Šimširov moljac opet napada ovo ukrasno grmlje. Iz pulskog ogranka Hrvatske poljoprivredne službe upozoravaju na ovog najvažnijeg štetnika koji je, k tome, strana, invazivna vrsta koja, uz šimšir (Buxus sempervirens), napada i japansku kuriku (Euonymus japonica) i prijetnja je vrstama božikovina (Ilex). Štetnik je porijeklom iz Azije, a u Europu je unesen sadnicama iz Kine, doznajemo od dipl. ing. agronomije Zrinke Krpan-Buić.

Na grmu stotine gusjenica

Simptomi napada su svilenkasti zapreci i svilene niti na šimširu. Štete koje pričinjavaju gusjenice, hraneći se lišćem, toliko su katastrofalne da mogu dovesti do potpune defolijacije lišća i propadanja biljke. Leptir je bijele boje, dok su odrasle gusjenice zelene sa smeđim prugama. Vrlo su proždrljive i tijekom svog razvoja mogu pojesti i do 45 listova, a na jednom grmu ih može biti i stotinu.

Suzbijanje se može provodit mehaničkim (sakupljanjem gusjenica, pranjem grmova visokotlačnim čistačima) ili kemijskim mjerama, primjenom pripravka koji imaju dozvolu za primjenu na ukrasnom bilju kao što su Fastac EC, ili Decis 2,5 EC, ili Actara 25 WG, ili Chess WG i dr. Nakon primjene bilo bi dobro pokriti biljke folijom, dan-dva nakon prskanja, kako bi se uništio što veći broj gusjenica, upozorava inženjerka. Tretiranje treba izvršiti po lijepom i mirnom vremenu.

Također upozorava na palmin drvotoč (Paysandisia archon) i crvenu palminu pipu (Rhynchophorus ferrugineus) kao najvažnijih štetnika na palmama, jer uzrokuju potpuno postupno propadanje biljke. Najčešći domaćini ovih štetnika koje susrećemo kod nas su: kanarska datulja (Phoenix canariensis), visoka žunara (Trachycarpus fortunei), kalifornijska lepezasta palma (Washington filifera) i niska žumara (Chamaerops humilis). Palmin drvotoč preferira palme vrste Trachycarpus fortunei (visoka žumara), dok crvena palmina pipa preferira palme roda Phoenix.

Palmin drvotoč prijeti palmama

- Palmin drvotoč je prisutan već nekoliko godina na području Istre. Kao odrasli oblik, palmin drvotoč je atraktivan leptir sa rasponom krila od 9-11 centimetara. Ženka leptira odlaže jaja u blizini ili u krunu palme, iz jaja izlaze gusjenice koje počinju tražiti hranu i tada se ubušuju u biljku domaćina. Palmin drvotoč prezimljuje kao gusjenica i taj stadij može trajati od 10 do 18 mjeseci. Kada drvotoč napadne palmu, u potpunosti ju može uništiti u roku od 2 do 4 godine. Simptomi napada su prisutnost piljevine na kruni, izgriženo lišće i nakošeno i klimavo deblo same palme. Na samom kraju, palme se suše. Često se na okućnicama mogu vidjeti potpuno suhe palme. Takve palme bi trebalo iskrčiti, a biljne dijelove bi trebalo spaliti ili uništiti u stroju za preradu biljnih ostataka. Ako je napadnut samo vegetativni vrh palme, a ona je još 'živa', može se pilom rezati palmu do zdravog tkiva, preporuča Zrinka Krpan-Buić.

Palme koje pokazuju znakove napada, a i one koje naoko izgledaju zdrave, potrebno je zaštititi. Pyrinex 48 EC je pripravak, jedini registriran za suzbijanje palminog drvotoča. Koristi se zalijevanjem korijena kroz sistem za navodnjavanje. Prvo tretiranje je potrebno izvršiti u svibnju, prije nego leptiri palminog drvotoča počinju izlijetati iz palmi i širiti zarazu. Drugo tretiranje treba ponoviti nakon 40 dana, znači u srpnju. Treće tretiranje je u rujnu. Količina škropiva ovisi o veličini palme, u prosjeku iznosi 20-25 litara po palmi. Tretiranje je potrebno provesti po lijepom i mirnom vremenu, naravno uz obavezno korištenje zaštitne opreme, savjetuje dipl. ing agronomije Zrinka Krpan-Buić. (J. ORLIĆ)

Povezane vijesti

• Osim pomlađivanja zgrade, i pločnik na kojemu su preko pedeset godina rasle umaške palme, doživio je regeneraciju
• KREĆE BORBA S BEŠTIJOM: Nova metoda zaštite palmi od agresivnih štetnika
• Palme na pulskoj rivi već 26 godina odolijevaju vremenu i bolestima UOČI POČETKA ZIME, DOBILE SU ZIMSKI OGRTAČ