ISTRA EKO REGIJA: Sve veća potražnja za ekološkim proizvodima

Ekološka tržnica u Šijani

Ivan Mihovilović govorio je kako postati certificirani proizvođač, Bernard Prekalj predstavio je ekološki uzgoj povrća, a ljekovito i aromatično bilje u ekološkom maslinarstvu i vinogradarstvu predstavila je Melita Zec Vojnović

Istarska županija ima za cilj postati eko regija i proizvoditi hranu sa što manje uporabe pesticida. Stoga je u organizaciji Agencije za ruralni razvoj Istre AZRRI i županijskog Odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo ribarstvo i vodoprivredu u Medulinu održano posljednje predavanje u ciklusu o ekološkoj poljoprivredi. Teme predavanja su bile kako postati certificirani ekološki proizvođač, ekološki uzgoj povrća u Istri te ljekovito i aromatično bilje u ekološkom maslinarstvu i vinogradarstvu.

Uspoređujući bioraznolikost Hrvatske s ostalim zemljama može se primjerice usporediti Otok Cres koji ima više biljnih vrsta od cijele Velike Britanije. Istra je također bogata biljkama, no zbog uporabe pesticida ta se raznolikost smanjuje iz godine u godinu, a kako bi se na to skrenula pozornost predavanje je bilo usmjereno educiranju sadašnjih i budućih eko proizvođača.

Eko markica

Ekološka proizvodnja je u samom vrhu prioriteta razvojnih strategija EU, a za to postoje brojni poticaji. Konvencionalna poljoprivreda kojom se proizvodi hrana u konačnici ne dovodi do zdravlja stoga je potražnja za proizvodima s eko markicom sve veća, a svake se godine sve više poljoprivrednika odlučuje za prelazak na ekološki način proizvodnje.

- Eko markica je znak kojemu treba vjerovati. Nije sve što se prodaje na tržnici eko i samo registrirani ekološki proizvođač može svoj proizvod označavati tom oznakom i koristiti sve ostale pogodnosti vezane za ekološku poljoprivredu", rekao je Ivan Mihovilović. "Potrebno je raditi pravilno kako bi se stvorilo povjerenje i kako bi se prihvatilo ekološke proizvođače kao one čiji proizvodi nisu svi pravilnog oblika, isti i jednako obojeni već u sebi imaju životnu energiju tj. hranjive vrijednosti koje su znatno veće nego u konvencionalnoj proizvodnji. To bi trebala biti vodilja u odluci da se proizvođači preorijentiraju na ekološki način proizvodnje", ističe Mihovilović.

Teške bolesti također se vezuju uz hranu koja nema u sebi sve sastojke koje bi imala u normalnim okolnostima već je zatrovana umjetnim gnojivima i pesticidima. Organska proizvodnja ne stvara prazne kalorije koje kasnije mogu dovesti do pretilosti.

Razlike

Razlike između ekološke i konvencionalne proizvodnje su toliko velike da ekološki proizvod u sebi sadrži dvostruko više hranjivih sastojaka.

- Ciljevi ekološke proizvodnje povrća su uspostaviti održivi sustav upravljanja poljoprivredom koji omogućuje poštivanje prirodnih sustava i ciklusa te održavanje i poboljšavanje zdravlja tla, bilja i životinja te ravnoteže između njih. Osim toga ona doprinosi visokoj razini tehnološke raznolikosti u kojem se odgovorno koristi energija i prirodni resursi kao što su voda, tlo, organske tvari i zrak te poštuje visoke standarde o dobrobitima životinja i prije svega zadovoljava potrebe životinja, ovisno o vrsti kojoj pripadaju. Također, teži proizvodnji visoke kvalitete kao i proizvodnji niza različitih vrsta prehrambenih te drugih poljoprivrednih proizvoda usklađenih s potražnjom potrošača za proizvodima proizvedenih primjenom postupaka koji nisu štetni za okoliš, zdravlje ljudi te zdravlje bilja, odnosno zdravlje i dobrobit životinja, rekao je Bernard Prekalj.

Primjereno oblikovanje i uspostavljanje bioloških procesa koji se temelje na ekološkim sustavima uz iskorištavanje prirodnih resursa, ograničenje upotrebe sirovine iz vanjskih izvora te strogo ograničenje upotrebe kemijski sintetiziranih inputa na izvanjske slučajeve neka su od načela ekološke proizvodnje povrća.

- Za razliku od konvencionalne poljoprivrede u ekološkoj nisu dozvoljena kroz cijelu godinu tretiranja protiv bolesti, insekata, stresova, do hormonalne zrelosti, oboljenja i čuvanja, a biljke se ne tretiraju preparatima koje im daju otpornost na dugo čuvanje. Uz sve navedeno ekološka proizvodnja ima dodatne nadzore i kontrole zbog čega su finalne cijene proizvoda veće, kazuje Prekalj.

Neke od prednosti ekološke proizvodnje povrća su da proizvodi imaju dodatnu vrijednost, ne stvaraju nepoželjne nuspojave, potražnja je za tim proizvodima veća, ne sadrže rezidue kemijskih primjesa, teških kovina niti antibiotika. U nedostatke se mogu navesti obavezno poštivanje pravila i zakona, vođenje evidencije tijekom proizvodnje, vođenje evidencije i pravila za prerađene proizvode te veća potreba za radnom snagom.

Zastupljenost povrća u ukupnoj ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj prema podacima iz 2014. godine iznosi samo jedan posto što je premalo.

- Rezultat istraživanja koji se provodio u sklopu projekta Istra eko regija pokazalo je kako se 100 posto eko proizvođača više nikad ne bi vratilo na konvencionalnu proizvodnju", rekla je Melita Zec Vojnović.

Ljekovito i aromatično bilje u ekološkom maslinarstvu i vinogradarstvu svakako ima veliku ulogu.

- Primjena ljekovitog i aromatičnog bilja kao sekundarne biljne kulture unaprjeđuje uzgoj vinove loze i maslina. Povećava se ekonomska vrijednost, ostvaruje zarada od plasmana sekundarne kulture. Povećava se i ekološka vrijednost u što spadaju krajobrazna arhitektura i biodiverzitet", rekla je Melita Zec Vojnović.

Dobrobiti

Osim navedenog ono sprječava eroziju, povećava organske tvari, poboljšava strukturu tla, poboljšava drenažu, vezuje hranjive tvari u tlu, osigurava staništa za korisne kukce te kontrolira korov. No isto tako potrebno je napomenuti i moguće negativne strane primjene pokrovnih usjeva i konsocijacije kao što su kompeticija za vodu, hranjiva te utjecaj bilja na uspješnost proizvodnje. Osim predavanja Vojnović je propitala proizvođače što točno traže te im ponudila šablonu za odabir odgovarajuće vrste biljaka.

Može se zaključiti kako Istra ima veliki potencijal razvoja ekološke poljoprivrede, a ovaj ciklus predavanja bio je veoma poučan kako za postojeće poljoprivrednike tako i za one koji se žele početi baviti upravo time. Osim informiranja, proizvođači su mogli raspravljati o eventualnim problemima, razmjenjivati mišljenja i dobiti savjete stručnjaka te kušati proizvode jedni od drugih pa je tako Miro Božac predstavio svoje proizvode od kivija, a posjetitelji su mogli isprobati i sušeno voće iz eko proizvodnje. (Andrea LONČARIĆ)