Iako je legalizacija nezakonito izgrađenih objekata službeno završila prije dvije i pol godine, na Poluotoku se i dalje gradi na veliko

(Snimio Milivoj Mijošek)

Čak dva kilometra obale u Umagu zauzeli su Slovenci s luksuznim vilama i nelegalnim privatnim prolazima do mora. Bahata divlja gradnja kojoj nema kraja. Samo na području Umaga trenutno je oko 2.000 bespravno sagrađenih objekata. Ima ih svih vrsta. Od malenih montažnih kućica, kamp prikolica s montiranim krovovima, do prostranih kuća. Slično je u Rovinju, Marčani, Peroju Barbarigi, diljem Istre.

Mahom se kupuju poljoprivredna zemljišta i šume, a ubrzo na tim lokacijama, van svih pravila struke i u potpunoj tišini, izrastaju bespravna vikendaška naselja. Vlasnici parcela pretežito su strani državljani. Biti pošten u ovom slučaju znači biti glup, jer svi oni koji legalno grade, dižu kredite kako bi si osigurali stambeno pitanje očito su budale.

Iako je legalizacija nezakonito izgrađenih zgrada službeno završila u lipnju 2018. godine, na Poluotoku se na veliko gradi i tome kao da nema kraja! Lokalne vlasti traže veće ovlasti, pišu inspekcijama, šalju komunalne redare, ali učinka očito nema. Inspekcije izađu na teren, izdaju rješenja o zabrani gradnje, pa čak i rušenju, i tu priča staje. Teško se prisjetiti kad je zadnji put država poslala bagere i tako pokazala zube svima koji se prave blesavi bespovratno devastirajući prostor.

Mnogi grade računajući da će im objekti naknadno biti legalizirani, ali to je na svu sreću, završena priča. Novog vala legalizacije neće biti! Potvrđeno je to Glasu Istre u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Spekulacije da bi država mogla novim zakonskim rješenjima ići na ruku onima koji bespravno grade i čekaju da se to "papirnato" riješi, pokazale su se netočnima. Na ovu su temu na sastanku u Ministarstvu s ministrom Darkom Horvatom i glavnim državni inspektorom Andrijom Mikulićem razgovarali rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga i saborski zastupnik HDZ-a Anton Kliman.

Povod sastanka bilo je demistificirati priče da bi se bespravna gradnja mogla oprostiti i mnogima isplatiti. U Ministarstvu su svjesni ogromnog problema s kojim se vezano uz bespravnu gradnju suočava čitava Istra. Naglašavaju da je problematika bespravne gradnje jedno od važnih pitanja te da neće biti otvaranja novog roka za podnošenje zahtjeva za ishođenje rješenja o izvedenom stanju, takozvanu "legalizaciju objekata".

Dakle, svi oni koji su sagradili građevinu bez valjanih dozvola, mogli su zahtjev za ozakonjenje te građevine predati u nadležni upravni odjel koji obavlja poslove prostornog uređenja i gradnje na području na kojem se bespravna građevina nalazi do 30. lipnja 2018. godine

- Manji dio tih zahtjeva još uvijek je u postupku rješavanja. Dakle, ti postupci će se riješiti, no novi rok za podnošenja zahtjeva se neće otvarati, potvrđuju u Ministarstvu graditeljstva.

Zadovoljan ovom potvrdom je rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga koji se već istaknuo u borbi s bespravnim graditeljima. Paliaga je nebrojeno puta zatražio jačanje ovlasti lokalnih uprava kako bi na licu mjesta mogli intervenirati, pa i rušiti sve ono što nije u skladu s zakonima.

- Svi istarski gradovi predložili su veće ingerencije komunalnog redarstva i o tome smo upoznali Ministarstvo. Na sastanku sam bio ispred svih istarskih gradonačelnika koji se godinama bore s ovim problemom. Danas je niz primjera u Rovinju gdje građani lažno prikazuju takozvane umjetne volumene kako bi se ti objekti prikazali na avionskim snimkama i ne bi li onda krenuli u postupak legalizacije. Osnova poruka je da se mi ovdje ne bavimo nadstrešnicama, držanjem traktora ili kaminima na parcelama. Mi se bavimo isključivo bazenima, dvokatnicama, kao i teniskim i nogometnim terenima na poljoprivrednom zemljištu. Ako netko ima maslinik i izgradi si alatnicu, to nije problem, ali ne može istovremeno imati dvokatnicu u kampanji. Ministru Horvatu smo pokazali sve fotografije i ostao je iznenađen jer nije očekivao tolike razmjere bespravne gradnje, ističe rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga.

Paliaga dodaje da njih u Rovinju čeka preko tisuću objekata kojima treba osigurati svu potrebnu infrastruktura, a ilegalno su izgrađeni i kasnije legalizirani.

- Upravo je legalizacija najveći zločin koji je napravljen u prostoru. Da smo legalizaciju zadržali unutar građevinskog područja, onda bi to imalo nekakvog smisla. Zaista ne znam koji je smisao donijeti propis da se na poljoprivrednom zemljištu legaliziraju razno razni objekti koji nemaju veze s poljoprivredom? Sada ima toliko objekata da ih Državni inspektorat ne stiže niti ni obići, ističe Paliaga. On očekuje promptno rušenje svih ilegalnih objekata koji imaju rješenje za uklanjanje. Takvih je na području Rovinja 57, a Paliaga kaže da se mora podvući crta i reći dosta! Na području Rovinja više je od tisuću ilegalno sagrađenih objekata koji su zbog suludog zakona legalizirani. Ukazao je i na ogromne nelogičnosti vezane uz Zakon o poljoprivrednom zemljištu jer kroz parcelizaciju tog zemljišta potiče bespravnu gradnju i dovodi do sve veće urbanizacije.

- Primjerice, netko napravi deset parcela između kojih provuče put. To katastar evidentira i onda se od jednog hektara proda deset parcela po tisuću kvadrata, a na svakoj parceli ubrzo nikne neki manji objekt.

Tako se stvara mini urbanizam bez sudjelovanja javnosti i lokalne uprave, kaže Paliaga.

Saborski zastupnik HDZ-a Anton Kliman potvrđuje da je ministar graditeljstva jasno poručio da drugog vala legalizacije neće biti. Kliman smatra da su ljudi krenuli u gradnju bez papira, očito računajući na to da će objekte u nekom novom postupku uspjeti legalizirati.

- To se neće dogoditi i ljudi toga moraju biti svjesni. Željeli smo to raščistiti s predstavnicima ministarstva i državnog inspektorata i od njih smo definitivno dobili potvrdu da se to ne planira i nema više nikakvih nedoumica. Prostor treba sačuvati i štititi, jer to je naša svetinja. Državni inspektorat će krenuti u rušenje objekata po rješenjima u zadanim rokovima, jer nitko nema pravo graditi tamo gdje nije urbanistički dozvoljena gradnja, kaže Kliman.

Napominje da je jačanje ovlasti lokalne samouprave proces koji traje. "To je ideja o kojoj će se razgovarati. Svima nam je interes sačuvati prostor, jer jednom kad se neki objekt bespravno izgradi, trajno je devastiran! Ako su u pitanju strani državljani, onda su bezobrazluk i nepoštivanje države još veći", naglasio je Kliman.

Već dugi niz godina Marčana je postala eldorado za bespravne graditelje. Tamošnji načelnik Predrag Pliško uvjerava nas da oni čine sve da se to spriječi, ali tvrdi, i njima su ruke vezane zbog malih ovlasti.

- Mi pošaljemo komunalne radare i sve prijavimo inspekcijama i onda ostaje nada da će nadležne institucije krenuti u postupak, veli načelnik Marčane. Pliško napominje da mu je drago čuti da drugog vala legalizacije neće biti i da je to jedino normalno i ispravno razmišljanje.

- Nekoliko puta smo tražili mogućnost da isključivo jedinice lokalne samouprave izdaju odobrenja za parcelaciju van građevinske zone. Time bi imali kontrolu nad prostorom i ne bi se više moglo događati da se radi parcelizacija šuma i brojnih poljoprivrednih imanja. Cjepkanjem na manje parcele, ta imanja u kratkom roku

prerastaju u bespravnu gradnju, kaže Pliško. Od listopada 2017. do danas, Općina Marčana zaprimila je dvjestotinjak prijava vezanih uz bespravnu gradnju. Pliško potvrđuje da je izdan velik broj rješenja o rušenju, ali tu sve staje.

- Nažalost, ljudi iskorištavaju razne pravne mogućnosti. Samo u veljači 2020. godine izdano je čak 110 rješenja o rušenju bespravnih objekata, ali do danas niti jedan nije srušen, kaže Pliško.

Nažalost, rušenja nema ni u Umagu, potvrđuje umaški gradonačelnik Vili Basanesse. On pak smatra da država pod hitno mora pronaći okvir da ozbiljno zaštiti sve one građane koji legalno grade i plaćaju sva svoja davanja. Smatra da je upravo država ta koja građanima treba osigurati da svi budu jednaki pred zakonom. Basanesse nadalje tvrdi da je legalizacija bespravno sagrađenih objekata najveća pljuska struci i svima koji se bave prostornim planiranjem i svoj posao rade po principima održivog razvoja.

Oštro je kritizirao i dežurne aktiviste koji su se nedavno pobunili zbog gradnje šetnice u Umagu. Tvrdi da se tim projektom zapravo štiti pomorsko dobro i onemogućava, najvećim dijelom Slovencima, da bespravno grade i betoniraju obalu koja pripada svima.

- Nikako ne mogu razumjeti sve one koji podržavaju betonizaciju pomorske obale ili nelegalnu izgradnju, a skrivaju se iza nekih zelenih udruga i aktivista. Brojni zeleni aktivisti po pitanju bespravne grdnje ponašaju se vrlo oportuno. Nitko se u 30 godina nije istaknuo na tom polju i nitko konkretno ništa nije poduzeu da se bespravnoj gradnji stane na kraj. Neovisno o politici i tko bio na vlasti, nažalost, nitko od udruga, nazovimo ih zelenima, nitko od institucija, nazovimo ih županijskim i državnim, nije imao svoj stav i nije radio svoj posao, kaže Basanesse.

Tada sve ostaje na pojedincima, koji rade Sizifov posao.

- Mi se borimo protiv anomalija društva i umjesto da nam udruge i institucije pomažu, ti kvazi aktivisti nam svjesno odmažu zbog nekih svojih sitnih i prikrivenih interesa. To je strašno, kaže Basanesse. I on pozitivno gleda na potvrde iz resornog ministarstva da nove legalizacije neće biti.

- Ako želimo biti normalno ustrojena država, onda se tako moramo i ponašati. U Umagu već 20-tak godina imamo problem uzurpacije pomorskog dobra. Da bi to spriječili, i da bi građani imali pristup obali koju tako štitimo od betoniranja, krećemo s izgradnjom šetnice. To je jedini način da svim građanima, pod istim uvjetima, omogućimo pristup pomorskom dobru, što je Ustavna kategorija. To je zapravo preventivan mjera. Od kada je 1965. godine napravljena prva ilegalna kuća, gotovo nitko nije ništa poduzeo, ističe Basanesse. U Umagu je trenutno oko nekoliko stotina ilegalnih objekata na poljoprivrednom zemljištu, gdje živi oko tri tisuće stanovnika.

- Zapravo, to je šestotinjak prikolica i manjih objekata koji su postali maleni grad u gradu. Znači, na tisuće stanovnika živi u tim naseljima, bez struje, kanalizacije i ostale nužne infrastrukture. Sve to ima katastrofalne posljedice za okoliš, ali o tome nikog nije briga, pa ni te samoprozvane aktiviste. Nisu samo "zeleni" krivi, već i nadležne institucije. Ne štiti se okoliš tako da se boriš zbog jednog strušenog stabla! Ljudi konačno moraju shvatiti da je bespravna gradnja najveći štetočina za održivi razvoj i prostor u kojem živimo, upozorava Basanesse.