NAKON 13 GODINA URBANIZACIJA U LIŽNJANU: Evo gdje se šire građevinska područja i što će biti s nelegalnim objektima

Ližnjan iz zraka

Općina Ližnjan ima nultu toleranciju prema bespravnoj gradnji. Pokazao je to prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja (PPU) za koji trenutno traje javna rasprava. Svi oni koji su bespravno gradili na poljoprivrednom zemljištu, bilo da im je objekt legaliziran ili nije, neće biti obuhvaćeni proširenjem građevinskog područja. Općina je time vrlo jasno poručila da bespravni graditelji neće biti nagrađeni za nešto za što su zapravo trebali biti kažnjeni. Čak i oni koji su legalizirali svoje objekte. Doduše, nisu ni drugi, oni strpljivi stanovnici te općine na krajnjem jugu Istre bogato nagrađeni. Naime, građevinska područja prema prijedlogu PPU-a širit će se u samo dva naselja - u Jadreškima (oko osam hektara) i Šišanu (otprilike 10 hektara). Svi drugi su zasad na čekanju. A na čekanju su još od 2009. kada se na području općine zadnji put širilo građevinsko područje. No, reklo bi se da to nije krivnja Općine, već birokratskih ograničenja koja ne prate stvarne potrebe stanovnika.

Načelnik Marko Ravnić pojašnjava nam da jedino Šišan i Jadreški zapravo zadovoljavaju kriterije koje propisuje Prostorni plan (PP) Istarske županije o širenju građevinskih područja. Problematična je u ovom slučaju gustoća stanovnika po hektaru, a koliko je riječ o kriteriju koji bi trebalo mijenjati zorno govori primjer Valture koja bi trebala imati deset stanovnika po hektaru, a prema posljednjem ih popisu stanovništva ima 9,5. O prilično aljkavom poslu koji su napravili popisivači već smo naširoko pisali, a isto mišljenje dijeli i Ravnić. Kaže da je zbog toga Općina zatražila i dobila podatke MUP-a o broju stanovnika u Valturi koji su pokazali da to naselje zadovoljava kriterije iz županijskog PP-a, odnosno da ima potreban broj stanovnika po hektaru. "Zatražit ćemo mišljenje Ministarstva, odnosno predložit ćemo da se kao relevantan podatak uzme onaj MUP-ov. Ukoliko to bude bilo moguće, ići će prijedlog širenja građevinskog područja i u Valturi", ističe Ravnić.

S druge strane, Ližnjan nije te sreće. Iako je, kako i sam načelnik priznaje, građevinsko područje u tom naselju gotovo u potpunosti izgrađeno, njegovo je širenje zasad nemoguće. Naime, Ližnjan bi, prema kriteriju županijskog PP-a, trebao imati 25 stanovnika po hektaru da bi to bilo moguće. Valja, međutim, napomenuti da Ližnjan nije grad i da se u tom mjestu grade uglavnom obiteljske kuće, a ne zgrade, pa izgleda gotovo nemoguće da ikada ispuni uvjete koji se pred njega stavljaju da bi se naselje moglo širiti. Zbog toga će, ističe Ravnić, Općina tražiti da se kriterij o gustoći stanovnika po hektaru ublaži u idućim izmjenama županijskog PP-a, jer upravo Ližnjan, kaže, ima najviše potencijala u razvoju građevinskog područja.

Ližnjan iz zraka

Načelnik Marko Ravnić

Mještane pak, pokazalo je to nedavno javno izlaganje o prijedlogu izmjena i dopuna PPU-a, ne zanima toliko javna dimenzija ovog plana. Prema našim saznanjima, gotovo da i nije bilo pitanja o eventualnim turističkim sadržajima, o infrastrukturi, već su uglavnom tražili odgovore zašto njihove parcele ne ulaze u građevinske zone. Najglasniji su, kako to obično biva, bili oni koji su se ogriješili o zakon i gradili bespravno. Tako je primjerice, kako nam pričaju mještani koji su bili na izlaganju, jedan čovjek rekao da su ilegalni graditelji bez razloga penalizirani time što njihove parcele neće biti urbanizirane, odnosno neće ući u nove građevinske zone. Potvrđuje nam to i načelnik Ravnić, koji pojašnjava da je glavna vodilja u ovim izmjenama bila da se građevinska područja šire uz postojeća naselja, a ne da to budu svojevrsni otoci u prostorno-planskim dokumentima. Napominje i da u Općini smatraju da su neki ilegalni graditelji nagrađeni već time što im je država legalizirala objekte pa im ne treba još dodatno ići na ruku tako da se ta područja urbaniziraju. Jer eventualnom bi se urbanizacijom riskiralo, kao što to pokazuju svakodnevni primjeri, da nastanu nova bespravna naselja.

- Ne postoji nikakva zakonska obaveza da se njima urbaniziraju područja na kojima su ilegalno gradili. Dakle, njihovi objekti su legalizirani, a zemljišta, samo tlocrtno ispod legaliziranog objekta, automatski su postala građevinska, pa na njima mogu rušiti, nanovo graditi u postojećim gabaritima, konstatira Ravnić.

Ilegalni graditelji idu toliko daleko da traže urbanizaciju zemljišta na kojem su sazidali kuće nakon posljednje državne legalizacije, odnosno nakon 2011. "Kakva bi bila poruka da im mi sada urbaniziramo ta područja? Ne, mi poručujemo da se borimo protiv ilegalne gradnje. Naša poruka je da ona ovdje neće proći. Napravit ćemo sve da se donose pravomoćna rješenja o rušenju tih objekata, a ne da ćemo im urbanizirati parcele. Zamislite situaciju da udovoljimo zahtjevu jednog čovjeka za urbanizacijom i time legaliziramo njegov objekt, a on javno izjavljuje da je ilegalno gradio i ima nepravomoćno rješenje o rušenju. To bi bilo kao da sami sebi pucamo u noge. Oni kažu da su gradili jer nisu mogli čekati da određeno područje postane građevinsko. A što je onda s onima koji su strpljivo čekali? Smatramo da upravo oni moraju imati prednost pred ovima koji su ilegalno gradili", kaže načelnik.

Naglašava i da je ovo tek prijedlog izmjena. Javna rasprava inače traje do 30. srpnja. "Detaljno ćemo analizirati sve zahtjeve. Postoji mogućnost uvažavanja određenih primjedbi, ali prethodno ćemo obići sve čestice i vidjeti je li na njima nešto bespravno izgrađeno, jer ćemo u tom slučaju takve čestice izbaciti iz urbanizacije", dosljedan je Ravnić.

Na javnom izlaganju moglo se čuti i da je Općina ovim prijedlogom izmjena PPU-a pogodovala određenim pojedincima, da je urbanizirala parcele bivšem Ravnićevom zamjeniku Matiji Mauroviću, ali i nekim općinskim službenicima. Ravnić na te optužbe odgovara: "Maurović nije vlasnik nijedne parcele koja je obuhvaćena ovim prijedlogom izmjena plana. No, to ne znači da užoj ili široj rodbini nekog općinskog zaposlenika nije nešto urbanizirano. Ali to nije činjeno s namjerom, već po već spomenutoj logici da smo urbanizirali parcele koje se nalaze uz već izgrađena naselja. Želimo štititi prostor i ne ići u maksimalnu urbanizaciju. U redu, shvaćam da postoji realna potreba za širenjem, ali prostor valja i čuvati. Imamo velike potrebe i želje ljudi, ali ne možemo udovoljiti svima. Uvijek treba pustiti dovoljno prostora i za neko buduće širenje."

Općina ne želi maksimalno širiti građevinska područja i zbog toga što je to veliko opterećenje za proračun. "Činjenica je da teško pratimo i postojeća građevinska područja sa svom potrebnom infrastrukturom. Jako puno se gradi, a za izgradnju prometnica koje će voditi do tih kuća potrebna su velika financijska sredstva. Često se događa da sav komunalni doprinos koji smo dobili od tih kuća nije dovoljan za izgradnju infrastrukture. Zato treba biti oprezan. I to je jedan od razloga zašto ne želimo maksimalno širiti građevinska područja, jer bi nam se moglo dogoditi da do velikog broja kuća ne vode prometnice već bijeli putovi", pojašnjava Ravnić.

Prijedlog izmjena i dopuna PPU-a otkriva da bi Ližnjan mogao dobiti i dva kampa. Naime, županijski Prostorni plan već neko vrijeme ima ucrtane turističke zone, a ližnjanski PPU valjalo je uskladiti s planom višeg reda. Tako su na Marleri, iznad uvale Lakošaše, na zemljištu (7,1 hektar) koje je u državnom vlasništvu, te na području od 1,7 hektara u Ližnjanu koje nije uz more planirana dva kampa, jedan s maksimalno 600, a drugi s 200 postelja. Što se Ravnića tiče, to nije nešto što ne podržava. Naprotiv, ističe da kampovi najmanje zadiru u prostor, a očito je, kaže, i da za njima postoji velika potražnja.

Na granici općina Medulin i Ližnjan predviđena je, opet na zemljištu koje je u vlasništvu države, gradnja trgovačkog centra. Načelnik smatra da je takvo što Ližnjanu potrebno.