Najveći problem Buzeta je taj što u zlatnim godinama kada smo po osnovu brdsko planinskog statusa godišnje uprihodovali više od 10 milijuna kuna nisu uređene barem dvije industrijske zone. Tempi pasati, prokomentirao je Kajin
Damir Kajin (Snimio Milivoj Mijošek)
Svega tjedan dana nakon što je preuzeo izvršne ovlasti, novoizabrani gradonačelnik Buzeta Damir Kajin, nezavisni na listi SDP-a, zbog kontakta s pročelnicom pozitivnom na koronavirus, završio je u desetodnevnoj samoizolaciji, do 24. lipnja. No to ga nije spriječilo da radi od kuće. Koliko je god to moguće, svoje obveze rješava telefonom pa je tako i za naš list prokomentirao stanje koje ga je zateklo u Gradu.
- Gradski proračun je prenapregnut. Jedno su lijepe želje, a drugo mogućnosti. Nitko nema prava dovesti u pitanje likvidnost grada. Naša misija mora biti da privučemo, točnije oslobodimo privatni kapital, te da dovedemo investicije, primjerice Hrvatskih cesta gdje Grad Buzet neće sudjelovati svojim novcem jer ga nemamo. Pustimo i priče o EU fondovima i nepovratnom novcu. Ti projekti se najčešće realiziraju po principu pola-pola. Za razvoj grada ključan je prostorni plan koji će poticati, a ne ograničavati, da se mogu graditi poslovne zgrade, mini hoteli,..., trgovački centri. U kolovozu Akrapović kreće s gradnjom nove hale na Mostu. To znači još petnaest zaposlenika, a, kroz porez na dohodak, novi prihod Gradu. Valter Majer, da ga nisu izbacili iz prostornog plana, već bi gradio halu od 50×25 metara. Ima interesa za mini hotele u Roču, Vrhu... Možda uskoro krene gradnja još jedne benzinske pumpe, trgovačkog centra. Sve bi to trebalo otvoriti nova radna mjesta. Upravo to nosi razvoj i puni proračun. Dječji vrtić, Dom za starije ..., bez kojih jedan grad ne može, imaju svoju cijenu, a novac se osigurava od onih koji su zaposleni. Tu je i fenomen minimalnih plaća i isplata na ruke. Na tu razliku se ne plaća porez na dohodak, a javne potrebe treba isfinancirati. Najveći problem Buzeta je taj što u zlatnim godinama, kada smo po osnovu brdsko-planinskog statusa godišnje uprihodovali više od 10 milijuna kuna, nisu uređene barem dvije industrijske zone. Tempi pasati, prokomentirao je Kajin.
Govoreći o investicijama, istaknuo je cestogradnju, prije svega zaobilaznicu Mala Huba - Verona, zahvat vrijedan 17,5 milijuna kuna, te dogradnju Doma za starije koju kroz EU projekt treba isfinancirati, a da se ne ugrozi likvidnost grada. Dogradnja košta 22 do 23 milijuna kuna, od toga 12 milijuna kuna osiguravaju EU fondovi. Avansom bi Buzet trebao dobiti oko 2,7 milijuna kuna, a sam bi trebao osigurati 11 milijuna kuna od kojih, za pola, Županija preuzima vraćanje kredita.
- Recimo da povrat ovih 5,5 milijuna kuna za Grad Buzet nije problem, ali ako bi morali financirati obvezu EU, pa makar poslije dobili taj novac, to je gotovo nemoguća misija. Da ne govorimo da će, kada u dograđeni dio Doma za starije smjestimo dvadesetak Buzećana i sufinanciramo im cijenu usluge, to Grad koštati još milijun kuna godišnje, upozorava Kajin.
Uvjeren je da je moguće financirati mali stadion s umjetnom travom, da je moguće konkurirati za mjeru 7.4.1. i izabrati između kuhinje u vrtiću, dogradnje Vatrogasnog doma i izgradnje tržnice. Kod tržnice, gradski komunalac "Park" mjesečno od zakupa dobiva 800 do 900 kuna, a investicija je teška 1,5 milijuna kuna.
- Za dvije godine, u idealnim okolnostima, mogla bi krenuti aglomeracija. To je investicija od 110 milijuna kuna. Njome bi mogli riješiti i parking u starom gradu jer bi se trebao graditi rezervoar, a na njemu bi mogli parkirat aute, ali tu su konzervatori koji možda našu potrebu ne prepoznaju. Ide obnova svoda crkve Sv. Bartola u Roču. Investicija kompletne obnove trajat će pet, šest godina. Hvala Ročanima što su sami platili obnovu svojih orgulja. Buzet ima 40 crkava. Mnoge su u derutnom stanju. Točno je da su vlasništvo biskupije, ali su i naša obveza. Možda krene i obnova fontane na Fontani, ali i to je investicija od 1,5 milijuna kuna, a za sada imamo 700.000 kuna. Samo nova radna mjesta, novi priliv dohotka, pokreće Grad Buzet, ističe Kajin.
Buzet je, podsjeća, teritorijalno najveća jedinica lokalne samouprave u Istri. Proteže se na čak 165 četvornih kilometara (Pula, primjerice, ima 50 četvornih kilometara, a Novigrad 24 četvornih kilometara). Buzetu treba pridodati i Lanišće s njegovih 144 četvorna kilometra.
- Naš teritorij je najzahtjevniji. Nismo slučajno dobili brdsko-planinski status. Zamislite samo organizirati prijevoz đaka do škole. I u moje vrijeme smo u Županiji govorili: kada riješimo Buzet, riješili smo Istru. Što reći o odvozu smeća, vršenju pogrebnih usluga, pomoći u kući, održavanju cesta. Sve to košta gradske tvrtke duplo više nego primjerice Vodnjan ili Umag, a cijene usluga su kod nas najmanje, kaže Kajin.
Novi buzetski gradonačelnik ustvrdio je da u Gradu Buzetu s najmanje novaca organiziraju daleko najviše sadržaja u Istri, na području kulture, sporta, glazbe, automobilizma... Gotovo sve amaterski. Možda se, kaže, može bolje, ali ne prihvaća tezu da se u lokalnoj samoupravi ne radi.
- Kada pogledate broj zaposlenih u drugim istarskim gradovima onda je naš broj zaposlenih, u odnosu na njihov, smiješan, a to se radi i za najniže plaće u Istri, napominje Kajin.
Fasade su bolna buzetska točka, međutim, kaže gradonačelnik, s pričuvom od 1,6 kuna po kvadratu ne može se ništa. S 3 kune po kvadratu moglo bi se puno više.
- Spremna su četiri projekta obnove fasada: pošta, zgrada iza škole, iza Konzuma; ide uređenje zgrade Geoprojekta. No, to po stanu, u slučaju Geoprojekta, iznosi nekih 30 do 40.000 kuna. To su danas privatne zgrade. Stanovi su kupljeni prije tridesetak godina. U njima uglavnom žive penzioneri koji imaju 70 i više godina i kojima je taj novac pravo bogatstvo. Istina, na grijanju-hlađenju stana bi se uštedjelo, stan bi bio vrjedniji na tržištu i to valja iskomunicirati s Buzećanima jer mnoge zgrade ni 40-50 godina od kupnje nisu imovinsko-pravno ni uknjižene, kaže Kajin.
- S druge strane, Grad potražuje 3,5 milijuna kuna, a gradski komunalac "Park" 1,8 milijuna kuna. Tog novca se Grad neće odreći. Moramo biti oprezni da ne ugrozimo poslovanje nekim velikim poslovnim subjektima, ali temeljem zakona i samoga Buzeta, taj novac nećemo opraštati, najavio je Kajin.
Na pitanje u kojoj su fazi razgovori o koaliciji između njegove liste SDP-a i Nezavisne liste Deana Prodana, kojom bi se dobila stabilna većina u Gradskom vijeću, Kajin odgovara kako su koalicije zahtjevne.
- Bez koalicije se Buzetom neće moći upravljati. Ako treba, dogovarat ćemo se i danju i noću. Dogovor uvijek ovisi o proračunskim mogućnostima. Jedna kriva odluka, a rekoh proračun je prenapregnut, može doći u pitanje opstojnost zaposlenika i usluge koje primaju građani. Tu ću se primarno oslanjati, ne na sud naše koalicije ili stav opozicije, lijepe želje građana, već dominantno na mišljenje onih koji najbolje poznaju proračun. Svidjelo se to nekome ili ne. Napadali me zbog toga ili ne, rezolutan je Kajin.
- Na lokalnoj razini nema ideologije. Mi želimo igrališta, još veći Vatrogasni dom, još veći Dom za starije, uređene šetnice uz Mirnu i tisuću drugih sadržaja i jasno, ne želimo ništa plaćati. Morat ćemo izabrati prioritete. Neke stvari ćemo dovršavati koje je Žulić započeo, neke ćemo realizirati na kojima ja radim, a neke će dovršavati netko nakon mene koje ćemo mi pripremiti. To je život. Oni koji misle 'sve ćemo pretumbati u Gradu, dovesti neke nove ljude', u zabludi su! Ja to neću raditi jer sam svjestan da bi to paraliziralo Grad. Taj posao je filigranski. On se ne uči na fakultetima, već se uči radeći ga na pojedinim mjestima i prateći legislativu. Uvjeren sam da radim u interesu Buzeta. Koliko dobro, vidjet ćemo. Uvjeren sam da su pročelnici kompetentni, da su direktori odgovorni i da rade na tome da sutra i njih netko naslijedi. Nadzorni odbori su druga stvar. To je politika i tu će doći do promjena, najavio je Kajin.
- U Buzetu se nije događala nekretninska preprodaja po principu 'kupim gradsko, urbaniziram, preprodam'. Jednostavno ništa se nije gradilo, sve je stajalo pa i korupcija. Konačno, što mi posjedujemo? Par hektara gradskih površina. Nešto ćemo aktivirati u zonama, a drugo čuvati za POS i stanogradnju mladih obitelji, da ostanu živjeti u svom gradu. Prostorni planovi su bit. Oni trebaju povući investicije. Znam da će neki pripremati podloge da bi projekt preprodali. Tu valja biti oprezan, ali bit je da ljudi dobro žive, da se radi, da grad ima koristi, da ulagači imaju interes, a od kuda netko dolazi, ako su mu ruke i kapital čisti, nebitno je, kaže Kajin.
U Buzetu umire osamdesetak ljudi godišnje. Rađa se između pedeset te pedeset i pet malih Buzećana. Do lipnja ove godine rodilo se samo 11 beba. Do kraja godine bit će ih maksimalno trideset. Jednako tako problem je što trećina svake generacije po završetku studija ostaje izvan Buzeta.
- Danas nas u Gradu Buzetu ima manje od 6.000, a pred deset godina nas je bilo 6.133. Nije poanta da mlada obitelj po djetetu dobije 2.000 ili 3.000 kuna, već da mlada obitelj, ako želi graditi kuću i živjeti u Buzetu, 400-500 kvadrata površine dobije za kunu po kvadratu, čvrstih je uvjerenja Kajin.
Kaže kako želi da suradnja sa Županijom bude barem onakva kakva će biti s državom. Ne vidi razloga da ne bude. Konačno i Buzet je Istra makar je uvijek, kada je bila riječ o povratu novca, bio na istarskoj margini. Možda se i to promijeni. - Naš realan proračun je 32,3 milijuna kuna, za razliku od obalnih gradova koji mogu potrošiti tri puta više novaca po stanovniku od Buzeta. To je kao da mogu osigurati tri puta veći standard od Buzeta. Imaju viši standard, ali ne tri puta veći što znači da mi u Buzetu radom, volontiranjem, skromnošću ipak nekako uspijevamo plivati tik do njih, zaključio je Kajin.
Komentirajući nedavno stradavanje mladića na Stazi sedam slapova, gradonačelnik Damir Kajin kaže da se dogodila tragedija, da je izgubljen jedan mladi život, zbog čega je obitelji izrazio saučešće. Međutim, dodaje, nije se dogodila tragedija zbog Staze sedam slapova.
- To je zlonamjerno rečeno. Staza sedam slapova je jedna iskrena, poštena i nadasve lijepa priča koja postaje okosnica buzetskog turizma. Buzetski turizam je adrenalinski, tu su paraglajderi, penjači, planinari, motoristi, automobilisti…, i tu je uvijek moguće da nešto pođe po zlu i na to valja računati, istaknuo je Kajin.