Istarski vodozaštitni sustav gradi kanalizaciju vrijednu 5,4 milijuna kuna ZAREČJE I NJEGOVI ZASEOCI DOBIVAJU KANALIZACIJU

Rok izvođenja radova je devet mjeseci od dana uvođenja u posao * Ukupna dužina kolektorske mreže iznosi nešto više od pet kilometara, ali su gotovo dva kilometra cjevovoda već ranije, prilikom rekonstrukcije lokalne ceste, ugrađena u cestu kako bi se izbjeglo kasnije ponovno kopanje

Nedavno je započeo vrijedan projekt izgradnje sanitarne kanalizacije na području pazinskog Mjesnog odbora Zarečje kojeg provodi županijska tvrtka Istarski vodozaštitni sustav. Vrijednost radova izgradnje kolektorske mreže naselja Zarečje uključujući zaseoke Dušani, Bani, Rimanići, Bežići i Slavčići je oko 5,4 milijuna kuna.

Projektom je predviđeno sedamdesetak kućnih priključaka, a za izvođača je postupkom javne nabave odabrana građevinska tvrtka Ekspert gradnja iz Buzeta s kojom je 20. veljače sklopljen ugovor o izgradnji sanitarne kanalizacije sustava Zarečja. Rok izvođenja radova je devet mjeseci od dana uvođenja u posao.

Ukupna dužina kolektorske mreže iznosi nešto više od pet kilometara (5.267 metara), ali su gotovo dva kilometra (1.918 metara) cjevovoda već ranije, prilikom rekonstrukcije lokalne ceste prije tri godine, ugrađena u cestu kako bi se izbjeglo kasnije ponovno kopanje. Tako da će se sada izgraditi preostalih 3.349 metara kanalizacije.

Cjevovodi su u većem dijelu gravitacijski, od materijala PEHD promjera 250 i 315 milimetara, a u županijskim i državnim prometnicama od materijala PE. Tlačni vod je isto od PEHD materijala promjera 75 milimetara u duljini od ukupno 837 metara. Sustav ima dvije crpne stanice. Cijeli sustav bit će spojen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Zarečje ukupnog nominalnog kapaciteta za 400 ES (ekvivalent stanovnika).

- Naselja u slivu Pazinskog potoka koji ponire u Pazinskoj jami, pa tako i naselje Zarečje, nalaze se dijelom u drugoj i dijelom u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Rakonek (na Labinštini op.), jer je testiranjem utvrđena direktna veza između ta dva toka vode, kaže nam direktor Daniel Maurović.

Podsjetimo trgovačko društvo Istarski vodozaštitni sustav (IVS) osnovano je 2004. godine, a u vlasništvu je svih gradova i općina Istarske županije sa zadatkom izgradnje i upravljanja sustavima za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda malih naselja u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području cijele istarske županije.

- Stoga je rješavanje otpadnih voda u slivu Pazinskog potoka značajno i s aspekta zaštite vode koja se koristi u vodoopskrbi, kao i zaštite prirodnog vodotoka i cijelog lokaliteta Pazinskog potoka i Pazinske jame, pojašnjava direktor Maurović.

Gotovo cijeli središnji prostor Istre je proglašen vodozaštitnim područjem jer su izvorišta u Istri u krškom području, a krš je podzemno nekontrolirano povezan. Nepročišćene otpadne vode koje dospijevaju u krški vodonosnik mogu privilegiranim podzemnim tokovima u vrlo kratkom roku doći do izvorišta koje se koristi za vodoopskrbu i onečistiti ga. Program IVS-a je prvenstveno zaštita vodonosnika, ali i zaštita okoliša u širem smislu, odgovorno gospodarenje otpadnim vodama i drugim otpadom koji proizlazi iz procesa obrade otpadnih voda, te ponovno korištenje vode i stabiliziranog mulja.

- Rješavanjem sustava kanalizacije i otpadnih voda naselja u središnjoj Istri želimo zaštititi kako podzemne tako i površinske vode Istre, okoliš, i u konačnici obalno more, te građanima Istre i turistima koji nas posjećuju omogućiti još kvalitetniji život i uživanje u čistoj i netaknutoj prirodi, poručuje direktor Maurović.

Inače, firma se putem tri istarska vodovoda dijelom financira iz vlastitih izvora temeljem odluke Istarske županije o uvođenju posebne naknade za razvoj odnosno sufinanciranje izgradnje sustava javne odvodnje i zaštite voda Istarske županije. Naknada iznosi jednu kunu po prostornom metru na ukupnu količinu naplaćene vode. U razdoblju od 2008. do 2013. ostali izvori financiranja bili su im sredstva iz redovnih programa Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede koje je tada bilo nadležno za sektor vodnih usluga, a od ulaska u Europsku uniju to su sredstva iz fondova EU, posebno iz Fonda za ruralni razvoj.