Valter Flego
Da je još prije nekoliko godina netko krenuo pisati roman s distopijskim zapletom u kojem smo danas prinuđeni živjeti za njegovo bi mu osmišljavanje iz te perspektive sigurno trebalo jako puno mašte i poprilična doza okrutnosti. Život u Europi bez granica, u kojoj je za odlazak na kavu u Trst, izlet u Beč ili na koncert u London trebalo samo malo dobre volje i dovoljno novca u džepu nakon godinu i pol dana pandemije danas nam se čini jednako tako dalek i nestvaran kao što bi nam se u tom trenutku činila radnja tog imaginarnog distopijskog romana. A eto već neko vrijeme svi skupa u tom "romanu" živimo i s nestrpljenjem čekamo da dođemo do njegove zadnje stranice i vratimo se u neku našu stvarnost. Koliko će taj put povratka trajati zasad je, zbog čitavog niza razloga, još uvijek teško prognozirati no većina mjera, poteza i odluka s kojima se susrećemo u zadnje vrijeme donose se upravo iz razloga kako bi što prije prebrodili krizu i započeli s tim povratkom u normalu.
Traži se kvaliteta
Kad je Europa u pitanju najveći dio zajedničkih odluka i mjera donosi se za zajedničkim stolom u Bruxellesu, a jedno od pitanja o kojima se u zadnje vrijeme puno razgovara su Covid potvrde, odnosno pravila za putovanje Europskom unijom u aktualnim uvjetima. Tema je to koja je zbog početka nove turističke sezone, ali i puno drugih razloga, izuzetno aktualna i za nas, pa smo o njoj porazgovarali s jednim od sudionika tih briselskih pregovora, istarskim europarlamentarcem Valterom Flegom.
- Kako komentirate početak turističke sezone?
- Brojke prelaze prošlogodišnje turističke rezultate za ovo doba godine, a podsjetit ću vas i da je Istra bila uvjerljivo najuspješnija županija u Hrvatskoj po broju ostvarenih noćenja za vrijeme produženog uskršnjeg vikenda. Epidemiološka situacija je u travnju bila znatno lošija nego danas, a Covid-potvrde daleko od uvođenja. Što nam to govori? Da uoči glavnog dijela sezone, imamo svako pravo na optimizam! Ali, moramo biti realni i težiti tome da 2021. bude između 2019. i 2020., a sljedeće godine ćemo povisiti očekivanja. Isto tako, naš primarni cilj mora biti kvaliteta, ne kvantiteta. Puno je važnija brojka od brojki noćenja to koliko naš gost potroši dnevno - dakle potrošnja, ne masivnost.
Sezona će ovisiti o pridržavanju epidemioloških mjera, a Istra se svaki put do sada pokazala kao najodgovornija županija u Hrvatskoj, pa čak i jedina zelena točkica na karti. Istra se zahvaljujući našim građanima već brendirala kao sigurna turistička destinacija i zato ne samo da vjerujem da će sezona biti uspješna, nego vjerujem i da ćemo imati jak 9. mjesec.
Ljudima je dosta lockdowna i zatvaranja u stanove i kuće, željni su putovanja i slobode, a u Istri smo već osigurali sve preduvjete da njihov dolazak i odmor budu sigurni i u skladu sa svim preporukama. Covid-potvrde će puno pomoći u tome.
- Koja je uloga EU-a u tome?
- Najvažnije su upravo Covid-potvrde. Većina zemalja članica je već počela izdavati i uvažavati potvrde kao sredstvo olakšanog prelaska granica, a od 1. srpnja, to će biti obavezno na razini cijele Unije. Dakle, odluka je pojedinca hoće li ili neće besplatno zatražiti posjedovanje Covid-potvrde, ali obvezujuća je uredba za sve zemlje EU-a da takvu potvrdu prihvate.
Iako je na početku bilo kikseva u vidu kašnjenja, EU je uspjela pravovremeno isporučiti konkretno sredstvo kao doprinos što boljoj sezoni. Također, Vijeće je do posljednjeg trenutka odbijalo smanjiti troškove testiranja, na što smo putem našeg Odbora za turizam glasno pozivali, i Vijeće i Komisiju, i na kraju je Parlament zaista pobijedio. Komisija je osigurala 100 milijuna eura za testiranja onih koji nisu cijepljeni niti su preboljeli virus. Poanta je da Covid-potvrda ne smije nikoga diskriminirati i jedino tako ta priča ima smisla. Covid-potvrda nije putna isprava i ponavljat ću to koliko god je puta potrebno! Žaloste me negativni komentari pojedinaca koji potvrdu vide kao putovnicu, to nije tako i nikad neće biti. Ako ne želite Covid-potvrdu, ne morate je zatražiti, i dalje možete normalno putovati. Covid-potvrda je zajednički mehanizam 27 zemalja članica koji olakšava i ubrzava putovanja. Ja sam dobio preko 100 mailova oko Covid-potvrda, a danas je potražnja za potvrdama sve veća, kao i podrška takvom pristupu, za razliku od prije dva-tri mjeseca.
Red, rad, disciplina
- Kakvi su dojmovi Vaših kolega u Parlamentu o Hrvatskoj kao destinaciji za 2021. godinu?
- S kim god da od zastupnica ili zastupnika u Parlamentu razgovaram, svi znaju da se Istra od samog početka pandemije zavidno dobro nosi sa situacijom. Često me pitaju u čemu je kvaka i kako se mi zelenimo, dok se većina crveni. Odgovor je uvijek isti – rad, red i disciplina. Zaista smo na dobrom glasu i to ne smijemo prokockati, a ova nam je sezona najvažniji ispit. Međutim, procijepljenost tu igra jako važnu ulogu! Najbolji marketing na globalnom tržištu je naša epidemiološka slika koju u digitaliziranom svijetu svaki turist i građanin ima za par sekundi na svom mobitelu.
Cijela Hrvatska se uspjela profilirati kao sigurna EU destinacija, a u kombinaciji s našim položajem, s činjenicom da smo auto-destinacija, i uz sve ostale atribute, more, kuhinju i sadržaj, vjerujem da je pred nama dobra turistička sezona. Najbolja što u ovim uvjetima može biti.
- Kažete da ne smijemo prokockati dobar glas koji imamo, osjećam li u takvom stavu i dozu skepticizma?
- Nije to skepticizam, to je samo veliki oprez. Dovoljan je jedan veći događaj na kojem se zbog smanjenog opreza zarazio veći broj ljudi i sve pada u vodu. Možete li uopće zamisliti da prije godinu i pol dana nismo ni znali što je korona i da smo bezbrižno uživali u toliko toga što nam je virus oduzeo. Danas, tu smo gdje jesmo, radimo najbolje što možemo i imamo konkretne sjajne rezultate koji nas motiviraju da se i dalje pridržavamo svih mjera i da i dalje budemo na oprezu. Reći ću vam na primjeru Portugala što se dogodi kad se ljudi previše opuste. Prije 4 dana, Portugal je imao najveći porast broja zaraženih od kraja veljače. Zašto? Jer se stvorio lažni dojam da je korona prošla, otišla na godišnji odmor. Olabavile su se mjere, otvorila vrata turistima, a dnevna brojka cijepljenih građana se smanjila. Na više od 10 milijuna stanovnika svega su 2,3 milijuna cijepljena. I nastao je kaos. Nemojmo dozvoliti da se to nama dogodi. Ne kažem da hoće, ali ponovit ću, činjenica je da i u Hrvatskoj imamo velik problem s cijepljenjem, posebice u posljednjim tjednima kad je brojka novozaraženih minimalna. Virus nije nestao, virus je tu i dalje, i bit će dok god ne ostvarimo potrebnu procijepljenost stanovništva. Ove godine sami odlučujemo o svojim turističkim rezultatima!
Virus nije pobijeđen
- Premda korona nije prošla u Parlamentu se već priča o mogućem 4. valu. O čemu se točno radi?
- Četvrti val je ozbiljna tema, a virus nije još pobijeđen. Ne trčimo sprint protiv korone, trčimo maraton i još uvijek nismo došli do cilja. Ne iskoristimo li ovo ljeto za podizanje procijepljenosti, ne zadržimo li odgovorno ponašanje u skladu s mjerama, ne samo što ćemo dovest u pitanje posezonu, dovest ćemo u pitanje novi val s novim mutacijama virusa, ponovno zatvaranje na jesen, funkcioniranje škola i vrtića, restorana, kafića i ostalog. Dovest ćemo u pitanje ponavljanje scenarija s kojim već predugo živimo. Znam da nije lako i znam da jedva čekamo dan da bezbrižno sjedimo bez maski u velikom društvu i ne pričamo o koroni, ali molim sve za još malo strpljenja i hrabrosti. Cijepljenje nije obavezno i nije na meni da ikoga nagovaram, ali mogu vas zamoliti da dobro razmislite, da odvažete prednosti i nedostatke, i učinite što mislite da je najbolje.
- Vidjeli smo tijekom vikenda reakciju istarskog župana Borisa Miletića prema vladi Andreja Plenkovića. Miletić apelira na Vladu i premijera da se založe da se Hrvatska na europskoj karti ECDC-a prikazuje podjelom na županije, a ne na svega 4 statističke regije. Što Vi mislite o tome?
- Župan je u pravu, jer pristup koji se trenutno primjenjuje nije fer pristup i Istra nepravedno ispašta. Isto sam tražio prije dva mjeseca od Vijeća i Komisije – da se Hrvatska i sve zemlje koje to žele puno detaljnije prikazuju na europskoj karti procjene rizika turističkih odredišta. Nadam se da će premijer poslušati Borisa i fokusirati se na ispravak ove situacije. Pa ne može cijela Jadranska obala biti jedna regija i jedna boja. Gost mora jasno vidjeti epidemiološku razliku Istre i Dalmacije, Pule i Makarske, Rovinja i Dubrovnika. Karta ECDC-a koju danas imamo ne prikazuje prave brojke ni realno stanje, kažnjava naše turističke djelatnike, privatne iznajmljivače i odgovorne građane i regionalne vlasti.