Dana Dobrić Jambrović (doc. dr.sc.) profesorica je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Završila je jezičnu gimnaziju u Labinu, zatim Pravni fakultet u Rijeci, te doktorirala u Zagrebu. Trenutno je docentica na Pravnom fakultetu u Rijeci. Predaje nekoliko kolegija: Upravna znanost, Europeizacija hrvatske lokalne samouprave, Pravno pisanje i rasuđivanje, Temelji upravne znanosti, Upravni sustavi, Lokalna samouprava, Hrvatska javna uprava u europskom kontekstu, Suvremena javna uprava, Civilno društvo i javna uprava te Uvod u upravnu znanost. Riječ je o profesorici koja je porijeklom iz najmlađeg grada u Istri, odnosno iz Raše.

Možete li nam reći kako ste se odlučili za životni poziv sveučilišne profesorice i kako je tekao Vaš put do današnje funkcije?

- Tijekom studija na Pravnom fakultetu u Rijeci obavljala sam demonstrature na dva kolegija. Najprije je to bila Teorija prava i države, a nakon toga Upravna znanost. Pred kraj studija dobila sam dvije ponude za zapošljavanje na suradničko mjesto asistenta, a jedna od njih bila je upravo s Katedre za upravnu znanost. U to je vrijeme Doktorski studij javnog prava i javne uprave na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu raspisao natječaj za upis u 1. semestar. Tako da sam istovremeno privodila kraju svoje obveze na Fakultetu u Rijeci i pohađala predavanja na Fakultetu u Zagrebu. Nakon diplome na studiju prava, upisala sam doktorski studij i zaposlila se na matičnom fakultetu od listopada 2007., na Katedri za upravnu znanost. O zapošljavanju u pravosuđu ili privatnom sektoru nisam ni razmišljala jer sam smatrala idealnim što mi se poslovna prilika ukazala odmah po završetku studija. Po dolasku na fakultet odmah sam započela s održavanjem nastave i sudjelovanjem u ispitima, pod mentorstvom prof. dr. sc. Roberta Blaževića. Nakon položenih ispita i obranjenih istraživačkih seminara na Doktorskom studiju, započela sam s istraživanjem potencijalne teme doktorske disertacije. Tada je jako aktualno bilo proučavanje europskih integracija i njihovih utjecaja na države članice, posebice zbog priprema Hrvatske za učlanjenje u Europsku uniju. Stoga sam se, uz konzultacije s prof. dr. sc. Ivanom Koprićem (Katedra za upravnu znanost, Pravni fakultet Zagreb) odlučila za temu europeizacije lokalne samouprave, odnosno utjecaja europskih institucija (EU i Vijeća Europe) i mreža lokalnih vlasti na funkcionalne i strukturne prilagodbe lokalnih jedinica europskim standardima. Osim oblikovanja teorijskog modela, provela sam i empirijsko istraživanje teme na hrvatskim lokalnim jedinicama. Nakon obrane disertacije pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Anamarije Musa (Katedra za upravnu znanost, Pravni fakultet Zagreb) stekla sam status višeg asistenta, a od 2017. godine izabrana sam u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika te znanstveno-nastavno zvanje docenta.

Time sam stekla i priliku, osim na nastave na Sveučilišnom i Stručnom studiju, predavati i na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju javne uprave te Doktorskom studiju prava na matičnom fakultetu. Iako je moje formalno obrazovanje završilo obranom doktorske disertacije koja je odredila smjer mojeg daljnjeg znanstvenog interesa i istraživanja, konstantno nadograđujem znanja i vještine na različitih radionicama, tečajevima, seminarima iz područja poput unaprjeđenja nastavnog procesa, nastavničkih kompetencija, edukacija na daljinu, suradnje znanstvenih institucija i gospodarstva itd. Također, rad na fakultetu ne znači isključivo održavanje predavanja studentima. Osim znanstvenog istraživanja, pisanja radova i aktivnog sudjelovanja na međunarodnim i domaćim konferencijama, sudjelujem i kao istraživač na međunarodnim i domaćim projektima. Trenutno je u tijeku višemilijunski projekt "Providentia Studiorum Iuris" o unaprjeđenju nastave na svim pravnim fakultetima u Hrvatskoj čiji je nositelj upravo Pravni fakultet u Rijeci, a partneri pravni fakulteti iz Osijeka, Zagreba i Splita. Također, prof. dr. sc. Carlos Nunes Silva iz Sveučilišta u Lisabonu pozvao me na svoj međunarodni projekt na kojemu istražujemo ulogu, strategije i mjere lokalnih jedinica u borbi protiv COVID-19 pandemije. U tijeku je i planiranje projekta na temu reformi javnih službi u suradnji s dr. Lorenom Ossio Bustillos s Max-Planck Instituta za socijalno pravo i socijalnu politiku u Munchenu. Aktivna sam i glede sudjelovanja u fakultetskim i sveučilišnim tijelima poput Povjerenstva za cjeloživotno učenje, Stegovnog povjerenstva za studente, Povjerenstva za dodjelu Rektorovih nagrada za najbolji studentski projekt. Zahvaljujući radu na fakultetu postala sam članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Akademije pravnih znanosti Hrvatske te Instituta za javnu upravu.

Zašto biste preporučili studij prava i što biste poručili budućim studentima Pravnog fakulteta bez obzira u kojem je gradu?

- Studij prava pruža mogućnost za ostvarenje uspješne karijere u više područja rada. Zato je dobar izbor i kada budući studenti nisu u potpunosti sigurni kojim se poslom žele baviti u budućnosti. Većina magistara prava obavlja poslove u odvjetništvu, sudstvu, javnom bilježništvu, državnom odvjetništvu, upravi i trgovačkim društvima. Međutim, naobrazba iz pravne znanosti korisna je u i mnogim drugim zanimanjima, pa mnogi pravnici obavljaju i poslove menadžera, diplomata, političara, visokih državnih službenika itd. Radi se o studiju koji je generacijama vrlo atraktivan zbog dinamičnosti poslova, na primjer zastupanja klijenata, sastavljanje poslovnih ugovora ili priprema za suđenje. Zanimanje pravnika često je i financijski atraktivno pa ambiciozni, sposobni i marljivi magistri prava danas imaju mogućnost visoke zarade. Na Pravnom fakultetu u Rijeci studenti stječu pravna znanja, razvijaju elokvenciju i vještinu debatiranja, argumentacije i zaključivanja. Nakon pet godina studenti su spremni za pravosudne i korporativne uloge, društveno-koristan rad, borbu za pravičnost i pravdu te ljudska prava. Osim toga, osobitost je našeg fakulteta individualni pristup studentima. Stoga na fakultet često prelaze studenti s ostalih hrvatskih pravnih fakulteta i ostaju ugodno iznenađeni uvjetima rada i ugodnom atmosferom. Uvođenjem sustava student-mentor na nižim godinama studija (uspješni studenti viših godina pomažu studentima nižih godina), konzultativnom nastavom i danima "otvorenih vrata dekanata" olakšan je pristup i svladavanje izazova studenata u sustavu visokog obrazovanja. Studijski programi svake se godine osuvremenjuju i usklađuju s potrebama tržišta rada i zahtjevima studenata radi povećanja zaposlenosti naših diplomanata. Posljednjom izmjenom uvedeni su dodatni klinički predmeti koje može pohađati svaki student i upoznati se s konkretnim radom u odvjetničkim uredima, sudovima i upravnim tijelima. Generalno, fakultet osobitu pažnju posvećuje praktičnoj nastavi, u okviru koje se studentima nude studenska natjecanja u simuliranom suđenju, praktične vježbe na fakultetu i stručna praksa kod naših brojnih partnerskih institucija (pravosudnih tijela, javnopravnih tijela, trgovačkih društava i dr.).

Dodatno, tijekom studija studenti mogu putem Erasmus+ programa studentske mobilnosti semestar ili cijelu godinu studirati na nekoj od više od 40 visokoškolskih ustanova iz raznih država, npr. Velike Britanije, Španjolske, Francuske, Italije, Njemačke, Norveške, Švedske, Finske, Turske, Poljske, Češke i Slovenije. Također mogu upoznati studente iz tih zemalja koji su došli na fakultet. Studentski život na fakultetu iznimno je bogat i intenzivan zahvaljujući brojnim aktivnostima koje poduzimaju studenti. Studentski zbor od svog osnutka doprinosi razvoju kvalitete studentskog života i zaštiti studentskih prava. Sudjelovanje studenata na natjecanjima u simuliranom suđenju (Moot Court) još od 1993. omogućuje studentima bilo na svjetskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini testiranje svojih znanja i vještina, a postizanjem zapaženih rezultata dobivaju posebne nagrade i pohvale. Neizostavna je uloga Europske udruge studenata prava – ELSA, koja posljednjih nekoliko godina organizira projekte privlačeći studente iz cijelog svijeta.

Osobito je atraktivna međunarodna ljetna škola "Diplomacije i pravo" kroz koju je do danas prošlo preko 350 inozemnih studenata, kao i popularno "Korzo ljudskih prava". Budući studenti mogu se s našim radom pobliže upoznati i putem društvenih mreža, fakultet ima profilnu stranicu na Facebooku, Instagramu i LinkedIn-u gdje se objavljuju sve važne informacije, prezentiraju uspjesi nastavnika i studenata, intervjui s diplomiranim studentima, objavljuju informacije o natječajima za stažiranje i posao, kako u domaćim tako i europskim institucijama, i slično. Za sve maturante koji su u nedoumici upisati pravo ili ne, neka ih ne obeshrabri kvalifikacija studija prava kao zahtjevnog studija. Na svakom studiju potrebno je kontinuirano učiti i razvijati vještine, neki su zadaci manje, neki više zahtjevni. No, nastavnici studentima uvijek nastoje olakšati proces učenja, putem grupne i individualne konzultativne nastave, vježbi i repetitorija koji se na inicijativu studenata organiziraju i mimo redovne nastave. Tako da u konačnici svaki izazov ima svoj uspješan rasplet.

Nedavno ste objavili jedan sveučilišni udžbenik pod nazivom lokalna samouprava. Možete nam reći nešto više o tom izdanju i suradnicima na ovom izdanju?

- Radi se o knjizi "Lokalna samouprava" koju sam napisala u koautorstvu s prof. dr. sc. Robertom Blaževićem i dr. sc. Marizom Menger, fakultetskim suradnicima na Katedri za upravnu znanost. Recenzenti knjige bili su pok. prof. dr. sc. Josip Kregar i prof. dr. sc. Ivan Koprić, oba s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a knjigu je izdao Pravni fakultet u Rijeci. Ovom prilikom im se svima još jednom zahvaljujem. Dva su bila poriva za pisanje knjige: osigurati studentima adekvatnu literaturu za polaganje ispita iz istoimenog obveznog kolegija, ali i pokušati objediniti različite aspekte ove opširne teme u jednom djelu. Jer, sveobuhvatno djelo o problematici lokalne samouprave u Hrvatskoj, ali i komparativno posljednji je puta napisano pred pola stoljeća. No, potrebno je istaknuti da knjiga nije namijenjena isključivo studentima nego i (lokalnim) političkim tijelima te stručnoj i općoj javnosti. Knjiga započinje vrlo zanimljivom raspravom o rodovsko-plemenski konstituiranim zajednicama te je ključna za shvaćanje političke kulture i obilježja društva u Hrvatskoj i ostalim zemljama na Balkanu. Osim teorijskih koncepcija o ulozi lokalnih zajednica u političkom sistemu, prvi dio knjige sadrži komparativnu analizu lokalnih sustava u Europi i SAD-u te razradu zahtjeva kojima bi se trebalo udovoljiti prilikom kreiranja lokalnih jedinica. Također, istaknula bih prezentaciju pravnih režima obavljanja lokalnih službi, odnosno prednosti i nedostataka pružanja usluga građanima od strane lokalnih upravnih tijela ili privatnih poduzeća. Drugi dio knjige posvećen je lokalnoj i regionalnoj samoupravi u Hrvatskoj. Po prvi je puta vrlo detaljno razrađen pregled razvoja lokalne samouprave od 1990. godine do danas. Nakon toga je pažnja usmjerena na regulaciju političko-upravnog sustava u lokalnim i regionalnim jedinicama s posebnim naglaskom na državni nadzor i mogućnosti intervencije središnje vlasti u lokalni sustav upravljanja. Detaljno su obrađeni problemi postojećeg uređenja hrvatskog sustava lokalne samouprave i argumentirani prijedlozi za njihovo rješavanje. Konačno, posljednje se poglavlje odnosi na promjene tradicionalne uloge lokalne samouprave izazvane pritiscima za prilagodbu lokalnih jedinica uslijed pridruživanja europskim integracijama i implementacije europskih standarda dobrog upravljanja.

Kako komentirate trenutno uređenje sustava lokalne i regionalne (područne) samouprave u Republici Hrvatskoj i vidite li prostor za poboljšanje navedenog sustava?

- Multidimenzionalna neadekvatnost uređenja hrvatskog sustava lokalne samouprave je zbilja opširna tema koja se često iznova pokreće u medijima. Posljednji se puta o temi pisalo u kontekstu trenutnih okolnosti pandemije, kada su za vrijeme trajanja lockdowna u proljeće ove godine, građanima bile uskraćene neke od osnovnih javnih usluga. Tada je do izražaja došla apsurdnost krojenja granica između gradova i općina, ali i naselja unutar pojedinih lokalnih jedinica. No, unatoč brojnim upozoravanjima o nužnosti i smjerovima izmjene sustava, a koja traju već desetljećima, pomaka nema, niti će ga u bližoj budućnosti biti. Osim što izostaje politička volja za prilagodbu, snažan lokalpatriotizam i povijesne tradicije djeluju kao izravna kočnica bilo kakvim promjenama. Većina je građana primarno fokusirana na promjenu lokalnih vlasti kojima nisu zadovoljni, dok su problemi teritorijalnog ustroja u interesu vrlo ograničenog broja skupina. O složenosti teritorijalne organizacije svjedoči upravno-teritorijalna podjela Hrvatske na 127 gradova, 428 općina, 20 županija i glavni grad Zagreba s dvojakim statusom grada i županije. Neracionalan teritorijalni ustroj, odnosno prevelik broj gradova i općina, ima za posljedicu njihov nedostatan financijski i kadrovski kapacitet. Zabrinjavajuća je činjenica da 170 gradova i općina vlastitim prihodima ne može pokriti više od 50 posto rashoda. Od 25 do 50 posto rashoda nije u stanju samostalno isplatiti 150 jedinica.

Shodno tomu, ne mogu kvalitetno ispunjavati javne funkcije u čiju su svrhu i osnovane, kao ni isplaćivati plaće svojim čelnicima i zaposlenicima bez pomoći središnje vlasti. U posebnom statusu financiranja nalaze se jedinice od posebne državne skrbi, jedinice u brdsko-planinskim područjima te na području otoka. Dio županija također nema financijskih mogućnosti za obavljanje svojih temeljnih funkcija koordinatora razvoja na svom području, kao ni za obavljanje poslova od regionalnog značaja. Osim toga, trenutno je teritorijalno uređenje prepreka financijskoj decentralizaciji i gospodarskom razvoju zemlje. Zaseban je problem i neuravnotežena struktura teritorijalnih jedinica koja je vidljiva u velikim razlikama u veličini područja i broju stanovnika općina i gradova koje vode povećanju razlika u stupnju njihove razvijenosti i ekonomsko-financijskog kapaciteta te kvaliteti pružanja javnih usluga. Primjerice, općina Viškovo najveća je po broju stanovnika.

Prema podatcima iz 2017. godine općina broji 16.352 stanovnika. S druge strane, općina Civljane ima najmanje stanovnika, ukupno 137. Za usporedbu, općina Dekanovec, koja je površinom najmanja (6,02 četvornih kilometara) broji 832 stanovnika, dok se općina Civljane proteže na 83,28 četvornih kilometara. Neuravnoteženost strukture posljedično dovodi i do odstupanja od načela jednakosti u smislu nejednakoga položaja građana u razvijenim i manje razvijenim jedinicama glede dostupnosti javnih usluga. Stoga, uz osnovni zahtjev za okrupnjavanjem lokalnih jedinica te formiranjem pet regija umjesto županija, potrebno je poticati podizanje institucionalne osposobljenosti jedinica za djelotvornije osmišljanje i provedbu razvojnih politika, jačanje konkurentnosti lokalnoga gospodarstva, kulture suradnje i natjecanja. Pod institucionalnom sposobnošću podrazumijeva se formiranje i jačanje mreža lokalnih institucija za potporu razvoju, poticanje njihova međusobnog povezivanja i suradnje s drugim akterima razvojne politike. Primjerice, mogu se osnivati razvojne i tehnološke agencije, poduzetnički centri i inkubatori, tehnološko-inovacijski centri, tehnološki parkovi, specijalizirane agencije za razvoj pojedine grane industrije, klasteri i sl. Njihove aktivnosti posljedično vode povećanju konkurentnosti lokalnih jedinica, institucija i poduzeća te stvaraju uvjeti za inovativno rješavanje problema, stvaranje prepoznatljivog identiteta i privlačenje ulagatelja.

Kako uspijevate uskladiti roditeljske obveze i zahtjevnu karijeru sveučilišne profesorice?

- Zvuči kao kliše, ali obitelj je uvijek primat. Akademska karijera je vrlo dinamična i izazovna. Fiksnog radnog vremena nema. Radi se na fakultetu, kod kuće, u kafiću dok čekate dijete da završi s određenom aktivnošću, u avionu dok putujete na konferenciju, dok pospremate ili kuhate. Stalno se odvija određeno promišljanje, propitivanje, rađanje ideja. Puno se putuje, stvaraju se kontakti i razvijaju suradnje. Riječ je o poslu koji je iznimno kreativan i daje puno slobode u stvaranju sadržaja kojim se želite baviti. Stoga se maksimalno trudim održati ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Kada sam postala roditelj, rješenje je bila promjena rasporeda aktivnosti. Poslijepodneva i veći dio vikenda rezerviran je za obitelj. A čim se približavaju rokovi za određene obaveze, odrađujem i "treću smjenu". No, ništa nije teško kada vidite osmijeh na licima vaše obitelji, ali i kada se nakon odrađenog projekta pokažu rezultati te dobijete pozitivnu povratnu informaciju. Naravno, postoje i situacije koje se ponekad čine bezizlaznima, ali tada se uvijek mogu pouzdati u svoje roditelje koji jedva čekaju provesti vrijeme s unukom.

Povezane vijesti

• Johnson: izdavat ćemo vize po žurnom postupku za vrhunske znanstvenike
• Znanstveni savjet Vlade: Postignuti rezultati vrlo dobri
• Ministar Fuchs otvorio Informativni dan Europskog istraživačkog vijeća