LABINSKI ODVJETNIK U TUŽBI PROTIV BANKE Pravo na utvrđenje ništetnosti odredbe o promjeni kamate sada imaju i pravne osobe

Bankama više nije dopušteno da s trgovačkim društvima, obrtima i drugima zaključuju ugovore kojima krše načela ravnopravnosti i poštenja i to tako da koriste svoj jači financijski položaj

Županijski sud u Zagrebu je 17. lipnja ove godine prvi pravomoćno presudio da pravo na utvrđenje ništetnosti nezakonitih odredbi o promjeni kamatne stope imaju i pravne osobe. Ova je presuda od velikog značaja jer je prva u kojoj nije u pitanju kredit potrošača već kredit osoba koje su ga dizale za obrt tj. u poslovne svrhe. Zbog navedenoga u predmetnom slučaju nije bilo moguće koristiti zaštitu koju inače pruža Zakon o zaštiti potrošača. Zbog istog razloga nije bilo moguće koristiti ni pravna utvrđenja iz kolektivne presude u slučaju Franak, ali ni bogatu sudsku praksu Suda EU. Odvjetnik Igor Vretenar iz Labina je ipak odlučio pokrenuti postupak te otišao u jednom novom smjeru, tražeći utvrđenje ništetnosti temeljem općih odredbi Zakona o obveznim odnosima.

Samovoljna promjena kamate

- U ovom su slučaju tužitelji, kao obrtnici, ugovorili kredit s valutnom klauzulom u eurima i odredbom o promjenjivoj kamatnoj stopi. U tom ugovornom odnosu ništa ne bi bilo sporno da banka nije promjenu kamatne stope ugovorila na način da je može samovoljno, vlastitom odlukom promijeniti, i to bez ikakvih parametara. Tako je banka početnu kamatnu stopu od 6% uskoro podigla na 8%, bez ikakvih opravdanih ekonomskih razloga. Na taj je način banka kroz vremenski period od 7 godina uzimala kamatnu stopu 30% višu od početne. U isto vrijeme, dok je banka dizala kamatnu stopu npr. 1 godišnji EURIBOR (jedna od referentnih kamatnih stopa) je od početnih 2,85% pao 2009. godine na 1,562%, a narednih je godina bio i niži, pojašnjava labinski odvjetnik Igor Vretenar te ističe da su zbog navedenoga tužitelji 15. ožujka 2016. godine pred Općinskim sudom u Puli, Stalnom službom u Labinu, pokrenuli parnični postupak protiv banke. U parnici su sudu predložili da utvrdi ništetnom dio odredbe o promjenjivosti kamatne stope te isplatu novčanog iznosa.

- Korisnici kredita već 29. prosinca 2016. godine dobivaju prvostupanjsku, djelomičnu presudu, kojom je sud prihvatio pravno mišljenje da su se u njihovom ugovornom odnosu s bankom trebala, a nisu, poštivati opća načela obveznog prava te opće odredbe Zakona o obveznim odnosima i to ravnopravnost i poštenje. U postupku je nesporno utvrđeno da banka nije obavijestila korisnike kredita na koji način, niti iz kojih će točno razloga mijenjati kamatnu stopu.

Načela ravnopravnosti i poštenja

Osim toga i zaposlenica banke je svjedočila da ni sama nije znala kako će se kamatne stope mijenjati. Županijski sud u Zagrebu je presudom od 17. lipnja 2020. godine potvrdio tu prvostupanjsku presudu iz 2016., uz dodatak da nije u pitanju zabrana manjeg značaja te da je teško narušen pravni odnos, kaže Vretenar te zaključuje da ova presuda u hrvatski pravni sustav vraća poštivanje općih načela obveznog prava kao bitnu sastavnicu sustava. Bankama više nije dopušteno da sa trgovačkim društvima, obrtima i drugima zaključuje ugovore kojima krši načela ravnopravnosti i poštenja i to tako da koristi svoj jači financijski položaj. Ovakva sudska praksa otvara vrata svim korisnicima kredita, i onima koji nisu potrošači, da tuže banke za ništetnost nezakonitih ugovornih odredbi. Potrebno je istaknuti i da prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda od 30. siječnja 2020. godine tužbeni zahtjevi oštećenih korisnika kredita na povrat sredstava ne bi bili u zastari te da bi korisnici kredita isplatu mogli tražiti i pet godina nakon utvrđenja djelomične ništetnosti kredita.