Kontinuirano ulaganje u znanstveno-istraživačke projekte i unaprjeđenje ekološke prihvatljivosti proizvodnje od ključne su važnosti za postizanje ciljeva Europske unije u vidu pravovremenog upravljanja klimatskim promjenama.

U okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020. Republika Hrvatska je posebnu pažnja posvetila upravo prilagodbi klimatskim promjenama u vidu financiranja projekata za poboljšanje praćenja i uspostavljanje odgovarajućih mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Cilj ulaganja u ovakvu vrstu projekata je, prije svega, modernizacija meteorološke mreže, ali i drugih potrebnih alata kako bi se na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske provodilo redovito praćenje i procjena klimatskih utjecaja. Time bi se omogućilo i bolje planiranje mjera prilagodbe. Za ovakve projekte je u razdoblju od 2014. do 2020. godine alocirano ukupno 1,57 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU.

Među uspješno provedenim istraživačkim projektima ističe se projekt „Računalni model strujanja, poplavljivanja i širenja onečišćenja u rijekama i obalnim morskim područjima“ Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, čija provedba je započela 2020. godine te će trajati do prve polovice 2023. godine. U provedbu su kao partneri uključeni Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci te Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Projekt je financiran bespovratnim sredstvima u iznosu od 2,7 milijuna kuna, od čega je 2,3 milijuna kuna financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Projekt je fokusiran na provedbu primijenjenih znanstvenih istraživanja, odnosno razvoja računalnog modela za učinkovito modeliranje strujanja i širenja onečišćenja u otvorenim vodotocima i obalnom morskom području, što uključuje riječne i bujične utoke te industrijske i kanalizacijske ispuste u obalnom morskom području. Računalni model prilagođen je superračunalnom okružju i omogućit će provođenje simulacija visoke rezolucije.

Pomoću modela umjetne inteligencije, cilj je razviti kvalitetni predikcijski model mikrobiološkog onečišćenja, uz integraciju modela širenja onečišćenja mikroplastikom u ukupni model. Time će se znatno poboljšati provedba mjera za ublažavanje posljedica klimatskih promjena na prioritetnim ranjivim i transverzalnim područjima.

“Sinergijskim učinkom nekoliko blisko povezanih projekata s područja očuvanja okoliša te otvaranjem doktorskog studija s područja očuvanja okoliša na Tehničkom fakultetu, fakultet i Centar za napredno računanje i modeliranje (CNRM) postaju referentni hrvatski centar za modeliranje u ekologiji, uz podršku novih tehnologija superračunanja i umjetne inteligencije,” izjavio je voditelj Centra i projekta, prof. dr. sc. Lado Kranjčević.

Osim na spomenutom projektu, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020“ sudjeluje u provedbi projekata u svojstvu partnera i to na tri znanstveno-istraživačka projekta financiranih u okviru Poziva Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II. Također, kao jedan od članova zajednice Znanstvenog centra izvrsnosti sudjeluje u provedbi Projekta „Napredne metode i tehnologije u znanosti o podatcima i kooperativnim sustavima (DATACROSS)“. Dodatno Fakultet je korisnik sredstva i iz drugih EU (Obzor 2020, Erasmus i dr.) te nacionalnih programa (Hrvatska zaklada za znanost) namijenjenih istraživanju i razvoju. Kroz svoj znanstveno-istraživački rad ostvarili su i druge suradnje s tvrtkama u proizvodnim djelatnostima na realizaciji njihovih projekata sufinanciranih bespovratnim sredstvima iz EU fondova. Provedbom istraživačkih i razvojnih aktivnosti, omogućena je i konkretna primjena ostvarenih rezultata u svrhu razvoja ekoloških proizvodnih procesa i unapređenja kvalitete proizvoda, odnosno ostvarena je kvalitetna suradnja između znanstvenog sektora i gospodarstva. Takvim suradnjama i primjenom ostvarenih rezultata povećava se ekološki standard i konkurentnost proizvođača na nacionalnom i međunarodnom tržištu. Također, iz projekata ove vrste proizlaze korisna praktična znanja i znanstvene metode u obradi podataka, koje postaju dostupne širem krugu suradnika. Time se jača suradnja s drugim znanstvenim institucijama i potiče sveukupno povećanje znanstveno-istraživačkih kapaciteta.

Više informacija o primjerima uspješnih projekata i mogućnostima financiranja bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije potražite na stranici www.strukturnifondovi.hr.

Povezane vijesti

• Gradi se nova komunikacijska i prometna infrastruktura u Istri i na Kvarneru
• Poboljšana zdravstvena i socijalna skrb za stanovnike Istre, Kvarnera i Like
• Uz korištenje bespovratnih sredstava iz EU fondova razvijaju se značajne inovacije i nova medicinska rješenja: EU FONDOVI PROMIČU ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE PROJEKTE U RIJECI