Matea Peteh na otvorenom polju Calandra
Kao trostruka prvakinja i dvostruka viceprvakinja Hrvatske u plivanju leđnim i slobodnim stilom, državna reprezentativka i najbolja juniorka Istarske županije 2005., Matea Peteh je uz olimpijca Sandra Rudana ostvarila najveću karijeru u dugoj, već 70-godišnjoj tradiciji rovinjskog Plivačkog kluba Delfin. Nakon što je odradila veliki krug po svijetu i specijalizirala na američkom Sveučilištu South Carolina, vratila se od kuda je krenula, na plodnu zemlju Calandra, nadomak Ornitološkog parka Palud
Brojne kupce, Rovinjce i turiste, koji i ovog ljeta pohode rovinjsku tržnicu, u prvom redu, među rovinjskim povrtlarima, dočekuje Matea Peteh, odnedavno udana Bjelančević. Malo bi tko očekivao da će ih na štandu, u carstvu boja raznolikog povrća, posluživati nekadašnja hrvatska plivačka reprezentativka. Matea u svojoj tridesetoj godini, izgledom i dušom puno mlađa, nimalo ne naliči nekadašnjoj plivačkoj zvijezdi. Kao trostruka državna prvakinja i dvostruka viceprvakinja države u plivanju leđnim i slobodnim stilom, državna reprezentativka i sudionica Europskog juniorskog prvenstva u Budimpešti, te najbolja juniorka Istarske županije 2005., uz olimpijca Sandra Rudana ostvarila je najveću karijeru u dugoj, već 70-godišnjoj tradiciji rovinjskog plivačkog kluba Delfin.
Nakon što je odradila veliki krug po svijetu vratila se od kuda je krenula, na plodnu zemlju Calandra, nadomak Ornitološkog parka Paluda. Kao izrazit talent, kao i mnoge druge, otkrila ju je i vodila uspješna trenerica rovinjskog Delfina Bojana Bolković. Da bi došla na trening u Rovinj morala je prijeći pet kilometara prašnjave makadamske ceste i još sedam kilometara asfalta. Najprije su je na plivanje vozili tata i mama, a potom je dolazila svojim malim skuterom. U 15. godini prihvatila je poziv našeg ponajboljeg Plivačkog kluba Primorje i krenula u srednju školu u Rijeci. Potom je na njenu adresu stigla primamljiva ponuda i stipendija za usavršavanje na američkom Sveučilištu South Carolina.
Calandra je Mateina Amerika
U pet godina, koliko je boravila u SAD-u, Matea je prvo studirala pripremu sportaša, posebno za plivanje, a potom je specijalizirala sportsku fizikalnu terapiju. Iako su joj se pružale brojne prilike, Matea se vratila u Hrvatsku. Za oproštaj od aktivnog takmičenja izabrala je plivačku Proljetnu ligu, pa je u svibnju 2013., na bazenu Kantrida, uz pljesak vjerne publike, u 23. godini zaključila svoju plivačku karijeru. Svi su očekivali da će ostati u plivanju, podučavati mlade i trenirati izrazite talente. Matea Peteh je međutim izabrala potpuno drugačiji put.
- Bila sam svugdje, ali moji roditelji su u poljoprivredi već 30 godina, pa sam osjetila da je vrijeme da im pomognem. Uvijek su me podržavali, vodili me na treninge, pomogli u školovanju i stalno ulagali u farmu kako bi mogli biti konkurentni na tržištu. Uz vanjski povrtnjak podigli su i plastenike, pa sam zaključila da bi bilo normalno da nastavim s obiteljskim poslom, jer bi bila velika šteta da sve to, iza čega stoji veliki trud, propadne. Tata Mate i mama Marica su već u godinama kada bi trebali malo stati i odmoriti, ali ih posao tjera dalje. Dok sam se ja intenzivno bavila plivanjem i studirala u SAD-u rodila se moja sestrica Tea, koja već ima 14 godina. Ima sportske gene kao i ja, sklonost prema aerobnim sportovima i moru, pa je vodim na jedrenje. Počela je s optimistom a sada je na laseru, s kojim je osvojila treće mjesto na Otvorenom prvenstvu Hrvatske, kaže simpatična Matea.
Još nije bila na moru
Radni dan na farmi Calandra, gdje će vas dočekati nekoliko ljupkih pasa, kokoši i druge domaće životinje, započinje u rano jutro, kada se bere svježe povrće i prevozi na tržnicu. Obitelj Peteh ima dva štanda, jednog vodi i aranžira Matea, a na drugom je mama Marica. Matea je najmlađa piljarica i rovinjska povrtlarica, pa je mnogi iz njene generacije pitaju kako da je nakon boravka u SAD-u odabrala ovaj posao.
- Ljudi imaju predodžbu da je Amerika sama po sebi država blagostanja. Međutim, tamo se živi ubrzanim tempom, mladi se moraju brzo osamostaliti i seliti za poslom. Treba se puno toga poklopiti da se ostvari američki san, idealiziran u njihovim klišeariziranim filmovima. Nakon pet godina ja sam zaključila da mi ništa ne može zamijeniti mir na Calandri, makar radila od jutra do mraka, toliko da se ovo ljeto nisam uspjela okupati na obližnjoj, jednoj od najljepših rovinjskih plaža Cisterna, nastavlja Matea.
Paleta povrća i voća
Kaže da su ovog ljeta hit na tržnici bile šljivolike mini cherry rajčice datterini. Uz ove najbolje se tradicionalno dobro prodaju rajčica sorti zlatna jabuka i cirio, koji je dobar za šalšu, ali je i tražen za jelo jer ima malo sjemenki i dobru teksturu. I dalje je, zahvaljujući kuharskim chefovima, u trendu rokula. Od salate se najviše traži kristalinka. Uz to obitelj Peteh nudi krastavce i tikvice, jagode mjesečarke, lubenice, dinje i smokve, a tržnica se cijele godine ne može zamisliti bez blitve. Šlag na povrtlarskoj torti su aromatično i začinsko bilje koje se sve više upotrebljava ne samo u mediteranskoj već i trendovskoj suvremenoj kuhinji.
- U ovih 15 godina, od kada me nije bilo u Calandri, tehnologija uzgoja povrća se toliko promijenila da moram toliko toga svladati. U mom novom poslu je međutim work in progress, pa svaki dan nešto novoga naučim, a poticaj mi daju otac Mate i mama Marica. Uglavnom, tata je zadužen za obradu terena. Stalno je na traktoru i iza freze i usitnjuje zemlju. Potom zajednički rastežemo foliju sa cijevima za zalijevanje kap na kap. Sretna je okolnost što smo pronašli podzemni izvor. Posljednjih godina se toliko promijenila klima, sve je više vrućih dana i blagih zima. Sadnice, koje nam dovezu iz Italije, sadimo s humusom u malih kontejnerima. Salate, blitve i ostalo zeleno povrće sijemo i zalijevamo umjetnom kišom, već znalački objašnjava Matea.
Vraćaju se kupci
Rovinjske domaćice dobro prepoznaju biološki proizvedeno povrće. Primjerice, blitva sa Calandre ne sliči onoj s fotošopiranih kutija za sjeme, na lišću ima rupica, što znači da nije tretirano pesticidima. Zbog toga se domaći ljudi iz trgovačkih centara, u kojima se prodaje povrće s nepoznatih destinacija, pod motom „sa hrvatskih polja“, radije vraćaju na tržnice povrtlarima koje dobro poznaju. Matea stoga kaže da njihov posao ne zavisi od turista, koji tu i tamo kupe voće, već rovinjskih domaćica, koje kod nje kupuju cijele godine.
- Sada smo pred krajem ljetne sezone, pa se već pripremamo za jesen i zimu. Već smo posadili nove nasade kupusa, kelja, špinata, blitve, zimskih salata, radiča i ostalog zimskog povrća. Na tržnici prodajemo gotovo sve što proizvodimo, a tek male količine otkupljuju ugostitelji. Da bi se došlo na tržnicu i privuklo kupce treba imati široku paletu povrća i voća, da se kupci mogu opskrbiti na jednom mjestu, veli Matea.
Rijedak je primjer da se netko nakon ovako bogate sportske karijere, poput tridesetogodišnje Matee, vraća iz inozemstva i nastavlja obiteljsku tradiciju. U nekad gospodarski raznolikim, sada izrazito turističkom Rovinju, mnogi mladi nakon završenih studija traže svoju priliku u gradovima gdje studiraju, posebno u inozemstvu. Matea se ne obazire na to. Ona zna da je njeno mjesto u Calandri, plodnom polju nadomak Paluda.
Mladi i poljoprivreda
- Budućnosti za mlade u poljoprivredi ima. Tržište postoji, treba samo krenuti i posebno se orijentirati na ekološku proizvodnju. Ljubav prema zemlji usadili su mi otac Mate i mama Marica, tu je i moja seka, nakon posla i suprug Marko. U našem malom gradu svi se poznajemo, pa naše domaćice znaju gdje će kupiti svježe povrće. Usprkos ljetnoj gužvi i nemogućnosti parkiranja naši vjerni kupci dolaze iako moraju dugo pješačiti, zaključuje Matea Peteh, najmlađa rovinjska povrtlarica sa vlastitim OPG-om.
Posljednjih godina imala je samo jedan izlet u plivanje. Nakon otvaranja novog zimskog bazena u Puli pozvali su ju da radi s najmlađim talentima u školi plivanja Plivačkog kluba Pula. Sa Calandre je triput tjedno putovala do Pule. Zimi je to i nekako išlo, ali se u proljeće, zbog prirode svog posla, morala oprostiti od pulskog plivačkog kluba. Za rastanak je branila njihove boje na Prvenstvu Hrvatske.