Osim bošnjačkih koreografija, na svom repertoaru imaju i dvije orijentalne igre
KUD "Đulistan" osnovali su labinski Bošnjaci 2013. godine s ciljem očuvanja izvornih tradicijskih igara, pjesama, napjeva i običaja Bošnjaka. Pod stručnim vodstvom pripremaju se, uvježbavaju različite koreografije s kojima nastupaju na festivalima, smotrama i drugim programima i manifestacijama. Društvo organizira i tečajeve, seminare i druge oblike izvannastavnih aktivnosti za mlade članove. Predsjednica Društva je Mirela Karić koja, uz poslove organiziranja, i sama nastupa i pleše s ostalim članovima KUD-a. Potpredsjednica je Ervada Hevešević.
- Imamo 30-ak članova i 16 plesača koji su većinom školska djeca od 11 do 17 godina, uz nekolicinu starijih plesača koji su već dugi niz godina aktivni u Društvu. Tijekom godina kroz KUD 'Đulistan' prošlo je mnogo plesača svih dobnih skupina, svojevremeno smo imali dvije grupe, u jednoj su bili predškolska i školska djeca od 4 do 11 godina, a u drugoj plesači od 12 do 50 godina, kaže nam Karić.
Iza sebe imaju velik broj nastupa po Istri, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. U BiH su gostovali više puta na poziv prijateljskih KUD-ova, najčešće u Gradačcu na "Danima šljive", u Skokovima u okolici Cazina, Bihaću i u Lukavcu na smotri folklora. Najznačajniji nastupi koji su zahtijevali veliku organizaciju, trud i znatnija financijska sredstva su nastupi na međunarodnom MIOFF festivalu u Ohridu u Makedoniji 2017. te na Internacionalnom festivalu folklora u Pragu u Češkoj 2019. godine. Probe održavaju u sjedištu Kluba Bošnjaka grada Labina jednom tjednom, a po potrebi i češće.
- U pravilu vježbamo u ljetnim mjesecima po sat i pol, a zimi i do dva sata, kaže Karić.
Ističe dugogodišnju suradnju s umjetničkim rukovoditeljem i koreografom Ansambla igara i pjesama Kulturnog centra Univerziteta u Sarajevu Rifetom Kulićem koji je postavio svih šest bošnjačkih koreografija što ih "Đulistan" trenutno izvodi na svojim nastupima.
- Osim bošnjačkih koreografija, na svom repertoaru imamo i dvije orijentalne igre. Nekoliko koreografija više ne izvodimo aktivno već neko vrijeme jer su igrači izgubili interes nakon dugogodišnjeg izvođenja i uvježbavanja na probama, govori Mirela.
Upitana o problemima s kojima se susreću, kaže da roditelji, što je i pozitivno, preferiraju da školska djeca prije svega udovolje školskim obvezama, a odrasli koji su radno angažirani moraju biti posvećeni radu pa tek onda višak vremena mogu uložiti u folklorne aktivnosti. A bez uobičajenog kontinuiteta, redovitog uigravanja koreografija, nema ni kvalitetnog nastupa.
KUD Đulistan, ističu u KUD-u, otvoren je za svu djecu, mlade i odrasle bez obzira na njihovu etničku pripadnost, ako se žele baviti interpretacijom bošnjačkih igara.
- Cjelokupna aktivnost Društva zasniva se na amaterizmu pa većina roditelja, a i mladih, osim angažmana, ne vide neki naročit interes u tome. Kako bi se pridobio što veći broj plesača, neophodno je više razgovarati s djecom i roditeljima o tome koje su sve koristi ako se dijete angažira u jednoj organiziranoj kulturnoj zajednici. Jedan od problema su i financijska sredstva bez kojih se ne može realizirati nikakav program, a upravo su programi ti koji privlače mlade i njihove roditelje da ih podrže i da se uključe u rad KUD-a. Živimo u vremenu korone pa smo ograničeni u gostovanjima, ali i bez obzira na trenutnu epidemiološku situaciju, nismo u mogućnosti bez financijske potpore članova Društva gostovati izvan Istre i Hrvatske, a upravo takve manifestacije na kojima se interpretiraju vrhunska umijeća u igrama i pjesmi velik su motiv za rad u kulturno-umjetničkom društvu, govori Mirela.
Mehmed Džekić i Rasim Halilović, čelnici nacionalne manjine Bošnjaka u Labinu, pojašnjavaju nam kako riječ "đulistan" na perzijskom znači ružičnjak, vrt s ružama.
- Folklor u svom značenju obilježava imena tradicijskih oblika glazbe, plesova, dramskog i folklornog umjetničkog stvaralaštva. Umjetnost bilo kojeg vremena ne može se zamisliti bez folklornih elemenata. Vrhunska ostvarenja na području glazbene umjetnosti, pjesama i igara zasniva se manje ili više na elementima folklora, što danas posebice dokazuju sve češći etno festivali i smotre folklora. Folklor kao plemenita drevna kultura, vrijednost i tradicija, bio je prakticiran još u plemenskim zajednicama. Plemenske su se zajednice po načinu odijevanja, ritmovima i igrama raspoznavale i družile, a uz plesove provodile zajedničke vesele trenutke. Stoga folklor kao drevna univerzalna vrijednost spaja i ujedinjuje pripadnike jedne etničke skupine, ali istovremeno svojim igrama, pjesmama, šarenilom i bojama šalje poruke i signale prijateljstva u svim sredinama gdje KUD-ovi djeluju i nastupaju, kaže Džekić, počasni predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija u Hrvatskoj.
Halilović, gradski vijećnik i predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Labinu, također ističe da KUD Đulistan nije ekskluzivna udruga u kojoj mogu djelovati samo djeca Bošnjaka, već je otvoren za svu djecu bez obzira na različitost identiteta.
- Angažiranje djece i mladih u aktivnostima KUD-ova donosi višestruku humanu i društvenu korist budući da se djeca tako blagovremeno udaljavaju od eventualnih loših navika i druženja. Društvo mora raditi na proširenju svoje baze i strukture plesača uvođenjem većeg broja koreografija koje identificiraju razna područja i krajeve, ne samo Bosne i Hercegovine kao matične domovine. Ljepota života se zasniva na različitostima, zaključuje Halilović.