Ivan Jeromela (snimio Milivoj MIJOŠEK)
Mislio sam da je slabo, a zapravo je i huje, odmah nam na početku daje do znanja Ivan Jeromela, novi načelnik Gračišća, kakvo je financijsko stanje zatekao u toj Općini. U Gračišću se dogodilo možda i najveće iznenađenje posljednjih lokalnih izbora u Istri. Neprikosnoveni vladar je tu do lani bio Ivan Nino Mijandrušić, IDS-ovac koji je na čelu Općine odradio čak 20 godina, odnosno pet mandata. Ni to mu nije bilo dosta pa se lani ponovno kandidirao.
Zakonski ništa sporno, ali valjalo bi nešto mijenjati po tom pitanju jer se na taj način stvaraju lokalni šerifi koje je onda jako teško uopće skinuti s trona.
To je, međutim, uspjelo mladom, 37-godišnjem diplomiranom građevinaru Jeromeli i Nezavisnoj listi na kojoj se kandidirao. Djetinjstvo je proveo u Pazinu, a 2007. se obitelj preselila u Merlete, mjesto niti 10 kilometara udaljeno od Gračišća. Otac mu je bio direktor tekstila u Pazinki, a majka radnica u istoj tvornici. I nitko se iz obitelji, prije njega, nije bavio politikom. Zato isprva i nisu bili sretni kad im je najavio da će pokušati pobijediti Mijandrušića.
"Prva tri mjeseca su me proklinjali, a poslije su bili kuntenti ča sam se kandidira. Nikad nismo bili fameja ki se rivala. Ako smo se bavili politikom, onda je ta politika bila - čim manje isticanja."
On, prema svemu sudeći, neće ponoviti ono što je napravio Mijandrušić. Naime, ako se bude kandidirao za drugi mandat i dobije izbore, to će mu, kaže, biti i zadnji. Opekli su se stanovnici te općine pa valjda nešto i naučili.
Pitanje je bi li se, da je znao što će ga dočekati u Općini, Jeromela uopće kandidirao, ali sad više nema povratka. Iz razgovora s njim zaključilo bi se da Općina ima jako puno problema. Jedan od većih su dugovi koje je bivša vlast ostavila u nasljedstvo, a za dobar dio njih, ističe, nije ni znao. Stalno dolaze i novi na naplatu, a Općina, sa skromnim proračunom od oko tri i pol milijuna kuna, ne zna odakle ih vratiti.
"Iskreno, mislim da će cijeli ovaj moj mandat biti, direktno ili indirektno, obilježen s tim što je bilo prije", nevoljko kaže.
Cesta u Gračišću
Ono što nam navodi kao jedan od propusta bivše vlasti zvuči nevjerojatno. Pročistač koji je izgrađen prije više od deset godina nikada nije proradio. A cijelo je Gračišće spojeno na njega. Tu ekološku bombu sada pokušavaju popraviti.
"Već smo tri dana kod pročistača, čistimo ga da bi se mogao izraditi troškovnik sanacije. Probni rad je prošao prije desetak godina i odonda ne dela. Radio je neka tri mjeseca. Nema uporabnu dozvolu, nije prošao na tehničkom pregledu. Prve procjene govore da će sanacija koštati oko milijun eura", kaže Jeromela.
Znao je, doduše, sadašnji načelnik za taj problem, budući da je prije radio u pazinskom komunalnom poduzeću Usluga odvodnja, ali nije znao da je toliko drastičan.
"Taj pročistač je i dalje pod Općinom, a o njemu bi zapravo trebao voditi računa pružatelj usluga, to jest Usluga odvodnja. Ona ga, naravno, ne želi preuzeti jer nema uporabnu dozvolu. Pa nitko normalan neće uzimati razbijenu veturu", smatra Jeromela.
Uglavnom, pročistač sada postoji tek kao ukras. Obišli smo ga s Jeromelom i uvjerili se u nesnosan smrad koji dopire odande. Nije daleko od samog mjesta, nekoliko stotina metara, a u blizini su i obiteljske kuće. Fekalije naprosto dolaze do bazena pročistača i tamo se talože, godinama.
Pročistač koji ne radi već deset godina, od kad je izgrađen
Ne zna sadašnji načelnik koliko je točno uloženo u pročistač, ali radi se o milijunima kuna. A problem je, u cijeloj svojoj veličini, na površinu isplivao kad je novi vrtić trebao dobiti uporabnu dozvolu. Naime, ona mu nije mogla biti izdana jer je bio priključen na pročistač koji nije u funkciji. Zato je Općina morala ići u izmjenu dozvole i napraviti sabirnu jamu da bi vrtić mogao proraditi, što je koštalo dodatnih 120 tisuća kuna.
Ovo je samo jedan primjer kojim nam Jeromela pokušava dočarati kako se prije njegovog dolaska upravljalo Općinom. Spomenuli smo već dugove koji trenutno, prema izračunu načelnika, iznose oko dva i pol milijuna kuna. Ali to možda i nije konačna cifra.
"Stalno se pojavljuje nešto novo za što nismo znali, dođe nam svako toliko neka čestitka. Ali nije problem samo u veličini duga, nego mi nemamo viška iz kojeg bismo ga mogli vraćati. Općina nije profitabilna", upozorava Jeromela.
Sad ih je još dopao i novi vrtić u kojem troškovi s prijašnjih 500 tisuća kuna rastu na 1,3 milijuna godišnje, i to većinom odlazi na plaće djelatnika. Njih je, naime, više nego prije jer se od jedne vrtićke grupe došlo do tri, od čega je jedna jaslička. Općina pokušava uštedjeti što više novca na drugim stavkama.
"Napravili smo premjeru za komunalnu naknadu. Tu je bilo neusklađenosti. Počeli smo našim kamenolomima Krase i Križarovica naplaćivati naknadu. Smanjujemo naše troškove, prodali smo službeni automobil načelnika. Na njega je odlazilo deset tisuća eura na godinu. Trošak Vijeća smo smanjili s 200 na 60, 70 tisuća, na mojoj plaći uštedjeli 50 tisuća kuna godišnje. Reprezentaciju smo smanjili s 80 tisuća na pet tisuća. Uglavnom, uštedjeli smo oko 300 tisuća kuna godišnje. Uz to, povećanje prikupljene komunalne naknade iznosit će oko 300 tisuća kuna u godinu dana, bez povećanja cijene. Računam da ćemo s time i s još nekim manjim uštedama uspjeti biti na nuli, kaže Jeromela.
Mijandrušić je, reklo bi se, bio jako rastrošan, pogotovo za Općinu koja ima tako mali proračun. Službeni automobil i reprezentacija od 80 tisuća kuna godišnje doista su trošak koji je, malo je reći, nepotreban. Jeromela se vozi u vlastitom autu i definitivno ne djeluje kao netko tko će olako posegnuti za službenom karticom. Ali ne vjerujemo da je išao u rušenje Mijandrušića samo zato da bi doveo općinske financije u red. Uostalom, kako je rekao, nije točno ni znao dimenziju problema. Vjerojatno je imao viziju i nekakvih projekata koje bi za svog mandata mogao realizirati.
"Ja sam se kandidirao jer nitko drugi nije htio. Jako malo ljudi se htjelo izložiti", iskreno nam govori. Nije mu, kaže, bio cilj ostvariti neku političku karijeru, nego se kandidirao, citirat ćemo ga, za potribu.
"Meni je prije godinu dana bilo ljepše nego što mi je sad. Imao sam delo, plaću, fameju. Ča ti fali? Ali ni mi žal, jer znam da je potriba, ali da mi je jako drago, nije. Ispast će da sam najnegativniji načelnik u Istri, a ustvari mislim samo da govorim istinu."
S druge strane, njegova lista, ističe, ostvaruje program s kojim je osvojila vlast.
"Smanjili smo komunalni doprinos, počeli smo isplaćivati naknadu za novorođenčad na vrijeme… Nismo mi obećavali nikakve velike stvari. Mjesne odbore smo ponovno osnovali. Slijedi nam organiziranje izbora. Planiramo kopirati ono što radi Grad Pazin, a to je da mjesni odbori odlučuju u što će se uložiti novac koji je namijenjen za pojedinu sredinu."
Jeromela i naš urednik Bojan Žižović
S pazinskom gradonačelnicom Suzanom Jašić je u, ističe, odličnim odnosima, no politički ostaje nezavisan, kao i ljudi s njegove liste. Kaže da ne koketiraju s niti jednom političkom opcijom.
"Nemam u planu ulazak ni u kakvu stranku. Na listi smo svi veliki idealisti, možda nam je to minus. U svakom bismo slučaju htjeli ostati nezavisni."
Gračišće je predivno mjesto, zaljubi se čovjek u njega na prvi pogled. Ali je i zapušteno. Teško je ljude zadržati u manjim mjestima, u središnjoj Istri pogotovo. Nekako je prirodno mladim obiteljima da sele u gradove ili barem mjesta bliže Istarskom ipsilonu ili moru. I to je jedan od razloga zašto u Gračišću ima dosta zapuštenih i napuštenih kuća. Mislimo prije svega na povijesnu jezgru. Pitamo Jeromelu kako on kao građevinar po struci gleda na taj problem.
"Zapuštene su jer nema ljudi. Potrebe su danas drugačije. To su kuće male kvadrature u koje treba jako puno uložiti. Mjesto je prekrasno, stvarno, ali teško da će se neka obitelj s djecom odlučiti obnoviti kuću u staroj jezgri kad može izvan nje izgraditi novu, veću, prilagođenu današnjim potrebama. U jezgri se kuće uglavnom pretvaraju u kuće za odmor."
Gračišće je prekrasno, ali i dosta zapušteno
Na izborima je dobio lijepu podršku građana. Pitamo ga kako sada ljudi reagiraju, jesu li, kako se to često događa, razočarani novom vlašću, bi li htjeli da se neke stvari brže mijenjaju.
"Ovako ću reći, svi su svjesni da šoldi ni, ali se nadaju da ipak ima za tu neku njihovu stvar. I to je točno, ali ča kad je 50 takovih. Naravno da Općina pomaže koliko može."
Ipak, bez obzira na financijsku stisku, Jeromela ima u planu nastaviti projekt obnove Kašće, kuće u općinskom vlasništvu u staroj jezgri čiji se krov potpuno urušio. Doduše, to je htio učiniti i njegov prethodnik, ali se razilaze u idejama što bi u toj kući trebalo napraviti. Mijandrušić je bio za muzej vina, a Jeromela želi centar za digitalne nomade. Misli da bi to moglo pomoći revitalizaciji mjesta.
I nije tu kraj većih projekata.
"S Pazinom, Cerovljem i Svetim Petrom u Šumi ušli smo u ITU mehanizam tako da će u svakom slučaju biti većih projekata, čak neovisno o tome posložim li ja u Općini stvari ili ne. Većina infrastrukture je napravljena, a onu koja nije nećemo raditi mi. Recimo, kanalizaciju će raditi IVS. Tko god da je tu bi se radilo", govori Jeromela.
Poljoprivreda, malo poduzetništvo i turizam, to je ono s čime se ljudi prehranjuju u ovom kraju.
"Ono što bi Općinu u neku ruku spasilo je neka veća firma koja bi ovdje imala sjedište. Ali Pazin i Žminj imaju daleko bolju poziciju. Blizu su Ipsilona. Ono što mi možemo ponuditi je niža cijena. Komunalnu naknadu ionako imamo najnižu u Istri, a komunalni doprinos smo smanjili. Upravo radimo na izmjenama Prostornog plana i probat ćemo naći neku lokaciju za poduzetničku zonu", kaže.
Mijandrušića hvali u jednome - što je u njegovo vrijeme realiziran Centar za posjetitelje Katinina kuća.
"Ono je jako lipo, svaka čast za nju", iskren je. Sada je Mijandrušić u oporbi, općinski je vijećnik, jedan od četvoro IDS-ovaca. S druge im strane pariraju četvoro nezavisnih i jedan SDP-ovac koji čine većinu. Zanima nas kako se u tako maloj sredini stvara kritična masa koja može pobijediti višedesetljetnog načelnika, na što Jeromela kao iz topa odgovara:
"U konobi. Stvar je samo pravog trenutka, okupiti ljude koji to žele."
Njegov prethodnik bio je medijski poznat na nacionalnoj razini i po velikoj količini nekretnina, od kojih su neke poljoprivredne čestice s godinama postale građevinske. I Jeromela, koji se u slobodno vrijeme bavi poljoprivredom, ima priličan broj parcela (55) u svom vlasništvu, ali odreda je riječ o naslijeđenom poljoprivrednom zemljištu. Nije siguran, ali misli da je posljednju njegova obitelj kupila još tamo prije Drugog svjetskog rata.