Na početku mandata već su je dočekale turbulencije. Gradsko vijeće nije konstituirano pa Pazin uskoro ide u nove izbore. Za prvi intervju Glasu Istre nova pazinska gradonačelnica Suzana Jašić primila nas je dan nakon obljetnice Rujanskih odluka kojoj je prisustvovao predsjednik Republike Zoran Milanović, a za koji će dan na istu temu nova svečanost, 25. rujan, državni spomendan i Dan Istarske županije.

- Što Vas je prvotno nagnalo za izravni politički angažman na lokalnoj razini kao gradske vijećnice unazad četiri godine, a onda sada i na kandidaturu za gradonačelnicu?

- Izrazito sam politična od najranijih dana. Stvarno volim politiku, jer je smatram plemenitom djelatnošću koju ljudi koji se bave politikom mogu nagrditi, ali i nadahnuti, ovisno o njihovim motivima i načinu rada. U organizacijama civilnog društva i građanskim inicijativama angažirala sam se devedesetih, a kad sam se iz Zagreba vratila u Pazin 2009. godine, bila sam sve nezadovoljnija načinom upravljanja gradom. Tu frustraciju sam dijelila sa sve većim brojem sugrađana koji su vapili za poštenom i uključivom politikom, vizijom i smjerom razvoja Pazina. U Pazinu mnogi žele doprinositi za grad i opće dobro i to je naš veliki potencijal. Dugo sam razmišljala o kandidaturi, dužnost je zahtjevna i često može biti nezahvalna, ovisi o tome gledate li je kroz prizmu osobne koristi i vlastite veličine ili kao mjesto gdje vi služite građanima. Dugo sam čekala, a onda sam shvatila da čekam samu sebe. To je ujedno poziv i ostalim građanima i građankama: ne postoje superheroji, vi ste ti koje ste čekali, angažirajte se!

Besmisleni PR projekti

- U ova protekla tri mjeseca s čime ste se prvim uhvatili ukoštac i što Vas je najviše iznenadilo prilikom preuzimanja nasljeđa prethodne gradske vlasti?

- Pitaju me jesam li pohvatala konce. Kad sam postala gradonačelnica, nisam se osjećala kao osoba koja je došla u nešto potpuno novo. Kao najaktivnija gradska vijećnica u prošlom mandatu, prateći i čitajući sve materijale te postavljajući brojna pitanja, već sam se s dosta toga upoznala. S druge strane, hvatanje konaca nikad ne prestaje, čak ni kroz više mandata i slažem se s gradonačelnikom Umaga Vilijem Bassaneseom, koji je u četvrtom mandatu, kad kaže da i on još uvijek uči. Učenje nikad ne bi trebalo prestati. Grad se bavi stotinama različitih pitanja i ne možete biti u svakom verzirani, a kako se i zakonodavstvo stalno mijenja, i vi se tome morate prilagođavati i nadograđivati. Zato od samog početka mandata nastojim razgovarati s pametnijima od sebe i učiti od njih. Što me iznenadilo? Trošenje proračunskih sredstava na vlastiti PR i besmislene PR projekte. U civilnom društvu iz kojeg dolazim mora se pravdati svaka kuna u projektu, a tako želim da bude i u Gradu, neovisno o tome radi li se o gradskim ili EU sredstvima, što su isto sredstva građana. Projekti moraju biti zaokruženi, smisleni i održivi. Primjerice, spominje se da odustajemo od izgradnje atletske staze i rekonstrukcije nogometnog igrališta na Gradskom stadionu što nije točno. Na pripremljen projekt zatražila sam mišljenje stručnjakinje koja je ustanovila da se na atletskoj stazi neće moći održavati natjecanja jer su borilišta preblizu jedna drugima. Pošto nema Gradskog vijeća nismo mogli ni prijaviti projekt na Program ruralnog razvoja i to nam je bila prilika da stanemo na loptu, uključimo struku, doradimo projekt, pa ga onda prijavimo kada bude prva prilika. Tako želim ubuduće raditi, da se uključi struka, da se procijeni ima li neki zahvat smisla i da se unaprijed zna kako će se i za koliko novca taj objekt održavati. Izgradnja nije problem, već mora postojati održivost i smisao nakon izgradnje.

- Koji su dosad Vaši prvi potezi?

- Primijetila sam da su tri gradska kredita (dom za starije, sportska dvorana, lokalna cesta) ugovorena u Privrednoj banci Zagreb po kamatama koje su trenutno previsoke. Zatražila sam da se pošalju upiti za ponude reprogramiranja kredita na pet banaka. Već nakon prvog upita dobili smo ponudu koja je za Grad Pazin mnogo povoljnija i možemo uštedjeti milijunske iznose. Čim se ustroji Gradsko vijeće idemo provesti tu uštedu. Osim toga, fascinirala me situacija s drugim tenkovskim hangarom u vojarni koji se trebao ukloniti za potrebe gradnje doma za starije. Umjesto da ga se prije početka izgradnje doma proda kroz javni natječaj, kao što se prvog prodalo kad su ljudi došli, razmontirali hangar i platili ga 70-ak tisuća kuna, sada se uklanjanje drugog hangara stavilo u troškovnik projekta izgradnje doma. Osim toga, u projektu je težina hangara krivo procijenjena, prilikom demontaže izvagana je gotovo 10 puta veća, što je bilo i realno, te je za razmontiranje i odvoz na odlagalište Grad izvođaču platio 310 tisuća kuna. Kad sam došla u Grad, tražila sam da se hangar pronađe i proda na javnom natječaju, što smo i učinili i zaradili 80-ak tisuća kuna, ali me užasno boli da smo izgubili tako značajnu svotu.

Sve je potrošeno

- Mnogo se u vrijeme izbora govorilo i o (ne)potrebnoj rekonstrukciji Parka istarskih velikana?

- Prethodno da nešto pojasnim jer ljudi povremeno spominju 11,3 milijuna kuna od prodaje zemljišta kod Petrola, sredstva koja ja nisam vidjela jer su dobrim dijelom rasprčkana za promociju bivše vlasti uoči svibanjskih izbora, pa je iz tih sredstava planirano tri milijuna kuna, kasnije i četiri, za rekonstrukciju Parka istarskih velikana, projekta koji sigurno nije bio prioritetan u odnosu na druge potrebe. Primjerice, na groblju na Starom Pazinu nema više niti jednog slobodnog ukopnog mjesta, a godinama se znalo da će se to u jednom trenutku dogoditi i umjesto proširenja groblja ili ulaganja u vrtić, vi ulažete milijune u park i fontanu. Nadalje, za plaćanje beskamatnog zajma i dugove dobavljačima iz spomenutih sredstava potrošeno je 4,7 milijuna, a za asfaltiranje nerazvrstanih cesta tijekom kampanje uzeto je 2,7 milijuna kuna. Za dokumentaciju projekta autobusnog kolodvora ostavilo se još dodatnih 0,8 milijuna kuna. I, evo, ostalo je na raspolaganju 90 tisuća kuna za sufinanciranje uređenja parka za koji je LAG odobrio sredstva. Dakle, sve je potrošeno. To mi je još uvijek nepojmljivo. Istodobno se ruši strop u vrtiću, četiri grupe djece moraju na alternativni smještaj u vojarnu, a sve zato jer se u "donji" dječji vrtić nije ulagalo desetljećima. Prioritet trošenja gradskih sredstava nije trebao bio reizbor gradonačelnika (Renata Krulčića op.n.), jer nitko od nas nije pretplaćen da bude na toj funkciji, nego su to potrebe građana. Mi smo grad s malo novca, ali i kasnije kad nam proračun naraste, moramo stalno razmišljati kako da ih najodgovornije i najučinkovitije potrošimo. Grad smo koji puca po šavovima jer potreba ima na apsolutno svakom koraku: od dotrajalih šahtova, odronjenih cesta, dotrajalih gradskih stanova i prostora čiji se stropovi također urušavaju, do kulturnih ustanova koje jedva spajaju kraj s krajem, a preživljavaju samo zato što se ljudi koji tamo rade nevjerojatno trude. Isto se tiče i udruga i sportskih klubova i tako dalje… I onda je poanta da sredstva pažljivo raspoređujete, a ne da ih trošite na sulude stvari. Ili rubne stvari, poput potpisivanja ugovora s medijima u siječnju za praćenje rada gradonačelnika, ponovo zbog kampanje, što sam većim dijelom razvrgnula u lipnju pa sad, što sam i predvidjela, trpim napade. Ili odluke da, pored osobe za komunikaciju s javnošću u gradskoj upravi, gradonačelnik u ime Grada u predizborno vrijeme potpisuje ugovor s Uslugom da njihova zaposlenica dio radnog vremena radi za potrebe društvenih mreža gradonačelnika. Ili naručene 3D vizualizacije projekata, poput stijene za penjanje, koje su završile u predizbornoj brošuri IDS-a, što su građani platili 25 tisuća kuna. To se zove zloupotreba javnih resursa.

- U kojoj su fazi pojedini započeti gradski projekti?

- Južna gradska zaobilaznica je projekt Hrvatskih cesta. Već drugi dan mandata sam otišla ondje i poslušala stanovnike koji su bili opravdano zabrinuti zbog brojnih potencijalnih sigurnosnih prometnih rizika na prometnici. Održali smo konstruktivan sastanak s predstavnicima Hrvatskih cesta i dogovorena je semaforizacija raskršća kod Lindarskog križa te druge prilagodbe koje se tiču bolje vidljivosti i sigurnosti na nekoliko drugih točaka. Neizmjereno sam zahvalna građanima na reakciji, strpljivosti i argumentiranosti, ali i HC-u na spremnosti da uđe u još jedne izmjene građevinske dozvole, i to je sad u procesu. Što se parka tiče, tamo je bio napravljen masakr nad starim stablima, spasili smo što se spasiti dalo. Odustali smo od gradnje ugostiteljskog objekta, jer smo nakon konzultacija s građevinarima i urbanistima došli do zaključka da mu u tako malom parku nije mjesto. To je naš mali Zrinjevac, a kafića uokolo, kad se već uklonio naš kultni kafić Jano, ima dovoljno. Javni zahod je potreban, međutim, da smo ga ostavili gdje je predviđen, nagrđivao bi pogled u park. Htjeli smo ga izmjestiti na nižu lokaciju, međutim, građani se nisu složili i dali su argumente koje smo uvažili pa smo taj javni sadržaj odlučili razmotriti kad prođe gužva s Gradskim vijećem i proračunom. Prva faza obnove parka bit će gotova ovih dana. Vrlo brzo ćemo u drugoj fazi na mjestu ugostiteljskog objekta postaviti klupe i javnu špinu, a u trećoj će se, kroz par mjeseci, urediti šetalište kraj parka i tek će onda cjelina biti zaokružena.

Zainteresirani investitori

- Kako napreduje starački dom i hoće li ga kad bude gotov Grad Pazin moći financijski izdržavati?

- Na gradilištu ide sve kako treba i u zadanim rokovima. Neće se samo Pazin naći u problemu nakon izgradnje doma. Postoje državni domovi koji imaju pristupačnije cijene, međutim, od 2013. više se ne grade novi, a potrebe su velike. Zato su neki gradovi, od kojih i neki u suradnji sa županijom, pokrenuli njihovu izgradnju. I kao vijećnica sam se bojala situacije da u proračunu nećemo imati dovoljno sredstava za financiranje pogona i kadrova te sufinanciranje smještaja i da će usluga biti preskupa za građane, što me zabrinjava jer bi domovi za starije i nemoćne morali biti dostupni svima, pa i onima s najnižim prihodima. Ali sad ne treba očajavati, već pokušati sve što se može. O tome problemu, kojemu moramo pristupiti zajednički, pričala sam na sastanku sa županom Borisom Miletićem, budući da se u Istri trenutno grade dva doma, a tri se proširuju. S tom temom pokušavam upoznati i središnju vlast, svuda o tome razgovaram, jer smatram da svi građani imaju isto pravo na taj oblik socijalne usluge. Isti je problem i s predškolskim odgojem za koji smatram da bi se trebao potpomagati putem decentraliziranih sredstava poput osnovnog školstva, jer vrtići i jaslice danas više nisu nadstandard, već pravo, a vrtići i jaslice s dovoljnim brojem mjesta iznimno su važan element roditeljstva i gospodarstva, dakle razvoja lokalne zajednice i veće kvalitete života građana, čemu bi država i trebala služiti.

- Uoči izbora bila je najavljivana izgradnja dvaju trgovačkih centara. U kojoj je to fazi sada?

- Što se tiče prvog, tu je parcelu u najužem centru Pazinu građevinska tvrtka "Vladimir Gortan" namjeravala prodati Plodinama. Otkad sam za to saznala početkom godine, nisam mogla doći k sebi da je itko pomislio da je hangar od 2.000 kvadrata nešto što treba staviti u centar Pazina. Nemam ništa protiv trgovačkih centara, ali smatram da im je mjesto na periferiji, pogotovo kod malih gradova. U centru je potrebno graditi stanove te javne i poslovne sadržaje. Dat ću sve od sebe da to tako i bude. Što se tiče velikog trgovačkog centra u Novom naselju, razgovarala sam s investitorima, pružili smo potrebnu podršku i trebali bi početi graditi u drugoj polovici sljedeće godine. U međuvremenu sam razgovarala s još nekoliko investitora koji su zainteresirani za Pazin te mi se čini da bi se sljedeće godine moglo otvoriti nekoliko gradilišta.

- Od nasušnih potreba s obzirom na to da je velik broj djece ostao neupisan u dječje vrtiće i jaslice najavili ste da Vam je u planu hitna izgradnja novog vrtića.

- Danas nam na području Grada Pazina nedostaje kapacitet za osam odgojnih skupina. Imamo četiri skupine u egzilu, u neprikladnim prostorima bivše vojarne, a u isto vrijeme još četiri skupine djece su ostale neupisane. Kao roditelja i dugogodišnju članicu upravnog vijeća vrtića, kad god sam pogledala nekog roditelja neupisanog djeteta u lice, bilo mi je iznimno teško jer znam što znači neupisati dijete u vrtić. Što, dakle, poduzimamo? Zajedno s aktivnim MO Trviž dugo se priprema projekt dogradnje škole i izgradnje vrtića jer je dobro da Trviž postane snažniji centar s javnim uslugama koji će tako poduprijeti i revitalizaciju naselja u blizini, poput Kašćerge i Zamaska. Izgradnju vrtića u Trvižu očekujemo za koju godinu, međutim, u samom Pazinu nam vrtić treba što prije. Kapitalni objekt se ne gradi imajući u vidu samo sadašnje potrebe i koji ćemo za pet godina ponovo nadograđivati. Stoga smo se usuglasili da se krene u izgradnju dječjeg vrtića za deset grupa, čime bismo riješili problem kapaciteta vrtića i jaslica u Pazinu za, nadam se, idućih desetak godina. Nalazit će se na sadašnjoj livadi ispod Novog naselja. Naime, prema urbanističkoj studiji koja se trenutno izrađuje, ondje se planira novo naselje koje smo nazvali Novi Pazin. Na tom području od benzinske postaje Petrol do Foškići želimo strateški i urbanistički pažljivo razvijati Novi Pazin. Ondje bi se u budućnosti vjerojatno gradila i škola, razvijale bi se javne površine, tržnica, stambene zgrade i obiteljske kuće. Bio bi to u budućnosti drugi pazinski urbani centar. Inače, radit ćemo i prometnu studiju jer promet i parkirališta predstavljaju veliki problem. Neki kažu da se Pazin "u rupi" nema gdje širiti s čime se više ne slažem, jer to ovisi o dobro osmišljenim novim prometnicama koje određuju smjer širenja grada. Da zaključim, paralelno radimo na "gašenju požara", na potezima koji su potrebni u nekoliko idućih godina, te na dugoročnim, strateškim projektima.

Velebni kolodvor

- Što je s planom o novom autobusnom kolodvoru?

- Novi autobusni kolodvor je potreba Pazina, ali treba biti realno isplaniran. Stoga bih htjela dekonstruirati famozni projekt planiranog velebnog kolodvora od 50 milijuna kuna koji je rascjepkan na pet potprojekata: šetalište, parkiralište, zgradu i dva kružna toka. Jedini projekt koji je spreman za prijavu je šetalište, ali ima jedan problem. To je projekt koji predviđa sječu svih stabala na šetalištu. Kao vijećnica sam se protiv toga pobunila još u siječnju kad sam shvatila što u njemu piše. Naravno da taj potprojekt u takvom obliku ne može ići. Sva četiri druga potprojekta nisu gotova. OK, parkiralište bi se brzo riješilo, međutim, glavna je zgrada autobusnog kolodvora bila zamišljena vrlo grandiozno. Izgleda kao ogroman nasukani kit u kojem je bio zamišljen suteren, prizemlje i prvi kat s velikim ulazima, hodnicima, velikim staklenim površinama. Dakle, nešto što je dimenzionirano za, primjerice, Rijeku. S obzirom na autobusni promet Pazina, pa i uz projekcije njegovog povećanja, to je preogromna i preskupa zgrada. Bivši gradonačelnik je kasnije djelomice uvidio svoju pogrešku pa se odustalo od prvog kata. Ali to je i dalje preveliko. Kada su mi prezentirali taj projekt, cijelo sam se vrijeme pitala tko će to čistiti i održavati i nije li ta sredstva potrebno bolje utrošiti. Neodrživo i neučinkovito. Tu su potom i dva potprojekta kružnih tokova koji s pothodnikom, o čemu imam i svoje zagrebačko ne baš dobro mišljenje, zajedno koštaju skoro deset milijuna kuna, mnogo više od projekta jedne od najgorih cesta na Pazinštini Ciburi-Ježenj. E sad, ako bi se zgrada planiranog kolodvora i izgradila, dok se ne izgrade kružni tokovi, ona se ne bi mogla koristiti. Taj je projekt pomalo montipajtonovski.

- Ali, koliko se sjećam, čitav bi taj projekt u potpunosti bio financiran putem natječaja Ministarstva prometa. Ok, i to su novci poreznih obveznika.

- Trebao je biti neki natječaj koji nije izašao, a gradski je proračun u međuvremenu lakši za 2,5 milijuna kuna koliko se dosad potrošilo na pripremu dokumentacije. No, da je Ministarstvo u cijelosti financiralo kolodvor, takva bi zgrada svejedno bila preveliki teret za gradski proračun. Nije poanta samo dobiti novce, nego što nakon toga. Ako imate velebno zdanje s hodnicima i staklenim površinama, a pritom želite da to bude održavano, onda morate predvidjeti i sredstva, a smatram da Pazin ima važnijih prioriteta. Dakle, to je hiperprojekt koji nije utemeljen na potrebama Pazina. Da se razmišljalo racionalno, već smo mogli imati novi kolodvor koji pristaje našim potrebama i kapacitetima, a 2,5 milijuna bilo bi korisnije utrošeno.

- Koja su Vam tri prioritetna projekta tijekom idućeg gradonačelničkog mandata?

- Prvi nam je rješavanje problema vrtića da svi u ovom gradu imaju gdje kvalitetno, u skladu s državnim pedagoškim standardima, smjestiti djecu. Drugo je stanogradnja, jer oni koji se žele odseliti od roditelja ili se doseliti u Pazin nemaju gdje. Trenutno se gradi jedna stambena zgrada na mjestu bivše Purisove uprave, a od različitih investitora imamo u najavi još dva takva projekta. Mislim da se tu situacija mijenja nabolje. Naravno da nećemo zaboraviti ni POS za koji razmatramo nekoliko lokacija, a tu je najvažniji preduvjet postojanje infrastrukture, što ubrzava njenu realizaciju. I treće, gospodarstvo. Imamo nekoliko gospodarskih zona i sve su privatne. Kada investitori od Grada traže parcelu i priključke, vrlo mi je neugodno što im nemamo što ponuditi, pripremiti i kazati dođite, dobrodošli ste, vaša hala može biti tu. Trenutno razmatramo jednu gradsku parcelu koju bismo namijenili i uredili za poduzetničku zonu, a u dugoročnim nam je mislima i dio poligona na Lindaru u državnom vlasništvu koji će otvaranjem zaobilaznice dobiti sjajnu perspektivu. Naglasak također stavljamo na ulaganje u dokumentaciju za EU fondove, ali i ulaganje u ljude. Ponovo ću otvoriti kolektivno pregovaranje jer nismo konkurentan ni poželjan poslodavac, a nama trebaju stručni, motivirani i marljivi ljudi.

Kriva politika

- Dosadašnji gradonačelnik Renato Krulčić u posljednjem intervju je kazao da mu smeta vaša osobna ili stranačka isključivost prema IDS-u, da je stranačka središnjica Možemo! u Zagrebu kumovala tome da ne dođe do suradnje u Gradskom vijeću, što je posljedično dovelo do novih, nepotrebnih izbora. Što bi odgovorili na to?

- Ovo je vezano za narativ IDS-a kojem je uvijek kriv Zagreb. Stranačka središnjica u Zagrebu nije odlučila što mi trebamo raditi u Pazinu ili u Istri. Mi koji živimo tu smo ti koji znamo kakva je situacija na terenu i o tome smo razgovarali s Vijećem stranke koje okuplja sve podružnice širom zemlje. No, dosad se nije dogodilo da Vijeće stranke nije podržalo prijedlog podružnice s terena, jer smo imali dobre argumente. Prvo, želim podsjetiti da sam dobila izbore na politici koja je potpuno suprotna od politike IDS-a. I drugo, želim biti vjerodostojna. U Gradskom vijeću smo dobili četiri vijećnika na račun nezadovoljstva dosadašnjom vlašću IDS-a i promjena koje želimo provesti. Da smo ušli u dogovor s IDS-om oko podjele funkcija, izgubili bismo vjerodostojnost. Ne samo pred građanima, već i pred samima sobom. To što IDS sa šest vijećnika nije mogao dobiti sedmi glas za većinu u Vijeću govori o njima i njihovom koalicijskom potencijalu. Dakle, nitko nije htio ići s njima. To govori što ljudi misle o njihovoj politici. Mi smo i prije drugog pokušaja konstituiranja Vijeća bili odustali od svoje kandidatkinje za predsjednicu Vijeća i ponudili predsjedničko mjesto nezavisnom Željku Mraku za kojeg smo smatrali da jedini može dobiti većinu, ali nije prihvatio. Bili smo apsolutno spremni na odricanje od bilo kakvih funkcija. Posljednja je sjednica završila tako da smo ponudili mjesto predsjednika Borisu Demarku (SDP), ali je IDS pri glasanju bio suzdržan, pri čemu nije ponudio svog kandidata. Dakle tko je izazvao izbore? Onaj koji je s te sjednice izašao sa smiješkom, a to su bili oni. Mi smo bili prilično zabrinuti i tužni, ali ne zbog toga jer se bojimo, dapače, već zbog toga jer sam ja kao izvršna vlast bez Gradskog vijeća dijelom zakočena.

- Hoćete li na nove izbore za Gradsko vijeće 3. listopada ići s istom listom?

- Moj zamjenik Družeta i ja nećemo biti na listi jer to je lista za Gradsko vijeće, a mi ne možemo biti vijećnici i smatramo kako ne bismo trebali dovoditi birače u zabludu da zaokružuju moje ime kao nositeljice liste. Idemo pošteno, pa makar i na vlastitu štetu. Dakle, bit će promjena na listi. Želim dobiti većinu u Gradskom vijeću, jer smatramo da ćemo time dobiti vjetar u leđa, ne samo moj zamjenik i ja, već i Grad Pazin. Nadam se da će građani prepoznati da je u ovom mandatu potrebna stabilnost i fokusiranost. Dobrodošla je kritika kroz Gradsko vijeće. Dapače, ona će nas tjerati da budemo kvalitetniji i bolji, a ono što ne želim je opstrukcija. Bez obzira na izjave IDS-a o konstruktivnosti, bojim se da su se stvari otpočetka kretale u smjeru destrukcije jer su bili zaprepašteni gubitkom vlasti. Sami su mi rekli da se tome ni u snu nisu nadali.

- Što u slučaju da ne uspijete sakupiti sedam vijećnika? Bit ćete prisiljeni na suradnju s IDS-om.

- Kad se Gradsko vijeće konstituira, surađivat ćemo sa svim strankama, ali gledajući svaki projekt zasebno u korist grada i građana. Ali prilikom konstituiranja mora biti jasno što je većina, a što je manjina. S IDS-om sigurno nećemo formirati većinu. Ili ćemo je formirati mi s drugim akterima ili će to napraviti IDS. Ne zato što sam a priori protiv IDS-a, već zato jer IDS mora pokazati i dokazati da je svjestan svojih pogrešaka i krivo vođene politike. Moraju pokazati da se mijenjaju, a u ovom trenutku nisam sigurna da je to na djelu i da njihovi ljudi koji izlaze u medije pokazuju tu vrstu samokritičnosti. Mislim da kolektivno nisu osvijestili dubinu i razloge svojih problema.

Povezane vijesti

• PAZINSKA GRADONAČELNICA OBIŠLA NIZ GRADSKIH NEURALGIČNIH TOČKI: Jašić obišla obilaznicu, Dom zdravlja i bivšu Istraplastiku u kojoj su tone otpada
• Pazinska gradonačelnica Suzana Jašić: Financijska situacija je izuzetno teška, tako da ćemo i u ovoj godini nastaviti voditi računa da NE PROIZVEDEMO JOŠ VEĆI MINUS
• Suzana Jašić: "Sjever i unutrašnjost Istre drže leđa obali. Nema daljnjeg održivog razvitka ako se Istra ne počne sagledavati kao cjelina"