VELIKI PROBLEM
KLAUDIO VITASOVIĆ, GRADONAČELNIK VODNJANA, objašnjava kako je njegov grad zbog posezanja države za zemljištem već izgubio golemi aquapark i 55 milijuna kuna. "Ako se ovo nastavi, ništa nam neće ostati"
VODNJAN panorama
Sve katastarske čestice na kojima nešto nije izgrađeno po novom tunačenju sudova ne pripadaju više općinama, nego državi, objašnjava gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović, vezano za temu velikog "prebačaja" nekretnina s općina i gradova na Republiku Hrvatsku, o kojoj piše Glas Istre.
Taj problem ne tiče se samo Grada Vodnjana, već svih jedinica lokalne samouprave u Istri, pa i u cijeloj državi, iako bi to trebalo provjeriti, naglašava Vitasović.
O kolikom se to prostoru zapravo radi najzornije, iako ne u cijelosti, prikazuje projekcija rađena unatrag dvije godine za Istru, i to samo što se tiče šumskog zemljišta i bez nekih gradova i općina koji nisu mogli procijeniti. Dakle, tu je riječ o nevjerojatnih 1.500 hektara. Koliko će tek biti poljoprivrednog zemljišta, nitko ne zna!
- Predstoji nam zaista teško vrijeme bude li se to doista i ostvarilo i država potraživala svo to zemljište. A da stvar bude i gora, možda pokrenu i zahtjeve za nadoknadom svih prihoda ostvarenih po osnovi raspolaganja tom imovinom jer sada imaju zeleno svijetlo?! Mi pričamo o zadnjih pet godina gospodarenja tim nekretninama, jer je za ostalo nastupila zastara, ali i tu su iznosi vrtoglavi i ne želim niti misliti do čega bi to sve moglo dovesti, upozorava gradonačelnik Vitasović.
Kao jedino moguće rješenje ističe izmjene i dopune zakona i onog o šumama i o poljoprivrednom zemljištu i to na način da budu jasni i precizni, da se iskorijeni ta pravna nesigurnost gdje su po istom zakonu moguća posve oprečna tumačenja.
- Takva pravna nesigurnost, ali u praksi i jedan veliki apsurd da općinski i županijski sudovi govore jedno, a trgovački sudovi drugo, dovela je već i do niza velikih financijskih gubitaka, a kraj tim problemima se i ne nazire, kaže Vitasović, objasnivši da je na taj način zaustavljen i projekt izgradnje poslovne zone Tison u Vodnjanu, za koju je još prije desetak godina usvojen urbanistički plan uređenja, pripremljena sva prostorno-planska dokumentacija, izgrađen je čak i cestovni odvojak s Istarskog ipsilona i postavljeni infrastrukturni kanali ispod trupa Istarskog ipsilona do Tisona. Za to je od 2006. do 2009. godine Grad Vodnjan utrošio više od 8 milijuna kuna, a od poslovne zone očito neće biti ništa.
- Mnogi ne znaju da je prvi aquapark u Istri trebao biti upravo u Vodnjanu i to u zoni Tison. Imali smo zaključen ugovor o pravu građenja na 50 godina s trgovačkim društvom Aqua Adora koje bi na površini od 77.720 kvadrata sagradilo aquapark uz godišnju naknadu od 150.000 eura. No, zbog nastalih problema, investitor je već potpisani ugovor raskinuo zbog čega je Grad Vodnjan direktno izgubio 55 milijuna kuna, naveo je Vitasović.
Svi ovi problemi bili su izravno vezani uz primjenu Zakona o šumskom zemljištu. Drugi i još veći, značajniji i opasniji odnosni se na ostalo neizgrađeno građevinsko zemljište za koje sve do mjeseca veljače 2020. godine nije bilo sporno da takvo zemljište predstavlja vlasništvo jedinica lokalne samouprave.
- U veljači ove godine Visoki trgovački sud potvrdio je presudu Trgovačkog suda u Pazinu, a kojom je Republika Hrvatska postala vlasnik svih neizgrađenih nekretnina koje su bile do tog trenutka već upisane u zemljišnim knjigama kao vlasništvo Grada Vodnjana. U obrazloženju se ističe da je važno samo je li neko zemljište u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu bilo izgrađeno ili neizgrađeno. Ako je u tom trenutku zemljište bilo neizgrađeno, smatra se poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Dakle, svaka parcela na kojoj nije sagrađen objekt, a koju namjeravate prodavati, ili sagraditi primjerice dječji vrtić ili se na njoj nalazi park, vlasništvo je Republike Hrvatske, a ukoliko ste takve nekretnine prodavali na javnom natječaju, onda bi bili u obvezi taj novac uplatiti državi. To je u suprotnosti sa stajalištem Vrhovnog suda RH iz 2008. godine da su samo zemljišne čestice koje su se nalazile izvan utvrđenih granica građevinskog područja na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu 1991. godine, na temelju zakona, postale vlasništvo Republike Hrvatske, a da građevinskim zemljištem koje se nalazi u gradovima ili naseljima gradskog karaktera i drugo zemljište koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju ili za javne površine, upravlja općina. No, sud je to posve zanemario i dan danas ignorira takvo stajalište Vrhovnog suda RH, istaknuo je na kraju gradonačelnik Klaudio Vitasović.
Rezimirajući cijelu situaciju ističe da, po ovome, jedinicama lokalne samouprave u vlasništvu praktički više ništa ne ostaje!
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
