"Sve se više prepoznaje dobrobit konoplje za zdravlje", reći će Tomislav Zornada iz istoimenog ročkog OPG-a, inicijatora, i uz Udrugu Hum, suorganizatora Festivala industrijske konoplje, jedinog takve vrste u Hrvatskoj, koji se, nakon dvogodišnje korona pauze, u svom šestom izdanju održao u Humu, najmanjem gradu na svijetu. Proizvođači konoplje, dodat će Tomislav, zbog ekstremne su suše tek djelomično zadovoljni ovosezonskim prinosima. Tamo gdje se konoplja navodnjavala prinosi su dobri, ali su zato drugdje, na žalost mali. Pa ipak dostatni da se nastavi kontinuitet proizvodnje proizvoda od konoplje: ulja, brašna, čaja, sjemenka, keksa, krema...

Uz Tomislava Zornadu čiji se nasadi konoplje protežu na oko šest hektara površine u okolici Roča, u Hum je došao još jedan sajamski veteran koji je na Festivalu konoplje od samih početaka. Nikola Prenc iz istoimenog OPG-a iz Tomičini, Općina Tinjan, zasijao je oko dva hektara industrijske konoplje, no ni za njega sezona nije bila baš najbolja.

Pivo s konopljom

Tvrtka Hemp Histrica uvrstila se među "debitante" humskog sajma, neovisno što se proizvodnjom konoplje bavi već nizom godina. Suhomesnati proizvodi od mesa boškarina i konoplje novi su istarski gastronomski adut upravo zahvaljujući ovoj firmi iz Murari kod Motovuna koja ga je razvila u suradnji s AZRRI-jem. Lani su zasijali konoplju na oko 18 hektara, ove godine nešto manje jer su se odlučili za još dvije kulture, uz ostalo kamilicu, pa su pod konopljom imali oko 7,5 hektara površina.

Mala buzetska craft pivovara "Bruman", u prijevodu dobar, radišan, vrijedan, specijalno za humski sajam proizvela je pivo s konopljom.

- Za ovu priliku napravili smo vrlo malu količinu piva s konopljom. Vjerojatno ima različitih metoda, a mi smo u svoju standardnu recepturu dodali prepečene sjemenke industrijske konoplje. Još bi dorađivali recept, ali za to jednostavno nije bilo vremena, rekao je Dragan Kranjčić.

Proizvođači konoplje u Hrvatskoj, u zadnje vrijeme najviše su se okrenuli CBD-u i proizvodnji vrhova, konopljinog cvijeta za CBD jer je to najisplativije. Za sada nitko nema stroj za preradu same stabljike koja se može koristiti u graditeljstvu, no i to bi se moglo uskoro promijeniti. Goran Hudec iz Zagreba proizvodnjom konoplje bavi se tri godine, nasadi su mu u Donjoj Kupčini, i kaže da je u Hum primarno došao da se poveže s drugim proizvođačima.

- Osnovali smo zadrugu, Zadružnu konopljaru, s ciljem da prerađujemo, odnosno obrađujemo stabljiku konoplje čime se u ovom trenutku u Hrvatskoj nitko ne bavi. U planu je proizvodnja građevinskih materijala koji se baziraju na konoplji. Ekološki su zdravi, a s druge strane izuzetan izolacijski materijal. Doći će do punog izražaja sada kada ljudi shvate koliko košta grijanje i što znači kvalitetna izolacija, uvjeren je Goran Hudec.

Izmjene zakonske regulative 2019. godine pojednostavile su i olakšale uzgoj industrijske konoplje. Od tada je moguće koristiti cijelu biljku u industrijske svrhe, u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva. Uveden je pojam industrijska konoplja pod kojim se podrazumijeva podvrsta konoplje (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 posto i manjim, čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije.

Specijalizirana smotra industrijske konoplje dobar je način za promociju konoplje i njenih prednosti, ali i za degustaciju drugih domaćih proizvoda. Svoje štandove imali su i proizvođači meda i vina. Na štandu Vinarije Coslovich, Jasmina Blagonić rodom iz Huma, predstavljala je paletu vina, među njima ljetna vina, svježu malvaziju, Cuvée Blanc i Rosé Teran.

Biljka s puno potencijala

Predavanja o konoplji i njenim dobrobitima održali su Dean Herenda, aktivist za prirodno i holističko samoliječenje, te Tanja Bagar, ravnateljica i u tom svojstvu predsjednica Stručnog vijeća Međunarodnog instituta za kanabinoide. Bagar je diplomirala na studiju mikrobiologije na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani i za svoj rad dobila Prešernovu nagradu. Poslijediplomski studij nastavila je na Medicinskom fakultetu u Ljubljani, gdje je doktorirala iz područja biomedicinskih znanosti.

- U Europi imamo kompleksnu regulativu. Puno toga nije regulirano na način na koji bi željeli i što se tiče uzgoja konoplje, ali i dostupnosti kanabinoida pacijentima. U botanici kažemo da imamo samo jednu konoplju, Cannabis sativa L., koja se može razlikovati samo po svojevrsnom "kemijskom otisku". Godinama unazad dijelili su je na industrijsku konoplju, na medicinsku…, međutim sada vidimo da ta podjela nije znanstveno utemeljena, već je to jedna biljka koja se može razlikovati po postotku THC-a i CBD-a. Konoplja koju možemo uzgajati u Europi na poljima i koja može sadržavati do 0,2 posto THC-a ima jako puno potencijala. Sjemenke i ulje primjerice imaju odličan sastav esencijalnih masnih kiselina, omega 6 i omega 3 spojeva, nabrojat će Bagar te dodati da je edukacija o prednostima konoplje vrlo bitna jer još uvijek ima jako puno mitova.

- Još uvijek nosimo taj teret iz vremena prohibicije da je konoplja nekakva biljka zla, droga koja vodi u ovisnost, u svijet kriminala, a već sada znamo da tome apsolutno nije tako, reći će Bagar, stručnjakinja koja se bavi mikrobiološkim aspektom, staničnom biologijom, biokemijom i molekularnom biologijom u vezi s endokanabinoidnim sustavom i djelovanjem kanabinoida te laboratorijskim analizama proizvoda od konoplje.

Pola litre konopljinog ulja - 50 kuna

Na Festivalu konoplje u Humu za pola litre konopljinog ulja trebalo je izdvojiti 150 kuna, kilogram proteinskog brašna 70 kuna, pola kilograma sjemenki 50 kuna, vrećicu čaja 30 kuna. Ulje je dobiveno hladnim prešanjem sjemenki konoplje, kojih za litru ulja treba, ovisno o vrsti, preraditi između 25 do 30 kilograma. Trenutno je najtraženije upravo ulje konoplje. Konzumira se jedna do dvije jušne žlice dnevno, ujutro natašte i navečer prije spavanja.

Povezane vijesti

• Župana Kristjana Blagonića izbrali uz pomoć Boga i raboša
• Industrijska konoplja je biljka s bogatom poviješću i svijetlom budućnošću
• U najmanjem gradu na svijetu bira se župan na leto dan. No to nije sve