NEMA ISELJAVANJA
JEDAN OD RIJETKIH GRADOVA KOJI KONTINUIRANO BILJEŽI PORAST STANOVNIKA: U Poreču broj radnika koje zapošljavaju poduzetnici uvećao se za čak 25 posto!
Kuća se ne može graditi od krova, potrebno je krenuti od temelja i to je ono čega smo u Poreču bili svjesni. Kroz godine smo stvorili čvrste temelje po pitanju izgradnje kvalitetne mreže prometne infrastrukture i po pitanju uređenja i opremanja poduzetničkih zona, a tek nakon toga idu razni poticaji poput umanjenja ili ukidanja komunalnog doprinosa ili raznih vrsta poticaja, kaže gradonačelnik Loris Peršurić
Kako zaustaviti i obrnuti negativne radno migracijske, a vezano s tim i demografske trendove s kojima se Hrvatska već neko vrijeme suočava, tema su oko koje su mnoge učene i mudre, ali i one manje mudre glave u zadnjih nekoliko godina iznosile svoje stavove i mišljenja, te predlagale razne mjere. Uglavnom uzalud jer trendovi ne samo da se ne zaustavljaju i ne mijenjaju, već se u mnogim sredinama i ubrzavaju.
Stoga vijest kako neka sredina u Hrvatskoj ne samo da nema tih problema s autobusima mladih obitelji koje odlaze na zapad i negativnim migracijskim saldom, već naprotiv kontinuirano bilježi porast stanovnika i pozitivan prirodni prirast svakako zaslužuje posebnu pozornost. U gradu Poreču, prema analizi temeljenoj na podacima FINE, u samo godinu dana broj radnika koje zapošljavaju poduzetnici uvećao se za čak 25 posto! Brojke kažu da su u 2018. godini porečki poduzetnici zapošljavali 10.887 ljudi, što je čak 2.144 radnika više u odnosu na godinu prije. Uzimajući u obzir i da je broj žitelja Poreča od zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine s nešto manje od 17 narastao na gotovo 20 tisuća i da je tijekom lanjske godine za 10 posto porastao broj porečkih novorođenih beba, očito je da u ovom istarskom turističkom središtu znaju recept i lijek za onaj problem o kojem bezuspješno mozgaju te naše nacionalne mudre glave. I tvrde da je poprilično jednostavan jer je glavni i najvažniji sastojak dosljedno provođenje planova i strategije za stvaranje pozitivnog i stabilnog poduzetničkog okružja, te grada ugodnog i poželjnog za življenje.
Dugoročne mjere
Prvi čovjek Poreča Loris Peršurić kaže kako je ovo što se Poreču danas događa rezultat niza dugoročnih mjera čiji se rezultati sad zbrajaju i počinju pokazivati u punom svjetlu.
"Puno je razloga za značajno povećanje broja poduzetnika i zaposlenih u Poreču. Određene kratkoročne mjere u tome pomažu, ali upravo tako kako im i sam naziv kaže, kratkoročno. Kuća se ne može graditi od krova, potrebno je krenuti od temelja i to je ono čega smo u Poreču bili svjesni. Kroz godine smo stvorili čvrste temelje po pitanju izgradnje kvalitetne mreže prometne infrastrukture i po pitanju uređenja i opremanja poduzetničkih zona, a tek nakon toga idu razni poticaji poput umanjenja ili ukidanja komunalnog doprinosa ili raznih vrsta poticaja poput primjerice onih za poduzetnike početnike, zatim za novo zapošljavanje i samozapošljavanje, za pripremu i kandidiranje EU projekata, ulaganje u standarde kvalitete, odnosno uvođenje inovacija u proizvodnju i slično. Značajan faktor u tom poslu je svakako i stabilna gospodarska klima, te stvaranje uvjeta i lokalne infrastrukture koja može ispuniti zadaće koju pred nju postavlja povećanje broja radnih mjesta i potreba za novim radnicima. Bili oni Porečani ili netko tko dolazi u naš grad stabilan i cjelogodišnji posao je svakako prvi od ciljeva i potreba koje ima, ali ne i jedini. Uz posao ključno je imati mogućnost kvalitetno riješiti pitanje smještaja, ali i čitav niz drugih pitanja koja nisu direktno vezana uz poslodavca. Primjerice potrebno je imati dovoljan broj vrtića i mjesta u njima, organizirana jednosmjenska nastava u osnovnim školama, kvalitetan sustav pružanja zdravstvene skrbi i sufinanciranje dodatnog zdravstvenog osiguranja umirovljenicima i još puno toga što čini jednu sredinu privlačnom i ugodnom za život tim radnicima, koje zapošljavaju naši poduzetnici i članovima njihovih obitelji", kaže Peršurić.
Jedna od najvećih poduzetničkih zona u našoj županiji je zona Buići-Žbandaj u kojoj se nalazi 13 poduzetničkih hala i gospodarstvenici koji danas zapošljavaju nekoliko tisuća ljudi. Zemljište u toj zoni Grad je prodavao po poticajnoj cijeni od 60 eura za kvadrat, nije bilo komunalnog doprinosa i Poreč je platio sve neophodne priključke. U samoj zoni izgrađen je pročistač otpadnih voda, te omogućen pristup plinskoj mreži, odnosno jeftinijem energentu. Sav novac koji se uprihodovao od prodaje zemljišta, kaže Peršurić, investiran je u infrastrukturu same zone. Nakon što je zona Buići Žbandaj "popunjena" krenulo se u razvoj zone Facinka, koja je s obzirom da je smještena bliže gradu, vjerojatno zanimljivija i atraktivnija poduzetnicima iz nekih drugih djelatnosti i iz nekog drugog vida poslovanja od onih zbog kojih su se odlučivali za rad u toj prvoj zoni.
"I u toj smo zoni, kao i svim ostalim poslovnim zonama u Poreču, odnosno svima koji pokreću posao, omogućili 30 posto nižu cijenu komunalnog doprinosa što je sigurno bio dodatan motiv da netko dođe i investira na ovom području. I to se kontinuirano događa, tako da i u ovom trenutku imamo čak tri hale koje su u fazi izgradnje i koje će dovršetkom generirati nova radna mjesta", kaže gradonačelnik. Daleko manje prometne gužve u samom centru i na prilazima gradu od onih koje su vladale nekih prethodnih godina u ljetnim mjesecima pokazuje da taj planski razvoj grada i njegove infrastrukture nema samo benefite na povoljniju poduzetničku klimu već i na poboljšanje sveukupne kvalitete života u Poreču i njegovoj okolici.
Grad u koji vrijedi doći
Uz mrežu novoizgrađenih prometnica i obilaznica, jedan od takvih projekata je i izgradnja mreže fekalne kanalizacije kojom je danas, kaže Peršurić, pokriveno više od 90 posto administrativnog područja Poreča. Ako se zna da srednji postotak pokrivenosti na razini Republike Hrvatske danas iznosi manje od 50 posto, taj postotak pokazatelj je koliko su u Poreču daleko otišli u građenju vlastite infrastrukture i spomenutom postavljanju temelja kako daljnjeg gospodarskog razvoja, tako i grada koji će svi ti koje taj gospodarski razvoj privuče, moći prepoznati i definirati kao grad u koji vrijedi doći i u njemu ostati.
"To je nešto što se možda ne vidi i uzima zdravo za gotovo, ali je isto tako jedan od važnih preduvjeta razvoja. Zbog toga se ne zadovoljavamo time što smo daleko iznad državnog prosjeka već nastavljamo s planovima i projektima vezanom uz nastavak gradnje mreže fekalne odvodnje, te sam uvjeren da će u relativno kratkom roku pražnjenje septičkih jama na čitavom području grada Poreča definitivno postati prošlost", kaže Loris Peršurić.
Uz temeljnu infrastrukturu koja je definitivno nužna za izgradnju hala i otvaranje novih radnih mjesta snažan poticaj novom zapošljavanju svakako leži i u činjenici da je Poreč jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave u zemlji u kojoj stopa prireza na dohodak iznosi nula, odnosno nema je. Od petstotinjak općina i gradova u Hrvatskoj tek tridesetak njih odlučilo se rasteretiti svoje građane tog poreznog nameta, odnosno odreći se tog prihoda koji se u lokalne proračune ubire direktno s plaće svakog radnika. Mnogi Poreč vide isključivo kroz njegovu turističku dimenziju, no ta djelatnost, drže u Gradu, može i mora biti snažna poluga razvoja čitavog lokalnog gospodarstva.
"Poreč je veliki turistički centar i to će i u budućnosti sigurno ostati. Prvi turistički vodič je izdan prije više od 170 godina, što znači da ta djelatnost živi i razvija se već veliki broj godina. Međutim mi smo svjesni da nitko, pa čak ni mi, ne možemo svi živjeti samo od turizma i da moramo razvijati razne komplementarne djelatnosti. Zbog toga bilježimo povećanje broja radnika u građevini, trgovini, ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, IT sektoru i nekim drugim djelatnostima koje su u našem gradu, direktno ili indirektno vezani i na taj turizam po kojem smo najprepoznatljiviji. Naravno, ne treba zaboraviti ni na poljoprivredu za koju itekako ima prostora i koju treba poticati i razvijati, te ogromnu šansu da se domaća proizvodnja, bilo kroz hotele, bilo kroz privatni smještaj, bilo ugostiteljske objekte plasiraju upravo u turizam. Za dugoročnu održivost svih tih komplementarnih djelatnosti nije nam naravno dovoljno da "živimo" samo mjesec i pol dana špice turističke sezone, ali i toga smo u Poreču svjesni te smo raznim događanjima, sportskim i sajamskim manifestacijama mi danas uspjeli našu sezonu dići na sedam, osam mjeseci", kaže gradonačelnik. Sve to naravno stvara klimu koja generira rast poduzetničke aktivnosti, a analiza pokazuje da najveći porast poduzetnika u odnosu na 2017. godinu bilježi djelatnost građevinarstva, gdje je registrirano 14 novih poduzetnika, dok je na drugom mjestu djelatnost trgovine i popravaka motornih vozila sa 12 novih poduzetnika.
Poduzetničke zone
Tako se stvorio čitav mali ekonomski "ekosustav" tvrtki koje se u potpunosti, odnosno većim ili manjim dijelom "hrane" prihodima koji se generiraju zahvaljujući turizmu. Same djelatnosti u poduzetničkim zonama su doista različite, pa se tako u zoni Buići-Žbandaj nalazi sjedište jedne od najvećih hrvatskih turističkih tvrtki Valamar, a uskoro bi se na sličnu investiciju mogli odlučiti u drugom porečkom turističkom gigantu Plavoj Laguni. Uz brojne poduzetnike koji se bave trgovinom i trgovačkom djelatnošću, u zoni Buići-Žbandaj posluje i tvrtka Fusio. Od asistentice direktora Daniele Pršo doznajemo kako je današnji Fusio nastao spajanjem sestrinskih tvrtki Istraplin i Euroinox, te da su u zoni prisutni već desetak godina. Fusio je, naglašava, vodeća tvrtka na području projektiranja, opremanja, proizvodnje i servisa ugostiteljske opreme, te posluje s vodećim domaćim turističkim tvrtkama poput Maistre, Valamara i Plave lagune, ali i brojnim drugim partnerima iz turističkog sektora. Kontinuirani rast rezultira novim zapošljavanje, ali i širenjem tržišta tako da je Fusio već nekoliko godina izvozi u Europsku uniju, te na tržište zemalja u regiji.
U poduzetničku zonu smjestila se među ostalima i tvrtka Mirtex koji se bavi proizvodnjom cijevi i šahtova za oborinsku i fekalnu odvodnju. Tu je i informatička tvrtka 3M koja se bavi planiranjem, nabavom i implementacijom kompletne IT infrastrukture, ali i spomenute građevinske tvrtke poput Zagreb gradnje kojoj je tvrtka Valor centar za ovaj dio Hrvatske, zatim tvrtka radnik Križevci koja je izgradila u Poreču svoju halu, te firma Plima koja je možda u ovom najveća građevinska tvrtka u Istri. Potpora poduzetnicima početnicima nudi se i kroz poduzetnički inkubator koji se nalazi u Žbandaju. Poduzetnici u njemu mogu dobiti prostorni prostor za započinjanje posla uz naknadu od jednu kunu godišnje za prvu godinu poslovanja. Druga godina se plaća 25 posto, te cijena postepeno raste do 55 posto tržišne cijene koliko se plaća u petoj godini poslovanja. Uz to na raspolaganju im je besplatan program redovnih edukacija, besplatno sudjelovanje u projektima jačanja znanja i vještina poduzetnika te umrežavanja poduzetnika, besplatno sudjelovanje na raznim sajmovima, besplatnu promociju u raznim promotivnim materijalima i poslovnim događanjima, te društvene mreže i druge pogodnosti. U prostoru površine 200 četvornih metara pored ureda za poduzetnike opremljena je zajednička dvorana za konferencije, sastanke, druženja, zajednička recepcija, kuhinja i sanitarni čvorovi. Primarno su svi prostori u funkciji javne poduzetničke infrastrukture, dakle stoje na raspolaganju poduzetnicima i građanima u svrhu raznih radionica, predavanja i slično.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
