Prvi je uvjet da se moraju prethodno provesti detaljni vodoistražni radovi u cilju sanitarne zaštite izvorišta Gabrijeli - Bužini, s obzirom da se postojeće eksploatacijsko polje ''Plovanija'' nalazi u II. zoni sanitarne zaštite tog izvorišta. Uz to, novo eksploatacijsko polje mora biti na udaljenosti minimalno 200 metara od građevinskog područja

Nakon gotovo godinu i pol dana propisane procedure, Gradsko vijeće nedavno je utvrdilo izmjene i dopune Prostornog plana Grada Buje čime je u najvećoj mjeri prihvaćen prijedlog i želja poduzeća Holcim (Hrvatska) za nastavkom rada i proširenjem eksploatacijskog polja kamenoloma u Plovaniji.

Naime, prema dosadašnjim planskim dokumentima koncesija na korištenje kamenoloma Holcimu istječe s koncem ove godine, pa je ta tvrtka još ranije iskazala želju da nastavi poslovanje i eksploataciju kamenoloma u Plovaniji. Ta je mogućnost uvjetno bila predviđena županijskim prostornim planom, ali je usklađivanje tog prostorno-planskog dokumenta na razini Grada Buje bilo vezano za redovitu proceduru, od prikupljanja raznih suglasnosti do javne rasprave, pa i među mještanima koji su posljednjih dvadesetak i više godina bili izloženi i neugodnim posljedicama rada u kamenolomu koji je blizu naselja Plovanija, Kaldanija i drugih.

- Službena javna rasprava trajala je od 5. do 19. studenog 2019. godine i za vrijeme javne rasprave zaprimljene su primjedbe javnopravnih tijela, pravnih osoba i građana koje su obrađene, pa je nova javna rasprava trajala od 27. siječnja do 3. veljače ove godine. Nakon provedene ponovne javne rasprave utvrđen je konačni prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana koji je prihvaćen, prenijela je ukratko postupak donošenja tog dokumenta pročelnica Upravnog odjela Grada Buje za prostorno uređenje i upravljanje gradskom imovinom.

U novom tekstu prostornog plana, čemu je prethodilo nekoliko rasprava, sjednica, razgovora s mještanima, uvaženi su uvjeti iz Prostornog plana Istarske županije pod kojima se daje suglasnost za nastavak poslovanja. Prvi je uvjet da se moraju prethodno provesti detaljni vodoistražni radovi u cilju sanitarne zaštite izvorišta Gabrijeli - Bužini, s obzirom da se postojeće eksploatacijsko polje ''Plovanija'' nalazi u II. zoni sanitarne zaštite tog izvorišta. Uz to, novo eksploatacijsko polje mora biti na udaljenosti minimalno 200 metara od građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja Gore. Pored toga, uvjeti su prošireni na način da je prvobitni plan veličine eksploatacijskog polja umanjen za zonu i pojas oko područja Pećine Mira, te za zaštitni pojas državne ceste u širini 25 metara od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste. 

Prema novim promjenama u Prostornom planu Grada Buje eksploatacija u kamenolomu Plovanija mora biti završena do 2030. godine, a devastirano područje treba sanirati dvije godine nakon toga. Tamo gdje je eksploatacija već završena odmah će se pristupiti sanaciji područja. Za vrijeme eksploatacije mogu se u dijelu eksploatacijskog polja graditi građevine ili postavljati objekti i postrojenja koji su tehnološki potrebni, kao što su pogoni separacije, betonare, asfaltne baze, objekti za preradu sirovina ili proizvodnju prefabrikata, sve u skladu s utvrđenim izmjenama i dopunama Prostornog plana i posebnim propisima.

Kamenolom u Plovaniji radi još od 1950. godine, s određenim prekidima. Od 1977. godine eksploatacija se vrši na osnovu rudarskog projekta Geološkog zavoda iz Ljubljane, a od 1980. godine na osnovu izrađenog Dopunskog rudarskog projekta, kako bi se ispunjavali sve rigorozniji zahtjevi o zaštiti prirode i sve većeg broja stanovnika u naseljima koja su se širila i približavala kamenolomu.

Komunikacijski, kamenolom je vrlo dobro cestovno povezan s Bujama, Umagom i drugim mjestima, blizu je granice sa Slovenijom, što mu jedna od prednosti, a velik broj objekata i kilometara istarskih cesta izgrađen kamenom, betonom ili asfaltom iz tog kamenoloma. Međutim, kamenolom je stvarao kroz godine i probleme mještanima, naročito zbog tadašnjeg načina miniranja i stvaranja velikih količina prašine. Od 2007. godine koncesiju na poslovanjem kamenoloma preuzela je tvrtka Holcim i od tada je kroz velika ulaganja unapređivan proces proizvodnje, naročito u pogledu zaštite štetnih posljedica. Građani okolnih naselja bili su skeptični u pogledu davanja odobrenja za nastavak rada kamenoloma, o čemu je u tijeku pripreme promjena prostornog plana održano i nekoliko sastanaka s građanima na kojima su im predstavnici Holcima govorili o značaju tog poduzeća za zaposlenike, za mnoge tvrtke koje koriste njihove proizvode, kao i o mjerama koje poduzimaju i uvjetima pod kojima planiraju nastaviti eksploataciju kamenoloma. 

- Nama je želja raditi i dalje, uz suživot kamenoloma i građana. Holcimov kamenolom daje značajan doprinos gospodarstvu ovoga kraja,. Mnogo smo uložili i naučili, nadam se da smo blizu tome da je utjecaj kamenoloma na ljude koji uz njega žive znatno smanjen. Ako se rad kamenoloma produži, postupno ćemo se udaljiti s eksploatacijom od naselja prema zapadu. Do sada smo smanjili količinu eksploziva, što ćemo raditi i dalje. Zatvorit ćemo sadašnji ulaz, rasteretiti tu državnu cestu i ozeleniti sadašnji prilaz s ceste prema graničnom prijelazu, poručio je tada građanima direktor Agregata i betona u Holcimu Plovanija Mario Zečić.

Donošenjem izmjena i dopuna Prostornog plan Grada Buje uvažena je želja i namjera nastavka eksploatacije kamenoloma u Plovaniji, s nadom da će u narednim godinama posljedice rada građani sve manje osjećati. Prvi korak, nakon što se pribave potrebne dozvole, je zatvaranje kolnog izlaza iz kamenoloma na glavnu cestu prema graničnom prijelazu Plovanija kroz koji su, unatoč mjerama i poduzetim aktivnostima, kamioni iznosili prašinu i na određen način ugrožavali promet, a prašinu su osjećali i stanovnici obližnjih kuća. Novi kolni ulaz i izlaz, prema iznesenim planovima, gradit će se uz cestu prema Umagu.

Povezane vijesti

• Obilježen dan antifašističke borbe za područje Bujštine; DEMETLIKA: NIKADA NEĆEMO ODUSTATI OD ANTIFAŠISTIČKOG PUTA
• Na frekventnom križanju cesta koje vode prema graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija POČINJE GRADNJA ROTORA. TO ZNAČI I NOVU REGULACIJU PROMETA
• Dok se drugdje u Hrvatskoj ruše i oštećuju spomenici žrtvama Drugog svjetskog rata, u Istri ih s ponosom čuvaju i obnavljaju