Najraniji prikazi Isusova rođenja vrlo su jednostavni, pokazuju dijete zamotano u platno, leži na tlu ili je položeno u jasle. Magarac i vol uvijek su tu, premda se ne spominju u Evanđeljima, ali u knjizi proroka Izaije piše: "Vol poznaje svog vlasnika, a magarac jasle gospodareve - Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije"

Tradicionalno sakralno slikarstvo primarno je u funkciji literaturae illiteratum (literature nepismenih), tj. neukom puku religijsku poruku umjesto pisanim, prenijeti piktografskim, slikovnim putem. Ta umjetnost, kao svojevrsni libri laicorum (knjige neukih), nerijetko na osebujan način vrlo zorno oslikava i profane aspekte svakodnevnog života. Neki od njih su neobično zanimljivi i s etnomedicinskog i s praktičnoga biomedicinskog aspekta. Svakako najintrigantniji među njima su prikazi motiva vezanih za prve presudne događaje iz života Djevice Marije i njezina sina Isusa Krista.

Ističe to dr. Ante Škrobonja u napisu "Pohođenje Elizabeti - kršćanska imaginacijska trudnoća u četiri primjera iz hrvatske sakralne baštine".

BERAM: Trudna Marija pohodila trudnu rođakinju Elizabetu

Motiv Pohođenja peta je u nizu od dvanaest fresaka u ciklusu iz života Marije i Isusa što ga je Vincent iz Kastva 1474. godine naslikao na zidu crkve Sv. Marije na Škriljinah u Bermu. Susret se zbiva pred Elizabetinom kućom kao prizor iz svakodnevna života. Obje žene odjevene su u raskošne haljine, tek pojačani nabori na njima mogu sugerirati trudnoću, s time da Elizabetina haljina pada široko, a lijeva ruka položena na trbuh dodatno sugerira dojam. Prizor nadopunjavaju sv. Josip i dvije žene sa zavežljajem i košarom na glavi.

Zanimljiv je detalj u kojem iz kuće susret Marije i Elizabete promatra ostarjeli Elizabetin muž Zaharija koji je tada, saznavši za podareno im roditeljstvo, zanijemio od radosne vijesti. Ponovno će progovoriti nakon rođenja sina, Ivana Krstitelja.

U crkvici se nalazi i impozantno Poklonstvo kraljeva prema tekstu iz Matejeva evanđelja u kojem se mudraci s Istoka idu pokloniti novom kralju. To je scena koja ispunjava čitav gornji dio sjevernog zida, dulja je od sedam metara s tridesetak ljudskih likova, prikazima arhitekture i povorkom od dvadesetak konja. Ova je freska u beramskoj crkvici Vincentovo najvrjednije djelo.

PAZIN: Veličanstven prikaz Kristova rođenja

Nedaleko Berma, u Pazinu, župnoj crkvi Sv. Nikole, anonimni školovani majstor oslikao je svetište (1470.) freskama: gotičko trobrodno svetište sa zvjezdasto-rebrastim svodom u cijelosti je oslikano; nakon nedavne restauracije, izvornim bojama zabljesnuo je prizor Kristova Rođenja.

Da bi dočarao veličanstveni svod ovoga svetišta, dr. Branko Fučić, neprikosnoveni autoritet, znalac istarskih fresaka, obično bi zamolio da netko rastvori kišobran; sve bi namah bilo jasnije!

SVETVINČENAT: Slikopis Kristova života

Kao što sadržaj teksta određuje u knjizi redoslijed stranica, tako su i na zidovima crkve Sv. Vincenta u Savičenti, sadržaji odredili rasporede i redoslijede slika. Bočni zidovi crkvene lađe pripovijedaju Kristov život. Navještenje je prvi prizor u ciklusu o životu Kristovu. Po teološkom shvaćanju to je gotovo čas začeća Isusova. Radnja se odvija u galilejskom gradu Nazaretu, gdje Bog posla Gabrijela k djevici zaručenoj s mužem iz Davidove kuće, komu je bilo ime Josip. Kad anđeo uđe k njoj, reče joj: "Raduj se, milosti puna! Gospodin je s tobom!" Na te riječi ona se prepade i počne razmišljati što znači taj pozdrav.

Anđeo joj reče: "Ne boj se, Marijo, jer si našla milost kod Boga. Evo, ti ćeš začeti i roditi Sina, komu ćeš nadjenuti ime Isus...".

"Kako će to biti -   reče Marija anđelu - jer se ja ne sastajem s mužem?".

"Duh sveti sići će na te, sila Previšnjega zasjenit će te; zato će se dijete koje ćeš roditi zvati svetim, Sinom Božjim. Gle! I tvoja rodica Elizabeta zače sina u svojoj starosti. Već je u šestom mjesecu, ona koju zovu nerotkinjom, jer Bogu ništa nije nemoguće".

Marija na kraju reče: "Evo službenice gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!". Tada je anđeo ostavi.

Navještenje se gotovo redovito javlja kao oslik trijumfalnog luka crkava u Istri 13./14. st. Takve freske nalazimo u crkvici Sv. Jeronima u Humu, Sv. Margarete u Vodnjanu, crkvi Sv. Elizeja u Draguću, Sv. Križa u Butonigi na groblju, u crkvi Sv. Jelene i Sv. Marije u Oprtlju te na trijumfalnom luku u crkvi Sv. Marije od Lakuća u Dragi podno Dvigrada.

VIŽINADA: Živahni Krist kovrčave kose

U najvećoj dvoapsidalnoj crkvi u Istri, Sv. Barnabe u Vižinadi, nalaze se jedne od najznačajnijih fresaka u Istri, a u sklopu 14. st. svakako ispred svih ostalih fresaka Poluotoka i šire, ističe dr. Ivan Matejčić. Ova cjelina zidnih slika prikazuje kristološki ciklus koji počinje Rođenjem, a slijede Poklonstvo kaljeva, Pokolj nevine dječice, te na izlaznom zidu Krist koji kruni Bogorodicu.

Krist je položen u jasle, čvrsto umotan u pelene, a znatiželjno ga promatraju vol i magarac. Bogorodica je klekla i sklopljenih ruku odaje počast Sinu, a u događaj su uključeni i brojni drugi likovi: sv. Josip je podbočio glavu rukom, kao da razmišlja o svemu što se te noći dogodilo, pobožne žene priskočile su u pomoć i pripremaju vodu za kupanje djeteta: jedna u drveni kabao lijeva vodu drugoj preko ruke, provjeravajući toplinu; spreman je i smotak čistih pelena.

Za čudesni događaj prvi su doznali pastiri koji s psima čuvaju ovce u kamenitim planinama; najbrži žure prema štalici skidajući šešire, kako bi se poklonili Kristu.

Na sljedećoj sceni Krista pozdravlja znatno otmjenija družina. Daleko na istoku zvijezda repatica obznanila je čudesni događaj i orijentalni vladari dolaze u šarenoj karavani na poklonstvo kralj sviju kraljeva. Bogorodica ih dočekuje posjednuta na prijestolju poput kraljice, a mali živahni Krist kovrčave kose s njenog se krila nagnuo primiti darove. Tri kralja u rukama drže zlatne kutije s dragocjenostima koje će predati Djetetu.

Kristovo rođenje imalo je i politički značaj. Kralj Herod bio je odlučan spriječiti dolazak novoga vladara kojeg su najavljivali proroci, te je izdao strašnu naredbu da se u Betlehemu i njegovoj okolici pobiju sva novorođena muška dječica, ne bi li se tako riješio i Krista. Taj je stravičan događaj prikazan u sceni Pokolja nevine djece. Vojnici, naoružani dugačkim noževima otimaju novorođene iz ruku njihovih izbezumljenih majki, probadaju ih i bacaju na gomilu. Masakr se odvija u Betlehemu, čije se kuće vide iza gradskih bedema.  (Priredio Robert BURŠIĆ)

Povezane vijesti

• Suvremena iskustva u restauriranju zidnih slika
• Freske iz sv. Nikole zasjat će novim sjajem
• Istarske freske uvrstiti na popis svjetske baštine