I krenuh s jednog kraja Istre na drugi dio poluotoka, a put me dovede do Mutvorana. Od Marčane krenete put Duge Uvale i nakon nekoliko kilometara opet lijevo put Mutvorana. Polako se dižete uzbrdo i na vrhu brežuljka ugledate zvonik crkve svete Marije Magdalene koji dominira tim dijelom vrha, opasane ostacima kaštela

Naš turizam u koji se zaklinjemo i kojem posvećujemo toliko pozornosti nije ništa drugo nego jednostavnim rječnikom rečeno, turizam „hira i slučaja“, bez izvjesnosti i sigurnosti. Turizam lutanja, nepredvidivih situacija, muke i znoja, gnjavaže i klasičnog obećanja da će dogodine biti bolje. U želji da se poistovjetim s turistom, turistom izletnikom, kopka me jedno dugo pitanje, a to je turistička priča. Jer ona je dio turističke ponude jednakovrijedna hrani, suncu i moru… Turistički svijet je odavna shvatio da je priča ukomponirana u turistički proizvod. Tako će turiste na Malti povesti u zaljev Svetog Pavla, na obalu mora gdje je navodno Sveti Pavao nakon brodoloma našao spas.

Troja vrata koja su štitila kaštel

U Tunisu će vas povesti do Herkulove špilje u jednu običnu špilju kakvih na našem području ima sijaset ali navodno je u njoj boravio Herkul. U Turskoj morate obići „Izidin hram“ kao jedno od sedam svjetskih čuda i pokazat će vam praznu ledinu s hrpom kamenja i ispričati priču o hramu koji se tu nekada nalazio.  

I pisac ovih redova odluči na jedan dan biti običan turist, onaj isti koji dolazi iz neke nam bliže ili udaljenije zemlje.

I krenuh s jednog kraja Istre na drugi dio poluotoka, a put me dovede do Mutvorana. Od Marčane krenete put Duge Uvale i nakon nekoliko kilometara opet lijevo put Mutvorana. Polako se dižete uzbrdo i na vrhu brežuljka ugledate zvonik crkve svete Marije Magdalene koji dominira tim dijelom vrha, opasane ostacima kaštela. Sam ulaz u mjesto krase troja vrata koja su štitila kaštel, a prije samog ulaza, s desne strane, nalazi se lođa koja čuva kamene reljefe životinja isklesane vještom rukom nekadašnjeg majstora. Ništa neobično da sliku ne nagrđuje veliki kombi koji u potpunosti prekriva ulaz u lođu s kamenim reljefima kao i automobili ispred samih trojnih vrata. Mjesto u kojem po riječima starosjedioca kojih zatičem, broji tek četiri familije s nekim petnaestak stanovnika. Crkvena vrata su zaključna, iako crkva čuva niz dragocjenosti, župni ured koji se naslanja na crkvu odavna je zatvoren, jedino u hladu crkve stoji prikolica s povećim brodom koji je uzurpirao neko od gostiju koji tu navrate neko vrijeme ljeti.

Kako bi trebala glasiti ta priča

Dok želim ući u lođu, probijajući se bočno uz parkirani kombi, ulazim u prostor lođe i ugledah kamene reljefe životinja. Pri ulazu u sam prostor lođe zapuhne me neugodan miris ptičjeg izmeta te umalo zagazih u sam lastavičji izmet, koje su na tom prostoru izgradile svoj kratkotrajni dom. Na zidu visi odavno požutjela ploča s jedva čitkim naslovom, da ove kamene ploče prikazuju čuveni Mutvoranski bestijarij kojem se divio i opisao Branko Fučić.

Prostor nagrđuju i dva neugledna stola, osvjetljenje koje ne radi, što jasno ukazuje da ovdje već davno ne caruje ljudska ruka koja bi to dovela u red. Niti na ulazu u mjesto ispod trojnih vrata odavno nema žarulja, valjda ih je netko uzeo jer su mu bile potrebne. Mjesto koje ima dušu i može ispričati priču ostaje bez duše i priče koje bi mogle ispričati nekom putniku turistu ili turistima poput priče o Izidinmom hramu, Herkulovoj špilji.

Mutvoranska utvrda sve do 8 st. branila je pristup luci Budava. Prema legendi, Atila je oko 450. godine opsjedao mutvoransku utvrdu, a kada je očekivao da će se branitelji predati zbog nedostatka vode i hrane, Mutvoranci su zaklali tele, napunili mu utrobu žitom, sašili i bacili sa zidina kaštela. Atila je pomislivši kako branitelji imaju dovoljno hrane, odustao od opsade.

Mutvoranci su tada pošli u potjeru za njim, ali Atila je bio dovoljno lukav te je provalio u nezaštićenu mutvoransku utvrdu i pobio sve stanovništvo, a kuće zapalio. Neoštećena je ostala samo čudom, crkva, koju je po legendi sačuvala Majka Božja, čiji je lik bio odjeven u narodnu nošnju i koja se i dandanas štuje.

Pričaju priču o viziji Božjeg mira

A priča o mutvoranskom bestijariju samo je nastavak turističke priče. Kamene ploče s uklesanim životinjama koje se danas čuvaju u klaustrumu samostana crkve sv. Franje u Puli pronađene su u srušenoj mutvoranskoj crkvi. Bestijarij zato jer se tako prikazuju životinje (bestiae) koje pričaju priču o viziji Božjeg mira koji će zavladati u Mesijanskom kraljevstvu. Tada će se mačevi pretvoriti u plugove, koplja i srpove, naviješta Izaija. Tada će se pomiriti najveće suprotnosti.

Isklesane kamene ploče prikazuju po dvije životinje. Kada se dobro zagledamo u njih, iz jedne visi list, trava, zelenje, a druga je nakostriješena i kesi zube. Jedna je pitoma, a druga divlja. Odakle potječe ovakav tekst? Branko Fučić, istražujući dolazi do zaključka da ovaj prikaz životinja potječe iz Starog zavjeta u knjizi proroka Izaije. Kad se dobro prouče kamene pločice gdje se vide vuk s janjetom, ris s jaretom, tele s lavićem, u potpunosti odgovaraju Starome zavjetu. Životinje su samo alegorija na ljude, govore o nama ljudima. Stoga je mutvoranski bestijarij velika poema o suživotu. Kako navodi Branko Fučić isklesan je negdje u 11. st.

Mutvoran je grad u kojemu je sačuvana njegova urbana struktura, gdje su susreću pred historijska gradina sa srednjovjekovnom topografijom i impresionira svojom očuvanošću. Svojom neposrednošću izletniku nudi na dlanu niz detalja i tu se susreću elementi renesansne arhitekture očito proistekle iz kvalitetnih radionica s prahistorijskom građom i rimskim natpisima, zagubljeni pleter i kasno romanička crkva sv. Marije Magdalene i ponosnim zvonikom koji poput stražara nadgleda mir. I sve što je u mutvoranskoj građi ikada upotrijebljeno i dalje je jedno pored drugog. Zidine poput ovalnog prstena u svojoj unutrašnjosti čuvaju livade na kojima je nekad carevala stoka i koju su čuvali od neprijatelja, jer bez stoke nestao bi i život unutar zidina.

Povezane vijesti

• U Istru ušlo više od 200 tisuća stranih gostiju
• Zaleđe je postalo više od sunca i bazena
• Istarski trend pozitivnog gospodarskog razvoja