NA LABINSKOM GRADSKOM GROBLJU

OBILJEŽENA 178.GODIŠNJICA ROĐENJA GIUSEPPINE MARTINUZZI: Učiteljica, pjesnikinja i revolucionarka ispred svog vremena

| Autor: Branko BIOČIĆ
Giuseppina Martinuzzi

Giuseppina Martinuzzi


Polaganjem cvijeća i minutom šutnje predstavnici Društva Josip Broz Tito iz Labina i Rovinja te istarskog SRP-a na labinskom su groblju obilježili 178 godišnjicu rođenja Giuseppine Martinuzzi, Labinske učiteljice, pjesnikinje i revolucionarke. Rođena je u Labinu 14. veljače 1844. godine a u svom je gradu i sahranjena 1925 godine.

Kako je istaknuo Josip Hrvatin, predsjednik Društva J. B. Tito iz Labina koji je govorio o njezinom životnom putu, Giuseppina Martinuzzi bila je pionirka među ženama onog vremena, koja je svojim djelovanjem ostavila neizbrisiv trag iza sebe i osigurala svoje mjesto u povijesti Istre, Italije, ali i puno šire.

- Rođena je u prilično imućnoj obitelji, otac joj je bio ugledni pripadnik gradskog društva, u nekoliko navrata i na poziciji gradonačelnika. Njezina obitelj vuče porijeklo iz Furlanije, prvi prethodnik se naselio u Labinu negdje sredinom 17. stoljeća. Želja joj je bila postati učiteljicom što je i uspjela. Osim pedagoškog rada bavila se i pisanjem i novinarstvom. Radila je u školi u Labinu, Galižani, Muggi i Trstu. U sklopu svog pedagoškog opusa pisala je i priručnike, udžbenike.

U svom radu nailazila je na nerazumijevanje austrijskih vlasti jer je bila bliža Italiji. Osim pedagoškog rada bavila se pisanjem proze, poezije, surađivala je s velikim brojem dnevne i periodičke štampe iz Istre i Italije, a pokrenula je i vlastiti književni časopis Pro Patria, da bi nakon njegove zabrane osnovala novi Pro Patria Nostra. Od samog početka ispoljavala je visoku dozu senzibiliteta za djecu siromašnih socijalnih slojeva, djecu radnika, koja će zadržati do kraja.

Komemoracija za Giuseppinu Martinuzzi (Snimio Branko Biočić)

Iako njena idejna i ideološka nadgradnja u mladosti još nije bila ono po čemu je danas pamtimo, u to vrijeme pripadala je republikanskom pokretu i iredentizmu, njezin rad s djecom iz siromašnih radničkih obitelji senzibilizirao ju je za društvenu nepravdu i predstavljao osnovu za njeno kasnije političko djelovanje kada je postala socijalistkinja i komunistkinja. Na njezinom je sprovodu bilo više od dvije tisuće rudara, rekao je Hrvatin.

Vladimir Kapuralin, predsjednik Regionalne organizacije SRP-a za Istru istaknuo je kako je prema vlastitom kazivanju Giuseppina socijalistkinjom postala 1900. godine, dakle u zrelim godinama.

- To je vrlo zanimljivo u segmentu razumijevanja evolutivnih procesa u čovjeku i razvoju ljudske svijesti, a 1921. godine pristupa i novoosnovanoj Komunističkoj partiji Italije. Surađivala je i s pokretom labinskih rudara. Razumljivo je da je transformacija posljedica empirijskog iskustva, ali i teorijske dopune. Naime u njenoj biblioteci pronađena su djela Marksa, Engelsa. Svojim političkim i teorijskim radom jasno je pokazala kako borba protiv fašizma nužno podrazumijeva borbu protiv kapitalizma. Nakon odlaska sa životne scene, o Giuseppini se nije puno govorilo, jer je to bilo razdoblje fašističke okupacije Istre. Interes za nju krenuo je 50-ih godina prošlog stoljeća, do 70-ih, objavljena su mnoga njena djela, a Giacomo Scotti napisao je 1977. godine o njoj biografsku knjigu "Sjeme revolucionarne Istre - život i djelo Giuseppine Martinuzzi "crvene učiteljice"". Bila je prva socijalistkinja u Istri i među prvim ženama socijalistkinjama, uz rame Rose Luxemburg i Clare Zetkin, rekao je Kapuralin.

Komemoracija za Giuseppinu Martinuzzi (Snimio Branko Biočić)

Prigodnu komemoraciju na grobu Giuseppine Martinuzzi na labinskom Gradskom groblju održali su danas i predstavnici Grada Labina i Zajednice Talijana Labin koja nosi njezino ime. Cvijeće su položile zamjenica gradonačelnika Federika Mohorović Čekada i predsjednica zajednice Talijana Daniela Mohorović uz pratnju nekoliko članova Mješovitog pjevačkog zbora koji djeluje pri labinskoj Zajednici Talijana.

One su također govorile o životu i radu Giuseppine Martinuzzi i važnosti njezine ostavštine danas istaknuvši kako je sve zadužila svojom borbom za siromašne i obespravljene.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter