KORAK DO BESPRAVNE GRADNJE

PARCELACIJA POLJOPRIVREDNIH ZEMLJIŠTA UZELA MAHA I U VALTURI Zamjenik načelnika Općine Ližnjan ukazuje na srž problema: "Glavnu riječ vodi država koja svojim ponašanjem dodatno OHRABRUJE NEZAKONITU GRADNJU"

Poljoprivredno zemljište masovno se parcelira na 400 do 600 četvornih metara, što je idealna veličina za gradnju kuće za odmor ili stanovanje. Trenutačno se na te parcele postavljaju kamp prikolice...

| Autor: Erika FILIPLIĆ
(Snimio Milivoj Mijošek)

(Snimio Milivoj Mijošek)


U okolici Valture može se primijetiti masovna parcelacija poljoprivrednog zemljišta na 400 do 600 četvornih metara, što je idealna veličina za gradnju kuće za odmor ili stanovanje. Trenutačno se na te parcele postavljaju kamp prikolice, a mnogi se pribojavaju da je sljedeći korak bespravna gradnja. Ne treba napominjati da tako male parcele nisu pogodne za poljoprivredu.

Na tim parcelama mogu se vidjeti i montažne kućice poput onih u kampovima, takozvani "mobile homeovi". Jedna takva nalazi se na samom ulazu u Valturu, a nekoliko metara dalje postavljen je plakat o planu prodaje parcele.

Matija Maurović, zamjenik načelnika Općine Ližnjan, kaže da se Općina unutar svojih zakonskih mogućnosti bori protiv ilegalne gradnje na poljoprivrednom zemljištu.

- Komunalni redar konstantno obilazi lokacije i prijavljuje nadležnom inspektoratu ilegalnu gradnju. Parcelacija poljoprivrednog zemljišta i postavljanje manjih objekta na te parcelirane terene trend je koji sve više zahvaća (prvenstveno) jug Istre, pri čemu su ovlasti općine ili grada dosta ograničene, a glavnu riječ vodi država. I to država radi s nedovoljnim brojem inspektora i inertno, pri čemu se rješenja o uklanjanju objekta i samo uklanjanje na terenu rijetko ili nikada ne provode. Takvim ponašanjem država dodatno ohrabruje nezakonitu gradnju, što naravno prati i parcelacija na takozvana "vikend parcele" od prosječno 500 kvadrata, kaže Maurović.

Problem ilegalnih naseljavanja, kako kažu iz Općine Ližnjan, nažalost je sve češći, a slijedi iza stjecanja "vikend nekretnine" po povoljnim uvjetima. Takve gradnje, ističu iz Općine, ne pridonose ničemu. Ne plaćaju se nikakve naknade, poput onih komunalnih, a zagađuje se okoliš, prvenstveno otpadom.

- Gnjev poštenih mještana sasvim je opravdan, a vjera u državu i sustav sve je manja. Lokalna i regionalna uprava u cijelom procesu imaju gotovo vezane ruke, njihove su ovlasti mizerne i svode se na prijave nadležnim državnim inspekcijama koje provode daljnje (ne) radnje. Tužna je to i porazna činjenica koja nas i našu zemlju osiromašuje i dodatno udaljava od moderne uređene Europe, kaže Maurović, dodavši da oni ne sjede prekriženih ruku, već su uputili apel na adresu tri ministarstva i tri odbora Hrvatskog sabora.

No, jedini odgovor koji su dobili jest da je predmet proslijeđen na postupanje glavnom državnom inspektoratu.

- Rješenje problema postoji i naravno, predloženo je nadležnima, a to je da se ovlasti postupanja spuste na lokalnu i regionalnu razinu, a za prekršitelje uvedu drakonske kazne. Isto tako, mišljenja smo da bi se parcelacija poljoprivrednog zemljišta trebala dodatno regulirati, kontrolirati, kako bi zaista poljoprivredna zemljišta ostala poljoprivredna, a ne usitnjena na stotine malih koja zbog svoje površine više ne mogu imati poljoprivrednu namjenu. Ovim trendom država kao posrnuli vlak srlja u urbani kaos i trajnu degradaciju zemlje, regije, područja, mikrolokacije, s dugoročnim ekonomskim posljedicama koje će se manifestirati u budućnosti. Umjesto "Perle Mediterana" imamo šansu postati "Vikend parcela Mediterana" ako država konačno nešto ne odluči promijeniti po tom pitanju, zaključio je Maurović.

"Neki ljudi još nisu prihvatili civilizacijski napredak"

Uz "Vikend parcele" ide onečišćenje. Sve češće nailazimo na smeće u prirodi, a većinom je to glomazni građevinski otpad.

- Za tematiku odlaganja otpada u šumama možemo glasno reći kako se radi o nesavjesnim ljudima (opjevanim šporkuljama) koji još uvijek nisu prihvatili civilizacijski napredak, odnosno kulturu odlaganja svog otpada u za to predviđene posude, odnosno kante. Novac koji sada Općina Ližnjan troši za sanaciju i uklanjanje otpada iz šuma mogao bi biti iskorišten za izgradnju novih dječjih igrališta i zelenih površina. Unazad par godina ulovili smo se u koštac s prelaskom sa klasičnih kontejnera na kućne kante i spremnike za odvojeno prikupljanje otpada. Na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti prijavili smo se još 2018. godine kada je projekt prihvaćen za financiranje u omjeru 85 - 15 između Fonda i Općine. Projektom su nabavljeni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, čime je omogućeno da sva kućanstva Općine Ližnjan pređu na model odvojenog prikupljanja otpada. Za nabavku spremnika izdvojeno je nešto više od 600.000 kuna i nabavljeno sveukupno 3.091 spremnik, različitih volumena, odnosno od 770, 360, 240 i 120 litara, ističe Maurović i dodaje da još ima problema, i to najviše s kućanstvima koja još nisu zadužila svoje kante i koja svoj otpad nesavjesno odbacuju u prirodu.

- Vjerujemo kako će ti isti konačno shvatiti da to zaista nije pošteno, kako prema prirodi, tako i prema budućim naraštajima kojima ćemo ostaviti ovu zemlju. Nadamo se da polako ali sigurno koračamo ka budućnosti u kojoj će svijest o gospodarenju otpadom biti prihvaćena kao jedna od temeljnih ljudskih vrijednosti, veli Maurović.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter