u znaku važne obljetnice
Održana godišnja skupština Društva Josip Broz Tito, podružnica Labinštine
(Snimio Branko Biočić)
U sklopu obilježavanja 104. obljetnice Labinske republike svoju je godišnju skupštinu na dan osnivanja, 2. ožujka, održalo Društvo J. B. Tito Labinštine. Izvještaj o radu društva, program rada i financijsko izvješće na skupštini održanoj u prostorijama RKUD Rudar u Raši podnio je predsjednik Društva Valter Černjul.
Realiziran godišnji program
- Tijekom godine realizirali smo gotovo u potpunosti godišnji program rada. U tom smo razdoblju okupili više od 610 osoba, članova i simpatizera koji su sudjelovali u manifestacijama što smo ih organizirali u vlastitoj režiji, zajedno s drugim društvima i borcima ili se odazvali na razna obilježavanja povijesnih događaja i datuma koje organiziraju jedinice lokalne samouprave, rekao je Černjul.
Nabrojao je gdje su svi članovi društva bili tijekom prošle godine, od obilježavanja 180. godišnjice rođenja Giuseppine Martinuzzi, odlaska na susrete u Fažani i Kumrovcu, obilježavanje Dana oslobođenja Labinštine, Pićna, Moščenićke Drage, obljetnice Titove smrti, Dana antifašističke borbe, Grada Labina, svih datuma i događaja vezanih za NOB i drugo. Černjul je istaknuo kako su primljena i 44 nova člana odnosno ukupno 90 novih u manje od dvije godine od 28 do 65 godina. Usvojena su i financijska izvješća, a govoreći o planu rada za ovu godinu Černjul je rekao:
- Ovogodišnji program odvijat će se, po odluci Predsjedništva Društva, pod motom »80 godina slobode 1945 - 2025« što znači da će cjelokupna aktivnost biti posvećena ulozi narodno-oslobodilačke vojske na čelu s Titom u oslobođenju zemlje i pripojenju Istre, Rijeke, Dalmacije i otoka matici zemlji.
Pored već tradicionalnog uključivanja u manifestacije i obilježavanja značajnih datuma koje organiziraju Grad Labin i općine Labinštine neke od projekata organiziramo i sami i u suradnji s drugim društvima i partnerima. Za realizaciju programa bit će potrebno, prema sadašnjim cijenama, sedam tisuća eura, rekao je Černjul.
Skupštinu i rad društva pozdravili su labinski gradonačelnik Valter Glavičić, načelnik općine Raša Leo Knapić te gosti iz ostalih istarskih društava J.B.Tito. U Raši su se uz Duo Pompjeri svirale i pjevale poznate pjesme o Titu, NOB-u i partizanima.
Prije skupštine članovi društva položili su cvijeće na Titovu bistu u Labinu i minutom šutne odali počast svim poginulim borcima, hrvatskim braniteljima i preminulim članovima društva. Černjul se osvrnuo na ovogodišnju komemoraciju i neke odjeke iz Italije gdje se obilježavao Dan sjećanja na žrtve fojbi.
- U Italiji je to učinjeno vrlo rafinirano, na kulturni i perfidni način. Nije bilo eskalacije, ali su u Europskom parlamentu postavili izložbu o fojbama i egzodusu. Naši europarlamentarci su mlako reagirali, i to ne svi.
Ljevica je reagirala, rekao je Černjul osvrnuvši se na fotografiju djevojčice s koferom, a koja sada ima osamdesetak godina, i koja je govorila pred predsjednikom Matarellom i ostalim članovima talijanskog vodstva o tome kako je bilo odlaziti iz Pule 1946. godine. Rekao je kako je to malo čudno jer je 1946. u Puli bila angloamerička uprava a novog komandanta grada Pule, Engleza, ubila je notorna fašistkinja pištoljem usred bijela dana, rekao je Černjul.
O egzodusu i demonstracijama
- Odlazili su i kad nije bilo partizana u Puli, jer su iz Pule morali otići 15. lipnja 1945. Kada govorimo o fojbama, licitirati o broju mrtvih je u najmanju ruku neukusno, jer smo došli na nekoliko tisuća mrtvih. Stoga bih podsjetio na jednu stvar koju ljudi malo znaju.
Povod za Labinsku republiku je bio taj, što su fašisti, uglavnom talijanizirani Hrvati, pretukli Ivana Pipana, 1. ožujka, i to je bio povod za štrajk. 1922. registrirano je prvi put u povijesti, da su ti isti talijanski fašisti, koji su pretukli Pipana, godinu dana kasnije pretukli Šimu Bančića, studenta pravnog fakulteta u Zagrebu, i bacili ga u Pazinsku jamu. Mislili su da je mrtav.
Oficir talijanske vojske čuo je zapomaganje iz jame, doveo je pomoć, izvukli su ga i otpravili nekoliko kilometara od Pazina prema Žminju. Po oporavku bježi u Zagreb, gdje nastaju demonstracije. O tome se ne govori ni kod nas, ni u Zagrebu, a kamoli u Italiji.
Šime Bančić je prva osoba koju su fašisti bacili u jamu. Vezano za egzodus, i spomenutu djevojčicu s kovčegom, sigurno da su to bile tragedije. Ali ona je bar imala priliku svoju priču ispričati pred talijanskim državnim vrhom. Mnoga djeca i civili nisu, jer su okončali u fojbama, zaključio je Černjul.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
