Građani imaju mogućnost dati svoj glas, sugestiju, mišljenje, prijedlog ili sve što smatraju da je važno prilikom izrade plana urbane mobilnosti, odnosno dokumenta kojim se strateški definira gradski promet do 2030. godine. Jer upravo se ovaj plan ovih dana izrađuje.
Javni prijevoz i parkirališta
Nakon što je gradonačelnik Boris Miletić donio odluku o početku postupka strateške procjene utjecaja na okoliš za Plan održive mobilnosti grada Pule, kojeg provodi gradski Upravni odjel za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu, Grad Pula je u ponedjeljak raspisao Poziv za uključivanje javnosti u određivanje sadržaja strateške studije za Plan održive mobilnosti grada Pule. Nositelj izrade Plana je PNZ svetovanje projektiranje d.o.o., na temelju ugovora o obnovi autobusnog voznog parka, kojeg su sklopili Grad Pula i Europska banka za obnovu i razvoj. Ugovor o izradi ovog plana potpisan je između Grada Pule i EBRD-a, odnosno odabranog izrađivača PNZ svetovanje, u prosincu prošle godine, a tada je iz PNZ-a najavljeno da će plan biti i izrađen do ovog ljeta.
U pojašnjenju poziva građanima da se aktivno uključe u određivanje sadržaja navodi se da je Plan održive urbane mobilnosti inovativni način planiranja gradskog prometa koji na održivi način zadovoljava ponajprije potrebe ljudi. Ciljevi takvog planiranja prometa su: pristupačnost odredišta i usluga, povećanje sigurnosti u prometu, smanjenje emisija stakleničkih plinova i potrošnje fosilnih goriva, očuvanje i unaprjeđenje privlačnosti gradskih prostora, povećanje kvalitete života, zdraviji okoliš i smanjeni štetni utjecaj na zdravlje građana.
Postizanje ovih ciljeva predviđeno je kroz provođenje sedam aktivnosti u fazi izrade plana. Prva je priprema transportnog modela koji će se koristiti kao osnova za određivanje čitavog plana mobilnosti te povećanje broja putnika u javnom prijevozu. Zatim slijedi planiranje da sustav prijevoza bude dostupan i svima na raspolaganju tako da urbani javni objekti, uključujući i javni prijevoz, mogu pružati sveobuhvatne usluge. Treća aktivnost je povezivanje javne infrastrukture i sustava parkiranja uz javni prijevoz, a potom slijedi osmišljavanje praćenja i upravljanja sustava upravljanja prijevozom (ITS-Inteligentni transportni sustavi), te implementacija suvremenog informacijskog sustava za putnike baziranog na višenamjenskim gradskim karticama koje služe i kao vozne karte. Usto se namjerava planirati mreže biciklističkih staza u gradu i sustava javnog servisa prijevoza biciklima te razviti mreže nemotoriziranog i intermodalnog prijevoza. Na koncu, namjera je izraditi paket mjera, odnosno program faznih investicija za razdoblje 2017. – 2030.
Javnost može dostaviti mišljenje i prijedloge na sadržaj strateške studije. Mišljenja se dostavljaju u pisanom obliku na adresu nadležnog tijela i to u roku od 30 dana od dana objave (do 26. lipnja). Prije donošenja odluke o sadržaju strateške studije, nadležno tijelo razmotrit će pristigla mišljenja i prijedloge javnosti, tijela i/ili osoba, a u svrhu usuglašavanja mišljenja o sadržaju strateške studije i utvrđivanja konačnog sadržaja strateške studije, Grad Pula će organizirati konzultacije, koje će se održati 20. lipnja od 15 do 16.30 sati, u Gradskoj palači.
Preduvjet za sredstva iz EU
Plan održive urbane mobilnosti ima za cilj iskoristiti ITU mehanizam, novi alat Europske unije dostupan tijekom razdoblja provedbe programa iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), a Gradu Puli je kroz ITU mehanizam dodijeljeno 30,6 milijuna eura za sufinanciranje kapitalnih ulaganja i u javnom gradskom prijevozu, odnosno nabavku novih autobusa na prirodni plin i izgradnju punionice. Strateški dokument trebao bi omogućiti predviđanje operativnog razvoja urbanog prometa i mobilnosti u Puli do 2030. godine i kao takav predstavlja osnovu i preduvjet za dobivanje sredstava iz Europskih fondova. Jasno je stoga da će Plan održive urbane mobilnosti postati temeljna točka budućih ulaganja i intencija Plana je skratiti vrijeme čekanja u prometu, ali i samog prometovanja, pogotovo jer Pula ima velike razvojne potencijale u bivšim vojnim zonama koje će se, kad-tad, staviti u funkciju, a vjerojatno će biti u funkciji turizma. A to onda definitivno znači još veću prometnu frekventnost. (G. ROJNIĆ)