Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodovaca dr. Iva Tomić s kojom smo razgovarali o nepovoljnim gospodarskim prilikama uzrokovanim korona pandemijom svakako ne spada u red slatkorječivih analitičara. Dr. Tomić jasno kaže da se s koronom mora živjeti i raditi, nipošto ne „plesati“, te upozorava da se turistički sektor kao glavni pokretač gospodarstva još nije počeo pripremati za 2021. godinu koju već spremno čekaju konkurentska sredozemna gospodarstva.

- Koliku je ekonomsku štetu hrvatskom gospodarstvu načinila pandemija covida? Može li se to financijski izračunati ili će se vidjeti kroz cjelokupni pad BDP-a u 2020. godini i kasnije?

- Vidljivo je da je u prvih devet mjeseci ukupna gospodarska aktivnost (BDP) pala više od 8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine dok se, s obzirom na cijelu situaciju, do kraja godine očekuje pad i do 10 posto. Pandemija je poslodavcima prouzročila i nove troškove koji se tiču preventivnih mjera zaštite pa je tako HUP nedavno izračunao da dodatne mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika u doba pandemije - fizičke barijere, viziri, maske, dezinficijensi, kamere i slično - premašuju iznos od 800 milijuna kuna. Međutim, učinci pandemije će se u gospodarstvu svakako osjetiti i u narednom razdoblju, prije svega u 2021., ali i godinama što slijede. Naime, uz izravne učinke poput pada prihoda ili dobiti, tu je i puno neizravnih koji se tiču, primjerice, neugovaranja novih poslova koji bi vjerojatno bili ugovoreni da nije bilo pandemije, ali i različitih načina otplate javnog duga nastalog zbog zaduživanja Vlade da bi sanirala posljedice pandemije što će se svakako reflektirati i na ostatak gospodarstva.

Tržište rada

- Kako ocjenjujete poslovanje turističkog sektora u korona godini i je li se tu izvukao profit koji će i malim i srednjim tvrtkama omogućiti život do naredne sezone?

- Iako je sezona bila bolja od očekivanog, to je daleko od dobroga. Pogotovo za male i srednje tvrtke, za koje je i u drugim djelatnostima prisutno da, u odnosu na velike sustave, imaju manje zaliha i općenito manje vremena mogu izdržati bez prihoda. Rezultati turističke sezone se uvelike reflektiraju i na kretanje ukupne gospodarske aktivnosti, pa je tako unatoč relativno povoljnoj sezoni u razdoblju srpanj-kolovoz, barem u odnosu na očekivanja, hrvatski BDP i u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine pao dvoznamenkastih 10 posto. Naime, uz turizam se vezuju i mnoge druge djelatnosti – od poljoprivrede, preko prehrambene industrije i prometa do industrije zabave – te su i mnoge od tih djelatnosti zabilježile značajan pad poslovanja. Uspjeh ili neuspjeh turističkog sektora se, prvenstveno preko prihoda od PDV-a, odražava i na situaciju u proračunu. Međutim, to trenutno nije samo hrvatski problem nego se i sve druge zemlje kojima je turizam bitna grana gospodarstva suočavaju sa sličnim problemima. Primjerice, prema podacima koje je prošli tjedan objavio Eurostat, od siječnja do rujna 2020. broj noćenja u objektima turističkog smještaja na razini EU pao je za 49 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., s time da je najveći pad zabilježen upravo u mediteranskim zemljama: od -75 posto u Grčkoj, preko -68 posto na Malti, -67 posto u Španjolskoj i -60 posto u Portugalu, pa do -54 posto u Hrvatskoj i -51 posto u Italiji. No, ono što razlikuje ove druge zemlje od Hrvatske jest to da većina njih ima pripremljen plan oporavka za 2021. sa specifičnim mjerama usmjerenima upravo na sektor turizma, dok u Hrvatskoj takvo što još uvijek nismo vidjeli.

- Može li gospodarstvo preživjeti uz državnu pomoć kakvu imamo sada?

- Statistika tržišta rada za sada je relativno povoljna, barem ako je promatramo u kontekstu velike zdravstvene i ekonomske krize. Naravno da lockdown, odnosno ograničavanje ili potpuno onemogućavanje rada poslovnim subjektima, dovodi i do otvaranja Pandorine kutije u smislu očuvanja radnih mjesta. Potpore za očuvanje radnih mjesta su dosada pomogle očuvati veliki broj radnih mjesta, ali troškovi rada nisu jedini troškovi koje poslodavci imaju. Tu su i značajni fiksni troškovi, koji, između ostalog, uključuju i razna davanja državi. Ukoliko se ne pronađe način kompenzacije i tih dodatnih troškova, neki će poslodavci vjerojatno morati razmišljati i o zatvaranju svojih poslovnih subjekata, a tu onda definitivno nema prostora za očuvanje radnih mjesta. Mislim da to nikome nije u cilju te vjerujem da će se pronaći način da zajednički prebrodimo ovu krizu. HUP će i dalje iznositi svoje prijedloge Vladi te očekujemo od njih razumijevanje i uvažavanje svih onih prijedloga koji su razumni i koje smo kao HUP detaljno razradili s našim članovima. Takvih sastanaka će biti još mnogo u nadolazećim mjesecima, a sve s ciljem sprečavanja produbljivanja krize koja nas sve upornije nagriza.

- Ima li država odnosno Vlada novaca za sve to?

- Fiskalni kapacitet je ograničen, toga smo svjesni. Međutim, ovdje treba naglasiti da to što radi naša Vlada nije ništa što ne rade i vlade drugih europskih zemalja. Pomoć i aktivna uloga države u ovoj je pandemiji nužnost, a ne želja poslodavaca. Ono što poslodavci očekuju je da država paralelno s uvođenjem restrikcija uvodi i adekvatne mjere kompenzacije, kao što to, u konačnici, rade i druge zemlje. I sama EU je osmislila programe i omogućila dodatna sredstva za ublažavanje posljedica zdravstvene krize na gospodarstvo. U narednom razdoblju su stoga za saniranje posljedica Covid-19 pandemije na raspolaganju i sredstva iz EU fondova i to itekako treba iskoristiti. Konkretne iznose je teško izračunati jer sve u konačnici ovisi o tome koliko će ovo sve skupa trajati, ali i što će sve država pokriti svojim mjerama – samo naknadu dijela plaće ili i dodatne izdatke koje imaju poslodavci.

Uz lockdown i smanjenju potrošnju, bez državnih protumjera samo gospodarstvo teško može preživjeti i par mjeseci, a kamoli godinu dana. Na samom početku pandemije smo možda i mogli razmišljati o tome, ali sada već ulazimo u deseti mjesec od početka krize kojoj se ne nazire kraj. U tih deset mjeseci, unatoč određenoj pomoći države, većina gospodarskih subjekata je, u većoj ili manjoj mjeri, pretrpjela gubitke i sa svakim danom situacija je sve teža. A ne znamo do kad će trajati pandemija. Zapravo nitko ne zna. Stoga postoji poprilična šansa da jedan dio poduzeća neće moći preživjeti ovu krizu. Ipak, optimisti smo i nadamo se da će se pandemija uskoro zaustaviti, a većina poduzeća ipak preživjeti te iz ove krize izaći još jača i spremnija na nove uzlete.

Uvođenje eura

- Prema statistici, do sada nije bilo većih otpuštanja zaposlenika u privatnom sektoru, no da li sve strože mjere i zatvaranja u nekim djelatnostima vode značajnijem porastu nezaposlenosti?

- Prema dostupnoj statistici, u prvih deset mjeseci broj zaposlenih je donekle porastao u djelatnostima kao što su građevina, informacije i komunikacije, opskrba električnom energijom, pa čak i u poljoprivrednim djelatnostima. Na to ukazuju i podaci o kretanju BDP-a u prva tri tromjesečja ove godine kada je bruto dodana vrijednost (BDV) u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasla u djelatnostima informacija i komunikacija, građevinarstva - čak i u poslovanju nekretninama - te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Očekujemo nastavak rasta zapošljavanja u ovim djelatnostima, prvenstveno u ICT sektoru zbog povećane potrebe za digitalizacijom te u sektoru građevinarstva zbog radova na obnovi Zagreba i okolice od posljedica potresa. Ono što može stvoriti prepreku značajnijem zapošljavanju u ovim djelatnostima je nedostatak adekvatne radne snage na domaćem tržištu rada.

- HUP traži izmjene Zakona o radu?

- Što se tiče Zakona o radu, tu je potrebno izmijeniti mnoge stvari kako bi taj zakon bio primjeren današnjem vremenu i funkcioniranju tržištu rada u globalnom i digitaliziranom svijetu. Trenutno traju konzultativni sastanci između socijalnih partnera (Vlada – sindikati – poslodavci) na kojima su se otvorile mnoge teme. Ono što je cilj Hrvatske udruge poslodavaca jest osuvremeniti i dodatno fleksibilizirati Zakon o radu da bi se tržište rada dinamiziralo i u konačnici povećao broj zaposlenih. Mislim da je to cilj i ostalim socijalnim partnerima te se nadam da će se pronaći kompromis oko zajedničkog rješenja da bismo u konačnici imali jedan Zakon o radu koji stvarno reprezentira tržište rada kakvo trebamo imati u 21., umjesto onog kakvog smo imali u 20. stoljeću.

- Kako gledate na najavu uvođenja eura od 1. siječnja 2023. godine? Da li je to, bez obzira na ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam 2, realna opcija?

- Da nije bilo koronakrize 1. siječnja 2013. bio bi sasvim realan datum pristupanja europodručju. Kako su duljina trajanja ove krize, ali i njezine posljedice veoma neizvjesni, tako je sada ipak potrebno stvari promatrati iz drugog kuta. Istina, puno je napravljeno na ovom putu, ali zbog saniranja posljedica pandemije otvorit će se problemi u dijelu javnih financija, odnosno visine deficita državnog proračuna i javnog duga. Osim javnih financija, potrebno je napraviti određene reforme i u drugim segmentima, uključujući administrativna i neporezna rasterećenja, što je obaveza preuzeta u okviru pristupanja Europskom tečajnom mehanizamu (ERM) II. Primjerice, i prilikom nedavnog podizanja kreditnog rejtinga od strane rejting agencije Mooody's naglašeno je da bi Hrvatska mogla ući u eurozonu bliže 2025. godini, s obzirom na jako neizvjesno okruženje i obvezu provedbe reformi nakon ulaska u ERM II.

- Tko najviše dobiva uvođenjem eura – turizam, izvoznici, građani s kreditima u eurima?

- HUP od samog početka podržava nastojanja države u eurointegracijama, a samim time i priključivanje europodručju, odnosno uvođenju eura. Uz ulazak u Schengenski prostor, ovime bi se zaključio proces pune integracije u EU, na što smo se i obvezali potpisivanjem ugovora o pristupanju Hrvatske u EU. Smatramo da s obzirom na našu veličinu i strukturu gospodarstva korištenje zajedničke EU valute može biti velika prednost, kako za poduzetnike, tako i za građane, imajući pritom na umu da je potrebno ostvariti određene preduvjete prije preuzimanja zajedničke valute. Iskustva drugih članica EU iz srednje i istočne Europe koje su ušle u eurozonu također nam pokazuju da su prednosti uvođenja eura veće od nedostataka.

Gospodarski oporavak

- OK, što dobivamo kada kune pretvorimo u eure, 2023. ili kasnije?

- Osim standardnih prednosti zajedničke valute kao što su uklanjanje valutnog rizika ili smanjenje transakcijskih troškova, ulazak u eurozonu bi trebao donijeti i daljnji pad kamatnih stopa, rast kreditnog rejtinga, što znači i jeftinije zaduživanje, financijsku i ekonomsku stabilnost, jačanje povjerenja ulagača, ali i dodatni poticaj izvozu i turizmu, o čemu u konačnici najviše ovisi naš gospodarski rast. Dakle, uz stabilnost i jeftinije zaduživanje, porasle bi i domaće i strane investicije, dok bi se uklanjanjem transakcijskih troškova i korištenjem jedinstvene valute povećala konkurentnost izvoza. Ne zaboravimo da su među našim najvažnijim trgovinskim partnerima te emitivnima turističkim tržištima upravo članice europodručja - Njemačka, Italija, Austrija i Slovenija. Velika većina naših poslodavaca je i danas umrežena u europske i svjetske tokove poslovanja, što je posebno naglašeno nakon pristupanja Hrvatske EU. Osim toga, u krizama bi se mogla koristiti poluga monetarne politike, koja je trenutno dosta ograničena upravo zbog očuvanja stabilnosti tečaja, ali i dodatno financiranje putem takozvanog europskog stabilizacijskog mehanizma. Sve ovo naravno podrazumijeva da su prethodno provedene sve potrebne reforme.

- Koje su Vaše projekcije za oporavak hrvatskog gospodarstva u 2021. godini dođe li do smanjenja pandemije (cjepivima, npr.), a koje ako se pošast nastavi širiti? Može li se i dalje, kako se govorilo, „plesati s koronom“?

- S obzirom na to da se situacija mijenja iz dana u dan, teško je donositi ikakve konkretnije projekcije. Ono što je sasvim izgledno jest da ćemo se sigurno barem u prvoj polovici 2021. još uvijek boriti s koronom. Čak i ako dobijemo cjepivo u neko dogledno vrijeme, pitanje je koliko će vremena biti potrebno da bi se virus u potpunosti iskorijenio. Dakle, ne bih koristila termin plesati, ali živjeti i raditi s koronom moramo i morat ćemo još neko vrijeme. Naravno, što prije dođe cjepivo ili neki drugi način prestanka pandemije, prije će se i gospodarstvo oporaviti. Međutim, ne smijemo zaboraviti da ova kriza nije specifično hrvatska, ona je globalna i dok god se taj problem ne riješi na svjetskoj razini nema značajnijeg prostora za oporavak ni u maloj otvorenoj ekonomiji poput naše. Osobno mislim da ćemo posljedice ove pandemije u gospodarstvu osjećati jedno dulje vrijeme. Tu će oni inovativniji i prilagodljiviji svakako brže 'stati na noge', dok će se poduzeća koja su i prije ove pandemije imala određene poteškoće u poslovanju dulje oporavljati. Tako da povratak na razinu gospodarske aktivnosti iz 2019. ne vidim prije 2023., i to uz pretpostavku da ćemo se koronavirusa uglavnom riješiti u 2021.

Povezane vijesti

• Dr. sc. MARINKO ŠKARE: Nekretninski biznis opet bi se mogao urušiti kao kuća od karata
• Vraćanje njemačkih turista kući moglo bi potrajati dva tjedna
• HUT PREDLAŽE VLADI NOVI SET MJERA Veljko Ostojić: Moramo svi zajedno sačuvati radna mjesta u turizmu