Gramperijada (Snimio Sebastijan Skoko)
Jedinstvena istarska gastronomska manifestacija, jedina u Istri koja je posvećena krumpiru, kaštelirska Gramperijada proteklog četvrtka u svom je 19. izdanju, najvelebnijem do sad, okupila mnoštvo domaćih i stranih gostiju i na raznolike ih načine upoznala s najznamenitijim darom kaštelirskog podneblja – gramperom.
Stara je tradicija da se na Gramperijadi demonstriraju i predstavljaju raznolike mogućnosti pripreme krumpira u najrazličitijim jelima, a ove je godine takvih jela predstavljeno tridesetak. Članovi Udruge umirovljenika općine Kaštelir-Labinci su tako pripremili musaku od krumpira, krumpir s polpetama, pikantnu salatu od krumpira, pitu krumpirušu, lađice od krumpira, slane i slatke popečke od krumpira te police od krumpira sa šunkom i sirom.
Ta su jela bila pripremljena unaprijed, pa poslužena gostima Gramperijade, a na licu mjesta, na lijepo uređenom kaštelirskom Placu, članovi kaštelirskog DVD-a Grom, Rukometnog kluba 28. April te Nogometnog kluba Kaštelir pržili su pomfrit i spirale od krumpira te ih nudili uz različite umake. Udruga "Mladi za sve" bila je zadužena za izradu slasnih palačiniki i kokica, dok je kaštelirska poljoprivredna udruga Vitis za pripremu jela od krumpira na ovoj Gramperijadi priskrbila čak 300 kilograma krumpira s njiva svojih članova.
Poseban šarm gastronomskoj ponudi ove Gramperijade stigao je iz Herešina, mjesta pokraj Koprivnice, gdje se održava nešto mlađa fešta posvećena krumpiru. Članice "Udruga žena Herešin" u Kašteliru su predstavile tek mali dio jela kakva se inače pripremaju na njihovoj fešti: krumpirušu s mesom, ružice od krumpira, muffine od krumpira, savijaču od krumpira, pečeni krumpir s paprikom, lazanje od krumpira i tikvica, mini burek od krumpira, složenac od krumpira, zgužvana pita od krumpira, dvije vrste pljeskavica od krumpira, uvijeni krumpir, podravski krumpir na francuski način, pitu od krumpira, krumpir u haljinici, tortu od krumpira, gibanicu od krumpira i naposljetku kruh od krumpira.
Da bi krumpiri lakše klizili niz grlo, na kaštelirskome trgu nudila su se i maslinova ulja, vina, craft pivo, rakije i bezalkoholna pića lokalnih proizvođača, a mnoge je posjetitelje Gramperijade primamila i Butiga, nedavno uređeni i atraktivno opremljeni dućan s lokalnim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Tijekom dana mogla se pogledati i izložba likovnih radova članova Zajednice Talijana Labinci i općinske Udruge umirovljenika.
No nije na Gramperijadi bilo samo ukusno, bilo je i zabavno. Tijekom poslijepodneva održana je Gramperolimpijada, natjecanje u zabavnim igrama namijenjeno djeci, a u kasnijim večernjim satima u vještinama s gramperima nadmetali su se i odrasli. Natjecanja za odrasle imala su i šaljivu komponentu, za koju natjecatelji nisu unaprijed znali već su se morali s njome kreativno suočiti i pokušati nadmašiti protivnike.
Tako je natjecanje u brzom guljenju krumpira malko bilo namjerno otežano tupim alatkama za guljenje, a u toj se situaciji najbolje snašao Kaštelirac Đanluka Banko, koji je u natjecanju pobijedio ogulivši u jednoj minuti 455 grama grumpira. Natjecateljima u brzom jedenju grampera ponuđena je krumpir salata prelivena maslinovim uljem i malo jače začinjena, tako da je usprkos maloj količini za savladavanje tog jela ipak trebalo nekoliko minuta. Naposljetku je prva svoju porciju pojela Vanessa Weber, gošća iz njemačkog grada Hachenburga.
Ukusan i veseo dan na kaštelirskoj Gramperijadi zaključen je atraktivnim nastupom Gustafa i DJ DeJviDa, krunom ove izuzetno dobro posjećene fešte koju su organizirali Općina Kaštelir-Labinci i njezina turistička zajednica.
Podsjetimo, jedino u Kašteliru se u lokalnom govoru krumpir naziva gramper, a to je baština napoleonskih vremena kada su francuski vojnici prvi put u ove krajeve donijeli krumpire i poučili lokalno stanovništvo kako se oni uzgajaju i pripremaju. U novije vrijeme kaštelirski krumpir odnosno gramper stekao je reputaciju jednog od najkvalitetnijih istarskih krumpira, zahvaljujući osobinama ovdašnjega tla i klime, a danas se u ovome kraju gramperi uzgajaju i u sustavu ekološke poljoprivrede.