Izlov ježinaca u Jadranu postaje biznis o kojem se dosad nije puno govorilo. No, dolaskom ljeta i velikog broja kupača koji na plažama prisustvuju takvim aktivnostima, koje osim izlova uključuju prekrcaj i odvoz brojnih ježinaca, ponukao je mještane i kupače da reagiraju, ako ništa, ono pitanjem smije li se to?!

Dva takva slučaja dogodila su se proteklih dana, jedan u Barbarigi i drugi u Štinjanskoj vali, kada su brojni kupači svjedočili prebacivanju velikih količina izlovljenih ježinaca u kombi, i to slovenskih registarskih oznaka. To je, moguće, bio okidač zašto je pozvana policija i, u slučaju Barbarige, komunalno redarstvo Grada Vodnjana.

Komunalni redar mogao je tek obavijestiti pomorsku policiju koja je izašla na teren i utvrdila da je ribar koji je izvršio ulov imao pravovaljanu dozvolu Ministarstva poljoprivrede. Iz odgovora PU istarske saznajemo da je "postaja pomorske i aerodromske policije Pula 27. srpnja postupala po dojavi u svezi izlova i posjedovanja morskih ježinaca na području Barbarige, te su policijski službenici kontrolirali 40-godišnjeg hrvatskog državljanina kojom prilikom nisu utvrđene nepravilnosti".

Međutim, ostaje ipak pitanje što se s ježincima u Jadranu događa? I čitatelj koji nam je ustupio fotografije doživio je neugodnosti i napad osobe koja je prekrcavala ježince te se s pravom pitao, ako ima sve valjane dozvole, zašto ga smeta što ga netko fotografira i provjerava je li sve po zakonu?!

O tom su problemu nedavno govorili i žitelji dalmatinskih otoka, a prenio RTL.

"Vade se ježevi u Hrvatskoj, na stotine kilograma i koga briga. Blago hrvatskog Jadrana završava u slovenskim hladnjačama. Ježinci, ježevi ili ježi - kako ih tko zvao - svakog se dana, tvrdili su otočani, vade iz mora, brodicama prevoze do rive, a potom kamionima odlaze, pretpostavljaju, u najvećem broju slučajeva u talijanske restorane", pisao je RTL.

"Ja ne vidim svaki dan ulov, ali moji sumještani kažu da i preko tonu ježeva dnevno oni iskrcaju ovdje na rivi, pa pametnom dovoljno", rekao je za RTL Šime Prtorić iz Šimuna. I on je sve prijavio policiji, ali niti tada nisu utvrđeni elementi prekršaja ili kaznenog djela. Dakle, ili su naši zakoni previše liberalni, ili tih ježinaca doista ima toliko da im ne prijeti istrebljenje, pa izdane dozvole "pokrivaju" velike količine izlovljenih ježeva. Ili pak nikoga za ježince i nije previše briga, iako oni itekako imaju ulogu u morskom ekosustavu. Primjerice, valja znati da su biljojedi i da stoga čine jedan od glavnih čimbenika koji određuje količinu i rasprostranjenost algi i morskih trava u plitkomorskim ekosustavima, kakvo Jadransko more jest. Iako trenutno nisu ugrožena vrsta, povijest nas uči da su vrlo osjetljivi na promjene i stoga se, poučeni i sudbinom periski, treba na vrijeme osvijestiti.

Kako smo saznali, na temelju športske ili rekreacijske dozvole za ribolov ne može se sakupljati ježince, a također ne postoji niti dozvola za njihovo sakupljanje u osobne svrhe. Loviti ih se smije samo za područje za koje je izdana posebna dozvola, i to se područje ne može samoinicijativno mijenjati, recimo kada na jednom području ježinaca nestane. Stoga smo Ministarstvo poljoprivrede upitali kako je zapravo regulirano pitanje izlova ježinaca, tko može izlovljavati, na kojem području, u kojim količinama, te tko su koncesionari na području Istarske županije.

Iako na ovo potonje pitanje nismo dobili odgovor, kojeg iz nepoznatih razloga skrivaju od javnosti, tek su načelno odgovorili da svi oni koji se profesionalno bave izlovom ježinaca moraju biti upisani u takozvanu povlasticu i da je potrebno ishoditi rješenje za uzimanje iz prirode morskih ježinaca, koje trenutno ima 35 subjekata u Hrvatskoj. Ovlaštenik povlastice, dodaju, može biti samo obrt ili tvrtka registrirana u Republici Hrvatskoj.

"Sakupljanje ježinaca regulirano je propisima donesenim na temelju Zakona o morskom ribarstvu i Zakona o zaštiti prirode. Podzakonskim aktom, Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem, donesenim na temelju Zakona o morskom ribarstvu, propisano je da se sakupljanje ježinaca smije obavljati ronjenjem uz upotrebu priručne opreme za sakupljanje drugih morskih organizama ili ručno, pri čemu ronilački aparati i priručna oprema moraju biti upisani u povlasticu. Također je propisano da se zabranjuje sakupljanje, držanje na plovilu, prebačaj, iskrcaj i stavljanje na tržište morskih ježinaca čiji je promjer tijela manji od 50 milimetara, a k tome ih je zabranjeno sakupljati na području svih luka. Nadalje, sakupljanje ježinaca dozvoljeno je u ribolovnim zonama koje su upisane u povlasticu", kažu u odgovoru iz Ministarstva poljoprivrede.

S obzirom da su sve vrste morskih ježinaca prepoznate kao zavičajne divlje vrste, dodaju, njihovo je sakupljanje regulirano i podzakonskim propisom na temelju Zakona o zaštiti prirode, odnosno Pravilnikom o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta i Stručnom podlogom za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta.

"Imajući ovo u vidu, osim važeće povlastice za gospodarski ribolov na moru i ronilačke opreme koja mora u nju biti upisana, za sakupljanje morskih ježinaca potrebno je ishoditi i Rješenje za uzimanje iz prirode morskih ježinaca (osim vrste pjegavog ježinca koja je zabranjena), a koje izdaje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Rješenja se izdaju na rok do najduže tri godine, odnosno do isteka važeće Stručne podloge. Rješenjem se, uz mjere koje su donesene Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem, dodatno ograničava dnevna količina ježinaca dopuštena za sakupljanje po povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, i ona iznosi 300 kilograma", piše u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.

Osim toga, ističu, stručna podloga propisuje i zabranu sakupljanja ježinaca u komercijalne svrhe na području Istre, odnosno na dijelovima ribolovnih podzona uz istarski poluotok (A1, A4 i E2) koje obuhvaćaju obalna područja kopna i mora do dubine 25 metara, zbog mogućeg negativnog utjecaja na populacije ježinaca na tom području, kao i na njegovo stanište.

"Slijedom navedenog, s obzirom da se akvatorij Peroja nalazi u ribolovnoj podzoni E4, na tom je području dozvoljeno sakupljanje ježinaca samo na dubinama većim od 25 metara. Ulov ježinaca potrebno je na odgovarajući način evidentirati, putem očevidnika ili izvješća, te dostaviti Upravi ribarstva u propisanim rokovima".

Odgovarajući na pitanje kako je regulirano pitanje prekrcavanja i transporta, ističu da za transport, prekrcaj i stavljanje na tržište morskih ježinaca vrijede isti propisi kao i za žive školjkaše, odnosno propisi o hrani, što je u nadležnosti   veterinarske inspekcije Državnog inspektorata.

"Morski ježinci se smiju stavljati na tržište samo preko otpremnog centra za žive školjkaše. U skladu s europskim propisima, otpremni centar može biti u bilo kojoj europskoj zemlji članici, a pošiljke od mjesta izlova do otpremnog centra mora pratiti propisana dokumentacija, kojom se prati sljedivost. Nadalje, nadzor nad sakupljanjem, iskrcavanjem, transportom i stavljanjem na tržište morskih ježinaca u nadležnosti je i ribarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede te Carinske uprave. Nadzor na moru, odnosno kontrolu sakupljanja morskih ježinaca obavljaju i obalna straža RH, pomorska policija MUP-a RH, ovlaštene osobe ministarstva nadležnog za pomorstva te inspektori zaštite prirode Državnog inspektorata", ističu na kraju iz Ministarstva poljoprivrede te dodaju da je "sve nesukladnosti vezane za sakupljanje i stavljanje na tržište morskih ježinaca moguće prijaviti i ranije navedenim nadležnim tijelima, ali i ribarskoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede.

 Izlovi se oko 150 tona godišnje

Prema pisanju RTL-a, u 2020. godini ukupni izlov bio je 144 tone morskih ježinaca. Prosječna cijena po kilogramu kreće se između 17 i 18 kuna. Dakle, vrijednost tog biznisa u Hrvatskoj je oko 2,5 milijuna kuna.

Povezane vijesti

• Pulska prigradska naselja bez potrebnih sadržaja za mještane
• Štinjan je imao značajnu ulogu u NOB-u
• Štinjan: Bageri stigli na Šaliž