SVEČANOST

BUZET OSLOBOĐEN PRIJE 77 GODINA. Na obilježavanju obljetnice odaslana snažna poruka: DANAS VIŠE NEGO IKADA TREBA BRATSTVO I JEDINSTVO

Trebalo je još nekoliko dana da se oslobodi cijela Istra i Europa, da se uništi jedan nečovječni, monstruozni režim i ponudi jedna nova nada Europi i čovječanstvu. Nama je ta sloboda omogućila da sačuvamo obraz, ponos, dostojanstvo, nacionalni identitet, jezik, kulturu, narječje, glagoljicu, jednom riječju naše korijene, rekao je gradonačelnik Buzeta Damir Kajin

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO
Edo Jerman na Trgu Vela šterna (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Edo Jerman na Trgu Vela šterna (Snimila Gordana Čalić Šverko)


"Mi antifašisti ne želimo podjele, mržnju, strah, siromaštvo… Ono što želimo je da budemo prijatelji, želimo slobodu i mir. Izgovorit ću jednu rečenicu koja se nekima možda neće sviđati. Danas, možda više nego ikada prije, trebalo bi nam bratstvo i jedinstvo i, ako budemo bili prije svega ljudi, poštivali susjede, pripadnike bilo koje nacije, narodnosti i vjere, onda možemo očekivati da će ovo društvo biti bolje", poručio je predsjednik buzetske Udruge antifašista Edo Jerman na svečanosti u povodu obilježavanja 77. obljetnice oslobođenja grada Buzeta.

Događaji iz 1945. godine

Svake godine proslava se održava na području drugog mjesnog odbora, a ovoga je puta održana na starogradskom Trgu Vela šterna.

Govoreći o danu kada je oslobođen Buzet, Jerman je naglasio da se u ranim jutarnjim satima čula snažna eksplozija, a oko 8 ujutro u pozadinsku jedinicu došla je obavijest da je miniran Istarski vodovod i da su Nijemci koji su ga minirali, preostali fašisti i njihovi simpatizeri, napustili Buzet. Veću tragediju spriječio je radnik Istarskog vodovoda Jakov Klarić koji je primijetio što se događa i prerezao nekoliko žica tako da vodovod nije u potpunosti uništen te je opskrba vodom mogla bila skoro normalna. Pozadinska jedinica je iz Sv. Donata krenula preko Škrbine prema Buzetu i 28. travnja oko 15 sati ušla u grad. Prvu noć u slobodnom Buzetu provela je u starom gradu u zgradi suda.

- Prema pisanim dokumentima, za oslobođenje Buzeta nije ispaljen niti jedan metak, otpora bilo nije jer su njemačke jedinice i fašističke snage napustile Buzet nakon prodora naših jedinica iz pravca Učke, Vranja i Roča preko Buzeta prema Kopru, naglasio je Jerman te podsjetio da je značajnu ulogu za oslobođenje Buzeštine, Istre i Slovenskog primorja imala i 43. Istarska divizija koja je formirana 29. kolovoza 1944. godine u Čabru.

Foto

Brojni uzvanici na starogradskom trgu (Snimila Gordana Čalić Šverko)

U Drugom svjetskom ratu sudjelovalo je oko 2.800 Buzećana. Na žalost porušeno je i spaljeno 2.200 objekata, a svoje živote dala je 621 osoba.

Gradonačelnik Damir Kajin istaknuo je uvodno da je prije 77 godina, 28. travnja, narodnooslobodilačka vojska oslobodila Buzet.

- Trebalo je još nekoliko dana da se oslobodi cijela Istra i Europa, da se uništi jedan nečovječni, monstruozni režim i ponudi jedna nova nada Europi i čovječanstvu. Šteta da tu nadu danas ova ruska oligarhija želi uskratiti jednom ponosnom, starom europskom narodu, narodu Ukrajine koji je toliko patio i pod Staljinom i pod Hitlerom. Nama je ta sloboda, do koje su nas podjednakim zaslugama doveli i mladi partizani predvođeni Titom i narodnjaci predvođeni narodnim herojem Joakimom Rakovcem, ali i svećenici predvođeni mons. Milanovićem, omogućila da sačuvamo obraz, ponos, dostojanstvo, nacionalni identitet, jezik, kulturu, narječje, glagoljicu, jednom riječju naše korijene. Žrtve Istre, za današnje vrijeme, a govorimo o razdoblju od 1943.-1945. godine, su gotovo nevjerojatne, 17.000 žrtava palo je za našu slobodu. Usuđujem se reći, nema veličanstvenije stvari u istarskoj povijesti od uloge koju su Istri dali ti mladi borci za vrijeme narodnooslobodilačke borbe. Na stranu i Domovinski rat, na stranu i ono što se činilo ranih devedesetih godina gdje se istarsko društvo pokušalo sačuvati u onom multikulturalnom obliku, na način da se htjelo da svatko bez obzira kojeg je roda, vjere i nacionalnosti, ovdje može mirno živjeti, poručio je Kajin.

Zajednička budućnost

Prenio je također kako je nakon slovenskih izbora razgovarao s bivšim slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom.

- Zamolio sam ga da prenese čestitke Golobu, novom slovenskom premijeru, i rekao mu - dajte da konačno otvorimo granični prijelaz Sočerga za sav teretni promet. Nama je to život. Ne razumijem Krajevnu skupnost Gračišče, svi su za otvaranje, slovenska Vlada bila je za, Koper također, a oni protiv. Upućeni smo jedni na druge. Isti smo mentalni sklop. Isti dijalekt. Imamo istu povijest barem do devedesetih godina, četiri do pet tisuća Buzećana nakon 1954. godine nastanilo se na Koparštini, i dijelimo s Lanišćem, najdužu granicu prema Sloveniji. Početkom iduće godine ukida se Schengen, tako reći sutra Hrvatska uvodi euro i budućnost će nam ponovo biti zajednička kao što je bila i prošlost, zaključio je Kajin.

Foto

Gradonačelnik Damir Kajin (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Brojni gosti odazvali su se pozivu organizatora i prisustvovali obilježavanju ove za Buzet važne obljetnice. Među njima i predsjednik Saveza udruga antifašista Istarske županije Branko Oplanić, potpredsjednik SABA Hrvatske i predsjednik SABA Primorsko goranske županije Dinko Tamarut. Na svečanosti u organizaciji Grada Buzeta i buzetske Udruge antifašista, uz riječi dobrodošlice predsjednika Mjesnog odbora Buzet- Stari grad Ferida Mačkovića, nastupila je pjesnikinja Marija Ribarić, srednjoškolke Aurora Hrvatin i Natali Kontić, mladi harmonikaš Toni Jermaniš i Duo Kunfin.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter