Veliku je buru u medijima tih dana izazvala tada privremeno zabranjena knjiga "Plešci u susret 180. obljetnici župe" franjevca Marijana Dinka Kovača koji je, prema pisanju novinara, ali i stavu intelektualaca, Ivana Gorana Kovačića prikazao kao proustaškog pjesnika.

Glas Istre čitavu udarnu treću stranicu posvećuje toj temi. "Tendenciozno i lažno (Kovač, op. n.) tumači Goranov odlazak u partizane, po kojem je pjesnik 'jednog dana nestao preko Save i Kupe'. Prema kleronacionalističkom podmetanju Marijana Dinka Kovača, Ivan Goran Kovačić nije pisao 'Jamu' (poznata poema tog autora, op. n.) inspiriran zločinima ustaša i okupatora u Lici, Kordunu, Baniji i drugdje…, nego u neprihvatljivoj povijesnoj i političkoj maniri navodi da je Goran to uradio kao predskazanje kasnijeg 'stradanja hrvatskog naroda'.

Taj emigrantsko-reakcionarni i ustaški pogled na rad Ivana Gorana Kovačića, štoviše napad na socijalističku revoluciju i društvenu zajednicu, rafinirano je ubačen u završni dio Kovačeve vjersko-spomenarske knjige… Kovač s uživanjem 'analizira', sistemom istrgnutih činjenica citata, Goranove pjesme i novele, otkrivajući, na primjer, u Goranovoj rečenici 'Zvona su zvonila… Pognuo sam glavu i pomolio se za sreću svoga naroda' njegovu religioznost, zaključivši kako 'takvih detalja, sitnica koje nam otkrivaju religioznost inače tako razvikanog revolucionara, naročito od strane onih kojima je silno stalo da ga imadu u svojim redovima, imade sijaset', što nedvojbeno, upravo latinskom jasnoćom, otkriva spiritus movens Kovačeve opskurne kvaziliterarne rabote", piše u članku. Inače, tu su knjigu, u kojoj predgovor potpisuje nadbiskup riječko-senjski i metropolit Josip Pavlišić, zajednički izdali Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba i Rimokatolički župni ured u Vinkovcima.

Aktualna je izgradnja termoelektrane Plomin 2, no pitanje je koji će ugljen ona koristiti, domaći ili uvozni. Odgovor se, međutim, nameće sam. Naime, novinar piše da je za sadašnju i buduću elektranu potrebno godišnje osigurati oko 650 tisuća tona ugljena, a u prethodnoj su godini Istarski ugljenokopi Raša iskopali svega 263 tisuće, i to jedva. U članku se navodi i podatak da se na području Koromačna nalaze ležišta s možda čak 13 milijuna tona ugljena, ali da se ona nalaze ispod razine mora pa tek treba vidjeti hoće li se taj ugljen moći eksploatirati.

Istra muku muči s kiselim kišama zbog kojih su ugrožene i šume. "Stanje alepskog bora oko Divšića i Savičente je zabrinjavajuće. Borici se tu suše zbog kiselih kiša, a dijelom tome je uzrok i klima", upozorio je tadašnji direktor pulske Šumarije Radovan Lukačić. U istom se članku navodi podatak da je u Puli 1984. godine bilo 20 posto dana s oborinama u znaku kiselosti, dok je u Rijeci taj postotak još i viši - 59. "Kisele kiše stižu kao posljedica velikih količina sumpornog dioksida koje u zrak izbacuju industrijska područja sjeverne Italije i Hrvatskog primorja, a zatim i drugih krajeva SR Hrvatske i SR Slovenije", piše novinar koji se na kraju pita što bi, ako već sada odumiru šume, tek bilo kad bi proradila termoelektrana Plomin 2 bez sistema za odsumporavanje.

Povezane vijesti

• GLAS ISTRE SE NA DANAŠNJI DAN 1980. BAVIO I PRIJEVOZNIČKIM PROBLEMIMA: Taksist dobio godinu dana zatvora zbog preskupih vožnji!
• NA DANAŠNJI DAN 1977. GODINE: U podmorju pronađen kvalitetni plin - samo što nije stigao