U tijelima jedinica lokalne (gradovi i općine) i regionalne (županija) samouprave u Istarskoj županiji je 2002. godine bilo 695 zaposlenih, a 2015., zadnje obuhvaćene istraživanjem, taj je broj iznosio 1.043

Istarska županija je po fiskalnoj efikasnosti gotovo najgora u Hrvatskoj: 18. je na ljestvici od 21 županije, uključujući i Grad Zagreb koji ima taj status. Od Istre su lošije jedino Zadarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija.

Nadalje, nijedna županija nije u stanju ostvariti kontinuiranu fiskalnu efikasnost, a razlog je višak zaposlenih. Samo u Istri potrebno je smanjiti broj zaposlenih za 57,39 posto, i to u gradovima, općinama i Županiji, ali i u pravnim osobama koje su korisnice proračuna.

Pokazalo je to istraživanje koje su, koristeći se podacima u proteklih 14 godina, proveli Danijela Rabar, docentica na FET-u "Dr. Mijo Mirković" i Andrej Grbin, student na istom fakultetu.

Istraživanjem provedenim polovicom 2018. godine obuhvaćene su sve hrvatske županije u razdoblju od 2002. do 2015. godine.

Nikad puna efikasnost

- Rezultati su pokazali značajne međužupanijske nejednakosti i vodeću poziciju Grada Zagreba u svjetlu odabranih pokazatelja, te ukazali na generatore neefikasnosti. Nejednakosti među županijama vidljive su prije svega kroz iznose njihovih efikasnosti. Ti se iznosi, zbog postavki korištene metode, uvijek kreću između 0 i 1, pri čemu 1 znači punu efikasnost. Tako je najnižu prosječnu efikasnost od 0,72 ostvarila Ličko-senjska županija, a najvišu, 0,981, Grad Zagreb. Istarska županija ima prosječnu efikasnost 0,781, najniža joj je efikasnost u 2014. godini, a punu nije dostigla niti u jednoj od promatranih godina, objašnjava Rabar.

Pri izračunu efikasnosti autori su koristili niz pokazatelja, poput BDP-a, poreznih prihoda, tekućih i kapitalnih rashoda, te broja zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

- Da bi se uzelo u obzir isključivo povećanje proizvodnje i uklonio učinak povećanja cijena, preuzet je BDP u stalnim cijenama iz 2015. godine. Zbog neutraliziranja značajnih razlika među županijama u apsolutnim razinama pokazatelja, u dijelu koji je rezultat velikih razlika u broju stanovnika te posljedično u broju zaposlenih, u vrijednosti BDP-a i u veličini proračuna, svi su pokazatelji stavljeni u odnos s brojem stanovnika. Takve modifikacije prilagođavaju podatke radi uvažavanja promjene cijena i veličine populacije tijekom promatranog razdoblja, čime se dolazi do relevantnijih međužupanijskih usporedbi, objašnjava Rabar.

U tijelima jedinica lokalne (gradovi i općine) i regionalne (županija) samouprave u Istarskoj županiji je 2002. godine bilo 695 zaposlenih (97 u županiji, 456 u gradovima i 142 u općinama). Godine 2015., zadnje obuhvaćene istraživanjem, taj je broj iznosio 1.043, s tim da je u županiji bio 181, u gradovima 630, a u općinama 232 zaposlena.

- To je prosječan rast od 348, odnosno 50 posto. Pritom je u županiji povećan broj radnika za 84, odnosno 86,6 posto, u gradovima za 174 ili 38,2 posto, a u općinama za 90 ili 63,4 posto, navodi Rabar.

Lani je u jedinicama lokalne i regionalne samouprave bilo 1.076 zaposlenih. Od ukupne brojke, 174 ljudi radilo je u Županiji, 621 u gradovima i 281 u općinama), što je ukupni porast broja zaposlenih u odnosu na 2002. godinu za 54,82 posto. Pritom je rast u Županiji iznosio 79,4 posto, u gradovima za 36,2 posto, a u općinama za čak 97,9 posto.

Grad Zagreb najbolji

- Osim što su županije rangirane po uspješnosti, analizom su rangirani i odabrani pokazatelji prema njihovu doprinosu ukupnoj neefikasnosti. Time se pokazalo koje bi pokazatelje i u kojoj mjeri valjalo poboljšati radi dostizanja efikasnosti. Najuspješnijim se pokazao Grad Zagreb, a najmanje uspješnom Ličko-senjska županija, dok ja kao glavni izvor neefikasnosti istaknut broj zaposlenih u tijelima lokalne i područne samouprave i kod korisnika proračuna, veli Rabar.

S druge strane, upozorava da visoka razina BDP-a, odnosno BDP-a per capita, ne mora biti rezultat objektivne snage.

- U usporedbi s drugim županijama, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Istarska je županija pri samom vrhu po veličini BDP-a. Izuzme li se Grad Zagreb, veći BDP imaju samo Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija. No, uzme li se u obzir broj stanovnika, odnosno promatra li se BDP po stanovniku, tada je Istarska županija na drugom mjestu, također iza Grada Zagreba. Primjera radi, u 2015. kao posljednjoj godini obuhvaćenoj ovim istraživanjem, BDP Istarske županije iznosio je 21,1 milijarda kuna. U istoj je godini najniži BDP imala Ličko-senjska županija (manje od 3 milijarde kuna), a najviši Grad Zagreb (114,4 milijarde kuna). U našem je istraživanju, iz ranije navedenih razloga, korišten BDP po glavi stanovnika, a on je za ove tri županije u istoj godini nominalno iznosio kako slijedi: Istarska županija 101 387 kuna, Ličko-senjska županija 62 006 kuna, Grad Zagreb 142 824 kuna. Visoka razina BDP-a u određenom razdoblju ne mora biti rezultatom objektivne snage županijskog gospodarstva jer može prvenstveno proizlaziti iz, primjerice, značajnih investicija javnog sektora u infrastrukturu. No, samu strukturu BDP-a svake pojedine županije ovim istraživanjem nismo analizirali, kaže Rabar.

Povezane vijesti

• U iduće tri godine za obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb više od 440 MILIJUNA KUNA
• Istarski Ured državne uprave seli pod Županiju, a šef Ureda Draženko Janjušević u zadnji trenutak želio je uhljebiti još nekoga. OSUJEĆEN JE NA VRIJEME
• ISTARSKA BIROKRACIJA: U Gradu Puli je očekivano najviše zaposlenih, ali iznenađenje je grad na drugom mjestu. Plaće uvjerljivo najveće u općini koje se mnogi ne bi ni sjetili