grad, posebno nakon procvata turizma, agrarni prostor je ostao prazan. Možda i više od ljudi poljoprivrednim površinama nedostaje stoka. Tamo do sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća gotovo je svako seosko domaćinstvo imalo par volova i magarca, a bilo je i puno ovaca i koza. Njihovim nestankom livade, prostori sa najvećom biološkom raznolikošću, su prerasle u šume.

Škrta zemlja, koja je uglavnom služila za košnju i pašarenje je obrasla ne samo šikarom već i pravom šumom. Međutim, i one su zbog nedostataka ovaca i koza degradirane, pa se kroz mnoge ni ne može proći. Tako su sve do prilaza naseljima nastala prirodna staništa divljih svinja, koje nemaju prirodnog neprijatelja, a već se pojavljuju i čagljevi.

Kad je o Rovinjštini riječ uređenjem pješačke i bike staze trasom stare željezničke pruge može se in sito razgledavati kako pitoma polja na periferiji Rovinja prema Rovinjskom Selu prerastaju u šumu. I to ne bilo kakvu. Na prostoru prema Limskom kanalu teško je kroz nju i proći. A malo ljudi zna da je to nekad bio najobrađeniji dio Rovinjštine. Koridorom pruge je naime nekada prolazio rimski put prema Rovinju i njegovoj luci, pa su tu formirani ageri, što se može vidjeti u katastru.

- Široki prostor rimskog agera bio je parceliran pravilnim mrežnim sustavom. U to vrijeme i na ovim je prostorima zaživjela intenzivnija, naprednija i organiziranija agrarna djelatnost s odgovarajućim tehnološkim inovacijama. Radi širenja obradivih prostora vršila se bonifikacija terena, a sa izvađenim kamenom na međama su se gradili suhozidi. Tako su nastale mreže suhozida, terasa, potpornih zidova za zaštitu od erozije zemlje i brsta stoke, odvodni kanali, bunari, lokve, poljske kućice i komunikacije. Na bonificiranim površinama nicale su kulture maslina i žitarica, vinograda, smokava, voća i povrća, kaže Lido Sošić, poznati krajobrazni arhitekt i urbanist, doktor znanosti sa dugom karijerom sveučilišnog profesora.

Mnoga je zemljišta posljednjih decenija oplodila sadnja maslinika. Ipak, po broju stabala Rovinj zasigurno nije dostigao vrijeme Mletačke Republike, kada je po tome bio neupitni lider na ovim prostorima. Slično je bilo i u Balama. Stariji Baljani su govorili da se od Bala do mora polazilo od hlada do hlada masline. Za berbe šparoga, kada su stabla još gola u svakoj šumi ovog arela naći će se tragovi maslina, onih koje su se u nasušnoj potrazi za suncem izdužile sve do vrhova stabala, do ostataka panjeva, oko kojih se često mogu naći izdanci za sadnju.

Masline su se, naime, nekad sadile na škrtoj zemlji, a bolja je služila za ratarsku proizvodnju. Za utjehu, danas se, ponajviše zahvaljujući mehanizaciji, ali i vrijednim rukama profesionalnih i dopunskih poljoprivrednika, najvrijednije poljoprivredne površine intenzivno obrađuju, ne samo oko Rovinja, već i Bala. Zahvaljujući dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta novonastalim vinarima i maslinarima ponovno su kultivirana velika polja Turnina, Sjenokoša, Stancija Gati, Campolongo, Palud i druga oko Rovinja, Merla, Colone, Valade i Maruge oko Bala, koja su naslijeđena od nekadašnje poljoprivredne zadruge, kasnije proslijeđena rovinjskom Hotelijersko trgovinskom proizvodnom poduzeću Jadran.

Generalno, polja se danas obrađuju na kvalitetnim površinama sa uređenim prilazima, opskrbljenih vodom iz bušotina i poljskih vodovoda, uređenim vodotocima, na nekim pravcima i strujom. Uz ceste od Rovinja do Kanfanara i Bala veći je dio zemlje obrađen. Zanimljivo je da je više polja u funkciji na prilazima grada nego na nekad izrazito agrarnim područjima.

- U specifičnom svijetu mediteranskog bazena razvio se određeni tip kulturnog krajobraza kao rezultat dugovječne ravnoteže ekonomske eksploatacije prostora. Kao građena struktura, najveću kulturnu krajobrazno tvornu ulogu ima zid. Divljenja su vrijedne i terasaste kulture sa maslinicima, vinogradima i voćnjacima, potom vrtovi i oranice oivičene suhozidima, gromačama, lokvama, mrežama poljskih putova i odvodnim kanalima. Na pojedinim prostorima očuvani su pojedinačna i grupe stabala, ističe Sošić.

Zahvaljujući saznanjima da su viši tereni zbog prozračnosti bolji i zdraviji za uzgoj mediteranskih kultura i oko Rovinja se sve više maslinika sadi na brežuljcima. Uz cesto od Rovinja do Rovinjskog Sela nalaze se tako redom novi i kultivirani stari maslinici na brdima Monte Cavalo, Surestine, Bogu no vrh i Maričovica. Ipak, načela kultiviranog mediteranskog krajobraza mogu se bolje vidjeti dalje od cesta. Ogledni primjer je zacijelo više od šest hektara maslinika kod poljske crkve sv. Cecilije uz bike stazu između Turnine i Rovinjskog Sela. Ovaj je projekt nastao krčenjem trideset godišnje šume izrasle nakon požara starih maslinika. Sanirani su i očuvani svi suhozidi u dužini od oko pet kilometara. Tu su i gromače, jedna stara i druga urušena kažeta, brojne autohtone vrste, među kojima brnistra koja daje najživlji kolorit.

Po svemu izuzetan projekt nazvan je Prvo ekološko selo maslina, raritet je u Hrvatskoj, pa i šire, pa ima veliki odjek u našoj i stranoj periodici. Ipak, zbog određenih birokratskih teškoća nije dovršen. Za utjehu investitoru, koji je u ovaj skup projekt uložio brdo novaca, a ni u snu ih ne može oploditi, dobiveno ekstra djevičansko maslinovo ulje na pravoj podlozi i prozračnom prostoru na dva susjedna brežuljka ušao je u vodič Flos Olei.

Sličnu površinu ima i Stancija Collis, nastala na brdu Monsporko, 500 metara zračne linije od najljepše rovinjske pješčane uvale Veštar. Sa vrha brda pada prekrasni pogled, ne samo na rovinjsku rivijeru, već i na Brijune. Ovdje su u simbiozi vinogradi i maslinici, posađenih na mješovitoj malčiranoj podlozi. Uz podrum, zatvorenu i otvorenu kušaonicu pod pergolom posebno je atraktivan trijem na brdu, na kojem se, uz kušanje vina organiziraju i vjenčanja. Na ovoj atraktivnoj lokaciji posađeno je 500 maslina i tri i pol hektara vinograda, što je optimalno za proizvodnju jednog OPG-a. Oko nasada, na neplodnom dijelu brežuljka pase čap od šest magaraca, koji čiste teren i osiguravaju optimalno prozračivanje posađenih kultura.

i novi projekt na Markovu vrhu, tik uz novu bike i pješačku stazu po trasi stare željezničke pruge, gdje se bonificira istoimeni brežuljak. Tamošnji investitori poštuju mediteranski krajolik, pa su primjerice pustili veliko stablo hrasta u redu vinogradu.

Ipak, najveći je poduhvat bila izgradnja parka Histria Aromatica kod Golaša. Na deset hektara, koliko obuhvaća park na brdu Pižanovac, mogu se vidjeti i mirisom osjetiti nasadi polja lavande, smilja, nevena, kadulje i drugih, oko 300 mediteranskih kultura koje služe za proizvodnju esencija. Tu su nadalje vinograd, maslinik, voćnjak i vrtovi povrća i začina. Autohtoni ambijent upotpunjuje kamenjar s perunikama i začinima, među kojima je kapar, kojemu je ovo najsjeverniji položaj.

U park Histria Aromatica se ulaze kroz aleju njegovanih piramidalnih čempresa, uz koje se stiže do vrha i stancija sa restoranom i plitkim bazenom ukopanim u stijenu, koje rado koriste ptice.

Najviša točka 190-metarskog brda Pižanovac je jedinstvena mikrolokacija s koje se pruža neprekinuti panoramski pogled na veliki dio Istre, posebno priobalja od rovinjskog do brijunskog arhipelaga. Poučni tematski park ima preko četiri kilometara suhozida i više od pet tisuća metara putova i staza, koji vode uz terase sa poljima bilja. Staze vode i kroz istarsku šumu hrasta, graba, jasena i šumskog bilja. Posebne su atrakcije dvije kraške jame, u kojima ljeti i zimi temperature iznosi 13 stupnjeva, pa služe kao vinoteke. Iz jednoga od njih raste stoljetna divovska smokva. Inače, suhozidi su se gradili nekoliko godina, a potom je na novoizgrađene terase dovezeno čak dvije tisuće kamiona zemlje.

Najuređenija stancija ne samo na Rovinjštini, već i puno dalje je dakako Stancija Meneghetti, uzorno gospodarstvo ali i top turistička destinacija. Mala vrtača kraj stancije iskorištena je za sadnju vinograda u obliku amfiteatra. Imanje je oplemenjeno autohtonim ukrasnim biljem, opasano suhozidima, a do središnjeg dijela stiže se kroz tipični istarski portun i šetnicu oivičenu stablima bora. Ovaj je projekt, koji je detaljnim urbanističkim planom prerastao u mali resort, nastao na matrici Studije o sustavu stancija, kojim je propisivanjem tipova gradnje omogućena njihova revitalizacija sa minimalnim birokratskim zavrzlamama.

Povezane vijesti

• LUKSUZNI TURIZAM PRKOSI KRIZI Miroslav Plišo: "Kad bismo zadržali ovaj broj gostiju, organizirao bih veći vatromet nego kad je Hong Kong predan Kini!"
• STANCIJA MENEGHETTI ZAOKRUŽUJE SVOJ JEDINSTVENI PROJEKT VINSKOG HOTELA I VINARIJE: Nova investicija u vinarski kompleks s vinarijom na čak 15 tisuća kvadrata
• FOTO GALERIJA / MENEGHETTI: Svečano otvorena nova vinarija u ekskluzivnom kompleksu koji se prostire na čak 15 tisuća kvadrata