Fran Palokaj, poduzetnik koji se u Hrvatsku vratio nakon duge i uspješne poduzetničke karijere u Nizozemskoj i koji je na poljima pokraj Kaštelira krenuo u proizvodnju algi, počeo je suradnju s jednom od najvećih domaćih tvrtki - Atlantic Grupom Emila Tedeschija. Palokaj je za Glas Istre otkrio da je s Atlantic Grupom krenuo u razvoj novog brenda alkalne vode koja će biti obogaćena algama, točnije egzopolisaharidima.

Iako je cijeli projekt još u začetku, pa Palokaj o njemu nije mogao reći više, već ovo je dobar pokazatelj da se u poljima u okolici Kaštelira događa jedna zanimljiva poduzetnička priča koja bi Kaštelir i njegovu okolicu mogla staviti na svjetsku mapu, baš kao što je to Fran Palokaj i predvidio prije nekoliko mjeseci kada je za Glas Istre izjavio da želi od Istre napraviti europsko središte proizvodnje algi.

Suradnja s pekarima

Da je na dobrom putu pokazuje i informacija da je prije nekoliko dana na prestižnom gastronomskom eventu u zagrebačkom hotelu Esplanade Palokaj predstavio pekarske proizvode i tjestenine koje je razvio u suradnji s tvrtkom Naše Klasje. Proizvodi na bazi alge klorele odlično su prihvaćeni i Palokaj je uvjeren da će nastaviti suradnju s tvrtkom Naše Klasje, kao što i već neko vrijeme surađuje i s tvrtkom Klara Marić. U posljednjoj su fazi i pripreme za početak rada akademije na kojoj bi Palokaj sa svojim suradnicima zainteresiranim poljoprivrednicima prenio znanja o proizvodnji algi.

Osim toga, Palokaj je u suradnji s European Algae Industry krenuo u realizaciju ideje o organiziranju konferencije u Poreču o industriji algi na kojoj bi gostovali vodeći stručnjaci, a predstavile bi se i najnovije tehnologije u proizvodnji algi. Zbog svega navedenog Palokaj je uvjeren u uspjeh njegovog projekta, ali napominje da za to neće biti dovoljna samo njegova energija i znanje već i pomoć lokalne zajednice i poljoprivrednika s kojima je spreman podijeliti znanje o uzgoju algi, za koje smatra da su prehrambena namirnica budućnosti. Već sada, u početnoj fazi projekta, Palokaj ima ugovorene poslove s lokalnim proizvođačima pekarskih proizvoda, proizvođačima sladoleda i kolača, proizvođačima kozmetike i tjestenine. Industrija proizvodnje algi je industrija budućnosti što pokazuje i činjenica da su u proteklih nekoliko godina u nju stotine milijuna dolara uložili ljudi poput Warrena Buffetta i Jeffa Bezosa.

Akademija za alge

- Dolazim iz Nizozemske koja je iza SAD-a druga na svijetu u izvozu hrane. Tamo, a i u ostatku Europe, trenutno se događa revolucija u proizvodnji hrane. Ljudi su počeli shvaćati da se previše hrane baca i da se za proizvodnju “klasične” hrane troši puno previše energije. Europska unija ima praktički pa neograničena sredstva za ovo područje jer je Europski zeleni plan temelj razvoja u idućih tridesetak godina. Ono što Europi nedostaje jesu stručnjaci na ovom području i upravo to planiram napraviti ovdje u Istri, kaže Palokaj i objašnjava da osim proizvodnje algi u Kašteliru planira napraviti i akademiju na kojoj bi zainteresirane ljude iz Istre obučavao o tehnologijama uzgoja algi.

Fran Palokaj (Snimio Milivoj Mijošek)

Palokaj napominje da ne planira naplaćivati svoje i znanje stručnjaka koji bi predavali na toj akademiji već da jednostavno želi ponuditi nešto novo lokalnim poljoprivrednicima. Želja je, kako kaže, premostiti razliku između znanosti i poljoprivrednika te objašnjava da bi s 10 do 15 obučenih poljoprivrednika Istra mogla postati europski lider na ovom području.

- Kao što možemo vidjeti od kukuruza, pšenice i repe se ne može živjeti, a bez znanja o novim tehnologijama ne možemo naprijed. Trebamo mladima omogućiti sigurniju budućnost, a jedan od načina je da ih osposobimo za nove industrije. Nakon toga će mladi sami riješiti probleme koje smo im mi stariji ostavili. Naime, svijet traži zdravu hranu i proteine. Danas proteine dobivamo uglavnom iz jaja i mesa, a na svijetu trenutno živi gotovo osam milijardi ljudi i pitanje je ima li dovoljno hrane. Veliki igrači su već shvatili da situacija s hranom nije dobra, pa je tako Burger king već prije pet godina plasirao burger biljnog porijekla, a kompanije poput Unilevera ulažu milijune u razvoj alternativnih izvora hrane, priča Palokaj.

Najnoviji projekt o kojem još ne želi puno govoriti je projekt s Atlantic grupom, odnosno razvoj novog brenda alkalne vode koja će biti obogaćena algama, točnije egzopolisaharidima. Egzopolisaharidi (EPS) su polimeri koji se sastoje od molekula šećera koje proizvode i oslobađaju bakterije. Ljepljivi su, viskozni i guste teksture poput želea.

Hrana budućnosti

Palokaj tvrdi da će alge u budućnosti zasigurno postati općeprihvaćena hrana jer brojne studije provedene na iznalaženju novih namirnica u prehrani čovječanstva, govore u prilog ovoj tvrdnji. Budući da se alge razmnažaju geometrijskom progresijom, lako ih se uzgaja i prinosi su značajni, a nije zanemariva niti činjenica da su to namirnice potpuno netoksične za ljudski i životinjski organizam. Ta bi namirnica mogla predstavljati jedno od rješenja za brojne probleme u prehrani čovječanstva u narednom tisućljeću. Upravo prednosti u prinosu algi Palokaj izdvaja kao veliki plus u proizvodnji ovih organizama. Naime, alge su po prinosu sto posto jače od nekih drugih poljoprivrednih kultura,   poput recimo kukuruza. Osim toga, cijela alga je plod i nema nikakvog otpada, a sastoji se od oko 70 posto proteina i zdravih ulja, poput omega ulja.

Dugoročni plan je da se od trenutnih 5.000 kvadratnih metara površine na kojima se uzgajaju alge u roku od dvije godine dođe do otprilike 10 hektara obradive površine po čemu bi Istra bila najveći park za uzgajanje algi u Europi, što bi ujedno značilo i da će biti centar proizvodnje algi na Starom kontinentu. U tome će imati pomoć Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba, porečkog Poljoprivrednog instituta i Prehrambeno-biološkog fakulteta iz Osijeka čiji će stručnjaci obučavati lokalne poljoprivrednike putem akademije.

Palokaj napominje da već sada postoje procjene da bi jedna obitelj mogla bez većih problema živjeti od uzgoja algi s obradivom površinom od 2.000 kvadratnih metara jer bi godišnje na toj površini mogli proizvesti oko 15 tona algi čija je vrijednost oko 150 tisuća eura.

Povezane vijesti

• U potrazi za nostalgičnom Istrom
• Svakog četvrtka predavanja u Svetim srcima
• Pola kile krumpira pojela je Vanessa Weber u jednoj minuti, gošća iz njemačkog grada Hachenburga