MARKO ČRNAC NAJMLAĐI ROVINJSKI VINAR: Malvazijom ne zaostaje za najboljima

Lani, u prvoj godini, nisam očekivao ovakav uspjeh. Tehnologija prerade grožđa je usavršena, pa sam se uvjerio da je za dobivanje dobrog vina najbitnije imati kvalitetno grožđe. Prošla je vinogradarska sezona bila zahtjevna, pogodila nas je i tuča, pa je konačna ocjena vina bila malo niža, kaže Marko Črnac

Na prošlogodišnjoj Antonji, najstarijoj istarskoj i hrvatskoj izložbi vina, prvim je mjestom iznenadio jedan od najmlađih rovinjskih vinara Marko Črnac. Sa 85 od sto mogućih bodova uspio je nadmašiti poznate rovinjske vinare. Sa gotovo istom ocjenom na ovogodišnjoj Antonji je bio treći, odmah iza Davora Vivode i Antona Smoljana. Po struci mehaničar nastavlja obiteljsku tradiciju, pa se već profesionalno bavi poljoprivredom. Obitelj Črnac se ponajprije bavi povrtlarstvom, ali i vinogradarstvom, maslinarstvom i voćarstvom. Jedni su od najvećih hrvatskih proizvođača industrijske rajčice.

- Nekad smo se više bavili vinogradarstvom, koje me zanima, pa sam obnovio naše stare vinograde malvazije. S modernom vinarskom tehnologijom upoznao me Anton Smoljan, a moram istaknuti i kolegijalnost naših rovinjskih vinara, koji su uvijek spremni dati savjet. Dragocjene savjete sam dobio i od enologa Kristijana Damijanića, predsjednika naše udruge Agrorovinj, koja uz Antonju za nas organizira predavanja i radionice, prati pojave štetnika i mikroklimu te savjetuje vrijeme i sredstva za zaštitu. U prvoj godini nisam očekivao ovakav uspjeh. Tehnologija prerade grožđa je usavršena, pa sam se uvjerio da je za dobivanje dobrog vina bitno imati kvalitetno grožđe. Prošla je vinogradarska sezona bila zahtjevna, pogodila nas je i tuča, pa je konačna ocjena vina bila malo niža“, kaže Marko Črnac.

Vinogradarstvo stabilno

Ohrabren prvim uspjesima Marko kreće u sadnju novih vinograda, u kojem će, radi kompletiranja palete vina, uz malvaziju saditi teran, merlot, chardonnay i muškat. Povrtlarstvo i dalje ostaje prioritet, voćnjak na Turnini, u kojem uzgajaju breskve, šljive i trešnje neće širiti. Maslinik imaju na rubovima polja San Toma, gdje uzgajaju industrijsku rajčicu. Gaje tradicionalne sorte buža i rošinjola te introducirani leccino.

- Zbog promjene klime u voćarstvu se stalno pojavljuju novi štetnici. Voćke je i teško štititi od ptica. Ipak, najveće nam probleme, kao i drugima, rade divlje svinje koje ruše grane voća i napadaju vinograd. Električni pastir više nije prepreka krdu svinja. Prva stane, a ostale je poguraju, pregaze žice i uđu u polje. Stoga smo ogradili polja u Turnini, ali svinje kopaju rupe u zemlji i provlače se ispod ograde. Ne znamo kako se obraniti, možda bi najbolja bila kombinacija zida i ograde, ali je to u polju nemoguće izvesti jer graničimo s drugim vlasnicima. Ipak, iako treba puno ulagati u nasade, kada se podvuče crta vinogradarstvo se na našem području pokazalo kao najstabilnije, pogotovo stoga što su sušna razdoblja sve duža, veli Marko Črnac.

Novi vinograd

Za sadnju vinograda Marko priprema nova polja na Sinakoši, uz južni ulaz u Rovinj, koja je dobio u dugogodišnji najam. Tamošnja plodna polja, prvo voćnjaci, pa vinogradi, zarasla su u pravu šumu žilave crnike, koje je trebalo uklanjati strojevima i potom tri godine preoravati da bi se izvadilo korijenje. Strojevi ne mogu sve, pa korijenje treba vaditi i ručno, što je zahtjevno, ali se mora odraditi. Tek na jesen Marko će sijati žitarice da bi se spriječio rast korova i oplemenila zemlju.

„Dugoročno razmišljam i o ekološkoj poljoprivredi, koja je u trendu i ima budućnost, ali zahtjeva puno ručnog rada. Za sada se zadovoljavamo održivom konvencionalnom zaštitom, u kojoj, kao i drugi kolege iz Rovinja surađujemo sa Marijanom Sinčićem i njegovom tvrtkom Sinagro iz Kaštelira. Možda gajimo previše kultura, ali sa poljoprivredom je tako, ako zbog vremenskih i drugih neprilika jedna zakaže situaciju spašava druga“ zaključuje Marko Črnac.

Marko nije zapostavio ni svoj zanat. Sam održava traktore i strojeve, među ostalim osposobio je i rabljeni kombajn za branje industrijske rajčice, bez kojeg se ne bi mogli baviti uzgojem ove kulture. U održavanju strojeva pomaže i drugima, posebno brojnim prijateljima. Kaže da je zahtjeva puno jer Rovinj ni okolica nema servis za popravak poljoprivrednih strojeva. Zbog prirode posla u poljoprivredi ne stiže se više posvetiti ovom poslu. Zov prirode je za njega ipak jači u usporedbi sa radom u mehaničkoj radionici.