Ideja na koju se naslanja reforma ministra zdravstva Vilija Beroša o dodatnim zadaćama liječnika obiteljske medicine, a koja ih stavlja u još nepovoljniji položaj u ionako teškim uvjetima, naišla je na iznimno negativne reakcije koje su odjeknule u javnosti.

Naime, predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM) dr. Nataša Ban Toskić napustila je posljednji sastanak radne skupine za izradu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, najavivši suprotstavljanje obiteljskih liječnika reformi za koju tvrdi da, umjesto rasterećenja, donosi još više posla ionako opterećenim kolegama.

Tako je krenula inicijativa prikupljanja kuvertiranih otkaza obiteljskih liječnika koji su spremni napustiti zdravstveni sustav ukoliko se njihovi zahtjevi ne uvaže.

"Naši su prijedlozi vrlo konkretni. Kao prvo, da nas se nikako zakonom ne obvezuje za rad u hitnoj, nego samo na dobrovoljnoj bazi, s posebnim ugovorima. Drugo, da nam se ostavi mogućnost odlaska u privatne ordinacije ugovorene s HZZO-om kao stimulativne mjere za privlačenje mladih doktora u obiteljsku medicinu. Kao treće, tražimo administrativno rasterećenje na način da se omogući rad doktorima do 68. godine života, a na da moraju svake godine nakon što napune 65 tražiti posebno odobrenje ministra", izjavila je Nataša Ban Toskić.

Istra je pokazala velik interes u pobuni protiv reforme zdravstva. Nezadovoljstvo je, kaže specijalistica obiteljske medicine Morena Butković, kulminiralo, i u tijeku je prikupljanje potpisa sa spremnošću kuvertiranja otkaza ukoliko se uvede zakonska obveza rada na hitnoj pomoći po rasporedu ravnatelja.

"Spontano smo, čuvši što se ovo opet priprema, krenuli diljem Istre skupljati potpise. Potpisivanje ide jako dobro i do kraja tjedna ćemo vidjeti koji je postotak. Liječnici obiteljske medicine Istre su protiv ovakvih nametnutih i, rekla bih, represivnih postupaka", rekla je Butković, istaknuvši da svi imaju svoja radilišta.

"Ne traži se od jednog kirurga da ide na radilište internista. Mi kao liječnici, i kirurg, i internist, i dermatolog, i obiteljski liječnik, dužni smo po Hipokratovoj zakletvi svakom pacijentu pružiti hitnu medicinsku pomoć. To bi trebao i svaki građanin, ali druga stvar je što naši ljudi nisu zdravstveno prosvijećeni niti dovoljno educirani, pa onda malo naših građana zna pružiti prvu pomoć. Bezbroj puta se dogodi da se netko sruši pred zgradom ili je na tržnici nekome loše.

Dok dođe hitna pomoć mi trčimo na mjesto događaja i to bi napravio svaki liječnik. Dakle, pružanje hitne pomoći je neupitno, ali to mi radimo svakodnevno. Kad je nekom pacijentu loše, a u okruženju je bilo koja ambulanta, prvo će doći k nama. Mi gotovo svakodnevno u našim ordinacijama imamo neki hitni slučaj koji zbrinjavamo. Imamo znanje i kompetencije da ga zbrinemo do dolaska hitne pomoći ako stanje pacijenta zahtijeva daljnje liječenje koje se ne može na primarnoj razini odraditi.

Ali da mi kao liječnici obiteljske medicine, među kojima mnogi i specijalisti, po nekakvoj zakonskoj obavezi možemo biti premješteni po nalogu i rasporedu ravnatelja na rad na hitnu medicinsku pomoć, ili objedinjeni hitni bolnički takt, na to jednostavno ne pristajemo", odlučna je Butković.

Pojasnila je da je, što se kompetencija tiče, riječ o posve različitim specijalizacijama.

"Zašto postoji specijalist urgentne medicine? Zašto postoji specijalizacija obiteljske medicine? Netko je pomiješao kruške i jabuke, netko tko nije - a to je administracija - završio davnih godina posao do kraja. Nekada su naši kolege zaista utrčavali, a to se odnosilo više na područja poput Sjeverne Istre, Gorski kotar ili Slavoniju ili otoke, kad nije bilo organizirane hitne pomoći.

Onda su obiteljski liječnici puštali svoje ordinacije i odlazili u kola hitne pomoći da bi zbrinuli hitnoću na terenu. To su nekada obiteljski doktori radili, ali se pokazalo kao loše model i napušteno je davnih godina kada se krenulo u reorganizaciju hitne pomoći i kada je Hrvatska za to dobila zajam Svjetske banke. I što smo mi tom reorganizacijom dobili? Nove županijske zavode za hitnu medicinu i situaciju na terenu koja i dalje ne funkcionira", navodi Butković, dodavši da bi ih se ovakvom reformom vratilo desetljeće unatrag,   umjesto da se reorganizira hitna pomoć na način kako je to u napravljeno u Europi.

"To je 'paramedic' u kolima hitne pomoći, dakle educiran srednji stručni kadar i specijalisti urgentne medicine koji trebaju biti pri objedinjenom hitnom bolničkom traktu. Tako to funkcionira u Europi i tako smo se nadali da će funkcionirati i u našoj državi. Obiteljski liječnici se pokušavaju ponovno uvući da pokrpaju rupe. Mi smo vrlo jedinstveni u tome da budemo protiv toga", ističe doktorica Butković, koja se osvrnula i na, kako kaže, praktički propali pokušaj ministra Beroša da sazove okrugli stol.

"Tu su se najrelevantnije i najbrojnije udruge - KoHOM, Društvo nastavnika opće obiteljske medicine i Hrvatski liječnički zbor - ujedinile u tome da zaista ne možemo dozvoliti da se miješaju kompetencije! Ne možemo omalovažavati dvije izuzetno važne struke, nego je potrebno zaista sjesti za stol, ali u dobroj vjeri i želji da se sasluša struka, a ne da se podržavaju sastanci na kojima se ništa neće promijeniti jer je politika već odlučila. Ne može o takvim stvarima odlučivati politika", jasna je Morena Butković, koja dodaje da je tužno što su liječnici koji su ušli u politiku zaboravili da su dio te struke i da će se jednog dana vratiti u sustav.

Predsjednica KoHOM-a Ban Toskić procijenila je da će kroz dvije-tri godine oko pola milijuna hrvatskih građana ostati bez obiteljskog liječnika. Ni za područje Istre procjene nisu obećavajuće. Samo na području grada Pule do kraja ove godine u mirovnu odlazi čak šest obiteljskih liječnika, od kojih su dva već starija od 65 godina i već su dvaput produžavali rad. U ovom trenutku dodatnih sedam obiteljskih liječnika u Puli ima uvjete za odlazak u mirovinu.

"Podaci za Pulu govore o tome koliko je situacija alarmantna", naglašava Butković i opisuje da postoje mladi liječnici koji žele obiteljsku medicinu i dođu puni entuzijazma raditi.

"Imala sam jednu liječnicu koja je bila kod mene u ordinaciji, a koja je baš željela obiteljsku medicinu. Mi smo najmanje petero mladih liječnika koji su željeli raditi u obiteljskoj medicini izgubili zbog toga što je u obiteljskoj medicini kaos, što imate preko stotinu kontakata dnevno, po 120 - 150, zbog toga što smo preopterećeni administracijom. Jednostavno ne možete više. Za to nismo krivi ni mi, a najmanje pacijenti - kriv je sustav koji nas je doveo u tu situaciju", pojašnjava Butković neatraktivnost obiteljske medicine za mlade liječnike.

Glavni je problem, ponavlja, iscrpljivanje obiteljskih liječnika preko granice izdržljivosti i kontinuirano dodavanje novih i novih zadataka koje je nemoguće odraditi uz ovakvu kadrovsku devastaciju i starosnu strukturu liječništva obiteljske medicine.

"Mladi liječnici koji i žele ostati u obiteljskoj medicini, kada počnu raditi i shvate težinu posla, bježe u bolnicu", naglašava Butković i zaključuje: "Ovo je apel da ne možemo više!".

Povezane vijesti

• U potrazi za nostalgičnom Istrom
• Svakog četvrtka predavanja u Svetim srcima